Lov na peti mandat

VOJKO OBERSNEL ‘Hrvoje Burić skriva svoje pravo desničarsko lice’

Tihana Tomičić

Dobro znamo kako je govorio o Rijeci i o Oliveru Frljiću, kao i da je branio Tomislava Karamarka do zadnje kapi krvi. Nisam ja potpisao za referendum U ime obitelji i još se time hvalio. Nije Velimir Bujanac pozvao da se glasa za mene, nego za Burića



Očekivano, u drugom krugu izbora je opet Vojko Obersnel, i nakon 17 godina dovoljno uporan da ostane na tom mjestu i ondje dočeka penziju 2021. Ali, što nam je pripremio za naredne četiri godine i što nam je dao dosad?! To smo pokušali saznati.


I tako, evo nas u drugom krugu, u koji ste opet najviše dospjeli zahvaljujući pitanjima svjetonazora. Kampanju ste okrenuli svojim sigurnim biračima, koje ste plašili crnim avetima, pa su ponovno došli na birališta i dali vam 40 posto glasova. A gdje su nam projekti?! Nijedan novi.


– Niste dobro čitali program koalicije Rijeka za sve. Grad ima sveukupnu Strategiju razvoja do 2020. koja je proizašla iz dijaloga s građanima na izborima prije četiri godine i u njoj su zapisani svi projekti od kojih su mnogi već realizirani, a drugi čekaju naredni mandat. Među ostalim, tu je zapisan i projekt EPK koji smo, kako vidite, u velikoj konkurenciji pred stranim stručnjacima, i dobili. Projektima iz programa Rijeka za sve dopunjujemo Strategiju razvoja.




Dakle, u pravu sam. Kampanja o svjetonazoru vas je digla tih 5 posto iznad onoga što su vam davale ankete.


– Ne bih o anketama. Svjetonazor je za mene suštinski bitan, a ne izborni trik. To je riječki način života. Ponavljam stalno jednu rečenicu: Rijeka kao moderni otvoreni europski grad. Da, to je moj cilj.


Gdje vam je nestala u fraza o konzervativnoj revoluciji? Nestala u drugom krugu? Više ne prijeti Rijeci?


– Ja sam uvijek o tome govorio kao o svjetskom fenomenu, i naravno europskom. A nasuprot sebe sad u drugom krugu imam kandidata koji je eksponent upravo te zatvorene politike. Tko je pratio Gradsko vijeće zadnjih osam godina, to je lako uočio: Hrvoje Burić sada zapravo skriva svoje pravo desničarsko lice, a dobro znamo kako je govorio o Rijeci i o Oliveru Frljiću, kao i da je branio Tomislava Karamarka do zadnje kapi krvi.


Ma nije on takav, pa on nije radikalni desničar.


– Nisam ja potpisao za referendum U ime obitelji i još se time hvalio. Nije Velimir Bujanac pozvao da se glasa za mene, nego za Burića.


Dobar rezultat


Idemo malo analizirati rezultat vaše liste za Gradsko vijeće: SDP sedam, HDZ sedam. Pa to je poraz lijeve ideje u crvenoj Rijeci!


– Ne bih ja to tako rekao. Lista naše koalicije više je nego dvostruko jača od prve sljedeće. Koalicija ima duplo više vijećnika od prve sljedeće liste. No, više je listi prešlo prag nego na proteklim izborima. Naravno da bih bio zadovoljniji da sami imamo većinu.


Onda ste žrtvovali broj vijećnika SDP-a za koalicijske partnere?


– Tko je najveći, najviše daje. Želio sam sačuvati koaliciju.


No, s HNS-om vam nije uspjelo?


– Oni su izabrali svoj put. Što su dobili: isto što bi dobili i s nama: dva vijećnika, osim što više neće imati zamjenika gradonačelnika.


Očekujete li da vas na Gradskom odboru SDP–a netko prozove za taj loš rezultat u Vijeću? Ili će opet sve glave biti spuštene, kao i obično u riječkom SDP-u?


– Neki moji kolege očito vole više pričati s vama nego mene pogledati u oči. Moji protukandidati na ovim izborima bar imaju hrabrosti stati imenom i prezimenom pred birače, za razliku od njih. Naravno da ćemo imati analizu, ali rezultat je u ovim okolnostima više nego dobar.


Svjetonazor je za mene suštinski bitan, a ne izborni trik. To je riječki način života


Svjetonazor je za mene suštinski bitan, a ne izborni trik. To je riječki način života



Ma zašto?


– U odnosu na druge u Hrvatskoj, posebno velike gradove, vrlo je malo sredina gdje je SDP dobio više glasova.


Osim što nemate većinu u Vijeću i morate moliti za postizbornu suradnju. A koliko vidim, dosad su vas svi odbili.


– Pa razgovori nisu ni počeli. Primijetio sam i da nitko nije podržao ni mog protukandidata. Osim HDZ-a, njegove bivše stranke.


Građani moraju znati: ako se ne konstituira Vijeće, idu novi izbori.


– Da i to je mogućnost. No, nadam se da su svi koji su ušli u Vijeće svjesni da je to odgovornost i da ih građani nisu birali da bi ih odveli na nove izbore nego da preuzmu odgovornost.


Proračunska ograničenja


Kad smo već kod toga, jasno da ćete probati na svoju stranu ipak dobiti HNS i još neke. A njihovi uvjeti su jasni. Dakle, do 1. srpnja 2019. moramo imati novi autobusni kolodvor. To traži HNS.


– Fascinantno mi je da se predsjednik jedne stranke poput Ivana Vrdoljaka na nacionalnoj razini bavi jednim kolodvorom.


Kandidat SDP-a za gradonačelnika Rijeke s velikom prednošću ulazi u drugi krug izbora u lovu na peti mandat


Kandidat SDP-a za gradonačelnika Rijeke s velikom prednošću ulazi u drugi krug izbora u lovu na peti mandat



Pa ljudi će suradnju uvjetovati konkretnim projektima i rokovima. Što je u tome loše? Juraj Bukša ima tri točke svog programa i to traži.


– Da, ima tri točke i dva vijećnika. Moćno. Ne zaboravite, svi ti projekti stoje i u mom programu još od 2013.


Pa u tome i jest problem – pišu, a nisu provedeni.


– Zašto vi toliko navijate za HNS?


Ja navijam za kolodvor. Uostalom, sami ste prije nekoliko dana rekli da ste spremni modificirati svoj program kako biste se složili s partnerima za većinu u Vijeću.


– Pa naravno da ćemo sa svima razgovarati o projektima.


Koliko vidim, teško ćete potpisati postizbornu koaliciju, jer je više opcija sa po dva vijećnika, pa će to biti prilično šaroliko. Više mi se čini da ćete završiti na programskoj suradnji, svojevrsnoj »manjinskoj vladi«, da će vas podupirati u Vijeću, ali ne bezuvjetno. Bit će to politički teške četiri godine? A i skupe?


– Neće ništa biti skupo. Imamo proračunska ograničenja, što je realno možemo prihvatiti, što nije, nećemo. Uostalom, i dosad je niz gradova i općina funkcioniralo na takvim programskim podrškama, pa su izdržali. Ne vidim problem.


Za Most ste rekli da ćete im se »teško« obratiti. Zašto?


– Pa mislim da se nisu dosad pokazali kao pouzdan partner. Ali ok, možda je lokalna razina drugačija. Možda pokažu odgovornost.


Povjerenje banaka


Možemo malo o mojoj omiljenoj temi, a to je proračun. I dalje ne shvaćam kako ste si vi kao tako odgovoran političar dopustili deficit proračuna od čak 250 milijuna kuna, to je dakle gotovo trećina proračuna.


– Nije 250 nego 230.


Naša novinarka Tihana Tomičić i Vojko Obersnel


Naša novinarka Tihana Tomičić i Vojko Obersnel



Znam da ćete mi sada pričati o gradskoj imovini vrijednoj 7 milijardi kuna. Ali to je kao da ja ne mogu pokriti svoj minus na tekućem od 12.000 kuna, pa prodam stan i ostanem beskućnica. Bih li bila uspješna?


– Ne biste bili uspješni ako bi vas banka natjerala da to učinite i da, banaliziram, imate samo jedan stan. Ali banke imaju izuzetno povjerenje u Grad Rijeku, na primjer, za jedan reprogramirani kredit sad smo dobili kamatu od 2,17 posto. Ministar Marić jako se hvali kad dobije 2,99 posto, a vidite mi dobivamo novac još povoljnije. Gledajte, ekonomska kriza nije zaobišla nikog, pa ni Rijeku, uz to dvije vlade, uključujući i našu SDP-ovu, provodile su dvije porezne reforme na štetu samouprave, pa smo godišnje izgubili još po 60 milijuna kuna.


Nije 60 nego 57.


– U redu. A uz to smo bili u velikom investicijskom ciklusu koji je trebalo dovršiti.


Megalomanski investicijski ciklus.


– Gledajte, da sam ja 2006. znao što nas svih čeka 2010., sigurno bismo postupali drugačije. Pritom, naš najbolji dio politike, socijalni program, nisam želio smanjivati. A Rijeka danas ima opipljive projekte na korist svih građana. I to vam je to.


Slavko Linić bi vam rekao da je imovina odgovornost i da »raskućivanje« ne dolazi u obzir.


– A neeeeee, nećete me navući da polemiziram sa Slavkom Linićem. Vidim što radite. Uostalom, ja ne govorim o prodaji gradske imovine nego o njenom korištenju za jamstva za kredite.


Pa to je isto.


– Nije. Gradska imovina je 28 puta veća od deficita proračuna. Za razliku od Agrokora koji nema takav skor.


Ozbiljan projekt


Kolika je trenutna razina zaduženosti proračuna? Zakon dozvoljava 20 posto.


– Pa tu smo negdje. A ovogodišnji deficit je tek oko 200.000 kuna.


A osjećate li političku odgovornost zbog toga što je oko 100 milijuna kuna utrošeno na pripremu projekata koji se nikad neće dogoditi nego su im promijenjene lokacije i slično. Da vam čitam to redom?


– Ne treba, hvala. Jer ste u krivu. To se zloupotrebljava. Da bi se dobili europski novci ili bilo koja investicija, projektne dokumentacije moraju biti u potpunosti dovršene do građevinske dozvole. To vam je valjda jasno. Ja ne crtam prostorne planove na salvetama, kao što neki najavljuju.


Opet smo na kolodvoru. I dalje niste rekli hoće li biti izgrađen do 2019. godine.


– Bit će. Vrlo brzo očekujem raspisivanje javnog natječaja. Već do ljeta. Kao što znate, investitor se bira na natječaju.


Ma odlično, znači imate naznake o investitorima?


– Da, naravno.


Koji su to?


– Vi stvarno ne znate čemu služi natječaj?!


Aha, previše ih je pa moraju proći kvalifikacije. Super. A recite, koliko će taj još jedan megalomanski projekt koštati gradski proračun?


– Ništa.


Kako ništa?


– Pa garažu od 900 mjesta i prometni dio vodit će Rijeka plus.


Gradska tvrtka. U redu. Koliko će to njih koštati?


– Oko 30 do 50 posto investicije, dakle oko 25 milijuna.


Kuna?


– Eura. Ne igramo se lego kockicama, to je ozbiljan projekt s novim trgovačkim centrom, garažom, hotelom i nizom drugih sadržaja u središtu Rijeke.


Pa u tome i jest problem! Što će nam sve to?


– Krenimo redom: žele li građani garažu? Žele. Žele li rivu bez auta? Žele. Onda će to i dobiti.


Zadano i ograničeno


Apropos investitora. Meni se čini da vi uopće ne vidite svoju ulogu kao čelnika lokalne vlasti da nalazite investitore. Zašto se ne ugledate na Istru, ljudi su prije 25 godina odlučili fokusirano razvijati dvije djelatnosti, turizam i poljoprivredu, i tražili su investitore za te sektore. I uspjeli!


– Pa ne mislite valjda da bih ja na 44 kilometra četvorna trebao razvijati maslinarstvo i stočarstvo?!


Baš duhovito. Znači ne mislite da trebate osobno tražiti investitore?


– Pa ja to cijeli život radim. Što mislite odakle je došla filipinska kompanija koja upravlja dijelom luke, ili češki investitor na Kostabeli, ili tko je omogućio širenje JGL-a itd. Ne možemo uspoređivati Istru i Rijeci, hajde usporedite Pulu i Rijeku. Neke stvari su zadane i ograničene.



Što vi zapravo mislite o Hrvoju Buriću, kakva je on osoba?


– Činjenica je da je ponikao u HDZ-u, uvijek se hvalio da je njihov osnivač i branio je HDZ sve dok ga nisu zaobišli za Sabor. Pa je sad, kao, nezavisni.


Pa to mu je prednost. HDZ u Rijeci ne prolazi.


– HDZ-ova lista je bitno jača od njegove, a on je osobno, podsjetit ću bio protiv svih razvojnih projekata u Rijeci.


Meni se samo čini da je bio štedljiv, da je upozoravao da se ne baca novac.


– Ne sjećam se baš toga, više se sjećam ideologiziranja i vrijeđanja.


Tražio je da se jedan trg imenuje po Franji Tuđmanu.


– Sad to više ne traži, čujem. O imenima odlučuje Gradsko vijeće, što se mene tiče – ne.


Pa on je prvi predsjednik, a i vaša vlada je zračnu luku nazvala po njemu. Što vi imate protiv Tuđmana?


– Među ostalim, nikad kao hrvatski predsjednik nije službeno posjetio Rijeku. To mi je dovoljno.



Kad smo kod prostornih planova, zašto je investitor u NK Rijeci morao toliko dugo čekati da dobije GUP za Kantridu?


– Stadion je već mogao biti gotov da investitor nije tražio i gradnju hotela i drugih sadržaja, kako bi investicija u stadion postala isplativa.


Niste shvatili tu ambiciju investitora nego ste ga stopirali?


– To je zahtijevalo izmjenu sadržaja, dakle novi GUP, i to je trajalo oko godinu dana. To je zakonski minimum minimuma za toliki zahvat.


Dečki iz Akcije mladih izračunali su da je život u Rijeci 13 posto skuplji od prosjeka Hrvatske, a kupovna moć 12 posto manja.


– Ma to su našli na jednom internet portalu, Numbeo, gdje građani sami ispunjavaju anketu. Ja ću vam reći da je prema tom istom Numbeu kvaliteta života u Rijeci među najvišima u Hrvatskoj, a nedavno je neovisno istraživanje u Jutarnjem to isto pokazalo. Produktivnost rada je dobit po zaposlenom Zagreb 24.000, Rijeka 22.000, a Split manje od 2.000. Toliko hvaljeni Varaždin i Dubrovnik manje od 5.000 kuna.


Pa kad pada broj stanovnika u Rijeci.


– Rekao sam po zaposlenom, a uostalom iseljavanje u Rijeci nije dramatično veće nego drugdje.


Pa nećemo se valjda uspoređivati sa Slavonijom, poharanom ratom.


– Nećemo. Ali naši podaci su u prosjeku. U protekle četiri godine 14.000 je iselilo, od toga velika većina u riječki prsten, ali je istovremeno u Rijeku doselilo 10.000 ljudi. To su službeni podaci. Nezaposlenost je u Rijeci 7 posto, u Zagrebu 6,5 posto, to nije alarmantna stopa, dok je u stalno hvaljenim dalmatinskim gradovima stopa znatno viša: Zadar na 8,3%, Šibenik 11,9, a Split 17,2%. Nezaposlenost značajno pada, a raste broj poduzetnika, njihovi prihodi, broj zaposlenih i dobit. Rijeka se gospodarski oporavlja, katastrofičari mogu odahnuti.


Posvećen Rijeci


Kako ocjenjujete ukupne rezultate SDP–a na ovim izborima?


– Definitivno ne možemo biti zadovoljni.


Što je uzrok? Je li Davor Bernardić jedini problem?


– Ma ne, pa SDP je prije toga izgubio dvoje parlamentarnih izbora zaredom. Previše se bavimo sami sobom, to građani sve vide. Plaćamo ceh svega toga.


Kako popraviti rejting SDP–a, sad je na 21 posto?


– SDP je još uvijek druga politička snaga u Hrvatskoj i ima potencijala da osvaja izbore i preuzme vlast. Ali nisam pobornik rasprave o tim stvarima u medijima, nego na stranačkim tijelima.


Neki govore da biste vi trebali biti kandidat za predsjednika SDP-a jer još jedini imate rezultate u kontinuitetu. Nije da ja to kažem, ali neki u SDP–u da.


– Vi znate da sam ja uvijek bio posvećen samo Rijeci, i tako će i ostati. Tako planiram i završiti svoju karijeru 2021.


Mislite li da je afera Benac bitno poljuljala povjerenje u vas?


– Ne mislim. Čekamo stav DORH-a, a tad ću postupiti sukladno tome. Što je bit? Ja osobno nemam nijednu aferu u ovih 17 godina. Mislim da je to ključno.