Ušminkano smetlište koje je pojelo milijune: Donosimo detaljnu "povijest bolesti" Marišćine

Marišćina je tvornica koja bi trebala proizvoditi gorivo iz otpada. Najčešće u tome ne uspiju, jer ono što proizvedu u pogonu ne uspije ni zadovoljiti zakonsku markicu da bi se nazvalo gorivom iz otpada. Kad i uspiju, takve je kvalitete i kalorijske vrijednosti da ga cementare ne žele primiti ni da im plate
RIJEKA Josip Dedić otići će, a problem Marišćine ostat će. Neće možda Dedić dočekati mirovinu na mjestu šefa Centra za gospodarenje otpadom Marišćina, poput svog prethodnika na tom mjestu, Dušana Šćulca. Morat će prihvatiti otvorenu kuvertu s otkazom od župana Zlatka Komadine.
No, osim javnih poziva za smjenom zbog nesposobnosti, uz Šćulca ga vezuje još nešto. Obojica su vrući krumpir Marišćine ostavili svojem nasljedniku, a riječ je o problemu koji teško da se može riješiti na način da taj pogon vrijedan 36 milijuna eura, za što je EU dao 70 posto sredstava, ostane raditi u originalno zamišljenom obliku. Valja reći da je Šćulac Dediću ostavio pogon za koji je lista nedostataka utvrđenih pri tehničkom pregledu dosezala 50-tak gusto istipkanih stranica, a situacija je i dan-danas daleko od idealne. Centar i dalje ne radi kako treba.
Otpočetka – smrad
U čemu je u stvari problem s Marišćinom? Riječ je zapravo o ušminkanom smetlištu, kako je to u intervjuu za Novi list ocijenio prof. dr. Stanko Uršić. Iz centra se praktički od njegova otvaranja širi smrad po Marčeljima, a taj je problem kulminirao ove godine.
– Uzrok tog smrada su procesi biodegradacije ili, također, pospješene biodegradacije sastavnica smeća biološkog/organskog porijekla, budući da je »sirovina« kojom se MBO (mehaničko-biološka obrada) postrojenje »hrani« upravo smeće, odnosno kako se to duboko pogrešno, lažno i manipulativno eufemistički naziva, miješani komunalni otpad – pojasnio je prof. Uršić, fizikalni kemičar, negdašnji predstojnik Zavoda za fizikalnu kemiju na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu.
No, iz Ekoplusa su dosad dolazile samo fantastično optimistične izjave da problem smrada praktično ne postoji.
– Ispunili smo sve ciljeve projekta. Da nije bilo neugodnih mirisa, nitko za nas ne bi ni znao – rekao je Dedić na sjednici saborskog Odbora za zaštitu okoliša.
Je li onda čudno što se Dedić mjesecima suočavao sa zahtjevima lokalnih stanovnika i udruge Krizni eko stožer Marišćina, ali i Općine Viškovo, koja je u manjem dijelu suvlasnik Ekoplusa, za ostavkom? Župan Komadina je nakon javnog poziva Kriznog eko stožera morao učiniti jedino što mu je preostalo i zatražiti od Dedića da svoju ponuđenu ostavku i realizira, zbog neispunjenih obećanja.
»Gorivo iz otpada«
Otići će Dedić, ali problem smrada teško da će nestati iz razloga koje je objasnio prof. Uršić. No, tu dolazimo i do drugog velikog problema Marišćine. Riječ je praktično o tvornici koja iz pomiješanog smeća proizvodi gorivo iz otpada. Bolje rečeno, trebala bi proizvoditi gorivo iz otpada. Najčešće u tome ne uspiju, jer ono što proizvedu u pogonu, ne uspije ni zadovoljiti zakonsku markicu da bi se nazvalo gorivom iz otpada. Kad i uspiju, takve je kvalitete i kalorijske vrijednosti da ga cementare, konkretno cementara Koromačno, s kojom je Ekoplus imao ugovor, ne želi primiti ni da im to plate. A platiti moraju, jer ni jedna cementara niti druga spalionica SRF i RDF gorivo neće primiti bez da to naplate barem 20-30 eura po toni, bez prijevoza.
U oba zasad postojeća hrvatska centra za gospodarenje otpadom, riječkoj Marišćini i istarskom Kaštijunu, tako proizvode ono što nitko ne želi, čak ni uz vreću novca. Pulski Kaštijun čak nema nikakav ugovor za plasman tog otpada. Oba centra baliraju gorivo iz otpada, a Dedić je priznao da gorivo iz otpada zakapaju u bioreaktorsko odlagalište, što zasigurno nije u skladu s europskim projektom.
Tako je u dva zasad postojeća hrvatska CGO za otpad, a trebalo bi im se pridružiti još desetak drugih, diljem Hrvatske, čime će se problemi s rješavanjem goriva od otpada dramatično povećati. Zašto onda država i dalje forsira njihovu gradnju?
– Zbog interesa »smetlarskog lobija« umreženog s politikom. To također vrijedi i za Marišćinu. Posljedice će biti, prije ili kasnije, novčane kazne EU-a zbog neispunjenih ciljeva odvojenog prikupljanja i smanjenja odlaganja. Trenutačno se tolerira odlaganje tzv. obrađenog miješanog otpada – to je onih 80 posto što preostaje u MBO-u, ali to nije u skladu s kružnom ekonomijom koju hoće EU, a realno predstavlja »ušminkani« deponij, s ekološkog gledišta zapravo smetlište, samo malo »ušminkano«. O ekonomskim posljedicama, gubitku vrijednih sirovina, ionako nitko od spomenutih ne razmišlja, objasnio je prof. Uršić u već spomenutom intervjuu za Novi list.
Dijete lokalnih vlasti
Župan Zlatko Komadina zagovara gradnju energane, odnosno spalionice, na širem riječkom području, gdje bi se taj neželjeni proizvod spaljivao, a u čijem bi financiranju, inzistira, trebala sudjelovati država. Skrenimo pozornost na ovom mjestu što bi takva spalionica zapravo podrazumijevala. Bila bi izgrađena javnim sredstvima, za pogon koristila gorivo niske energetske vrijednosti koje ni jedna druga tvrtka ne želi prihvatiti ni uz plaćanje, pa nije teško zamisliti koliko bi javnog novca ovaj projekt dodatno spalio svake godine, a sve samo zato da se spasi postojeći koncept Marišćine.
Trebao je to biti jedan od najvećih projekata lokalne SDP-ove vlasti u Županiji i Gradu Rijeci, dokaz njihove umješnosti u privlačenju novca iz europskih fondova. Možda bi i bio da centar na Marišćini ne kasni već više od desetljeća. Duga je povijest nevjerojatnih zastoja u ovom projektu, u koji se krenulo još početkom dvijetisućitih godina. Investiciju je nakon odobravanja europskog sufinanciranja vodio državni Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, provodio natječaje i birao izvođače, radilo se po državnim strategijama i planovima, međutim projekt je ipak »dijete« lokalne vlasti. Županija je odlučila o lokaciji i osnovnim konturama projekta, donosila za to odluke i planove, a zajedno s Gradom Rijekom osnovala tvrtku Ekoplus s namjerom da koordinira gradnjom i poslije preuzme upravljanje centrom.
»Apotekarski uvjeti«
Tvrtka Ekoplus osnovana je još 2001. godine, s radom krenula godinu kasnije, a manje je poznato da je cijeli projekt, kad je u tvrtki radilo samo nekoliko inženjera, doveden do faze građevinske dozvole još 2007. godine. Tad je planirano da se na Marišćini izgrade sortirnica, kompostana i odlagališna polja. Novac za gradnju bio je dostupan iz državnog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kojim je tad ravnao HDZ-ov Vinko Mladineo. Iste godine usvojen je Plan gospodarenja otpadom koji je predviđao gradnju golemih centara za gospodarenje otpadom, baziranih na MBO tehnologiji mehaničko-biološke obrade otpada, i to ni manje, ni više, nego po jednog u praktički svakoj županiji. Budući da je riječki projekt bio već spreman, govore nam upućeni u tadašnju situaciju, bilo je moguće da se novcem Fonda izgradi onako kako je originalno zamišljen i da se za MBO pogon aplicira kasnije. No, u Županiji su mislili drugačije, donesena je odluka da će Marišćina biti prijavljena za sufinanciranje na EU fondove, tad još pretpristupne.
Došlo je do višegodišnjeg zastoja, Europa je na koncu doista odobrila 70 posto novca, ali u međuvremenu su višestruko premašeni kapaciteti starog deponija Viševac.
Riječka Čistoća balirano smeće odlagala je na Marišćini s koje s počeo širiti nezadrživ smrad, stanovnicima je prekipjelo pa je došlo do prve blokade ulaza u deponij. Sve to prije nego li je na toj lokaciji i počela gradnja novog centra, za koji se govorilo da će raditi u »apotekarskim uvjetima«. U međuvremenu je Čistoća ulupala dodatne milijune na prijevoz smeća diljem Hrvatske dok ta i takva Marišćina nije konačno počela s radom. Osamnaest godina od početka projekta Marišćina je smetlište koje je progutalo milijune, a da ne rješava ni jedan od problema zbog kojih je izgrađeno.
Iz kategorije: Rijeka
Pogledaj sve-
Ministar o inicijativi
BUTKOVIĆ O MOSTARINI 'Neka se u PGS-u dogovore, jesu li za ukidanje naplate ili za novu cestu'
-
Veliki spektakl
Predstavljene kandidatkinje za kraljicu Riječkoga karnevala: Devet želja za jednu krunu
-
Savez inovatora PGŽ-a
Željko Žic dobitnik nagrade »Ivan Luppis« za iznimna inovatorska postignuća
-
Nezahvalna pozicija
Traži se novi direktor: Dedićevu vruću fotelju u Ekoplusu nasljeđuje Luka Traven?
-
Program počinje u petak
EKUMENSKI TJEDAN U RIJECI Izbornik Zlatko Dalić bit će poseban gost Molitvene osmine
-
Dovršiti započeto
Novi-stari predsjednik MO Kozala želi jačati sportske, kulturne, ekološke i humanitarne programe

- Ovo je mala priča o velikim ljudima: 'Stisni zube i kreni dalje - to je naš moto'
- MANDAT NI ZA PROLAZ Predsjednicu ćemo pamtiti jedino po kišnoj dodjeli medalja nogometašima u Moskvi
- PROBLEMI U DELNIČKOM VRTIĆU HLOJKICA Zabrana rada za ravnateljicu i tri odgojiteljice
- Suprug brani Smiljanu Srnec: 'Biste li vi otvarali zamrzivač da ste znali što je unutra?'
- Porezna uprava je u devet godina utvrdila nepoznat izvor imovine kod 970 građana. Što im se dogodilo?
- Magla svuda, magla oko nas: Rijeka se jutros probudila uz ne tako uobičajen prizor
- Leš u škrinji nađen dok je Smiljana s kćerima bila na vjeronauku: 'Bila je gola, bez vidljivih ozljeda na tijelu'
- Miramare ove godine gradilište, sljedeće crikvenički ljepotan: Evo kako će izgledati budući hotel
- Monstruozni Riječanin, ubojica i silovatelj: 'Još nisi vidjela zvijer', prijetio je, a onda je uslijedilo silovanje
- GLAZBA JE UTIHNULA: Umro je čovjek koji je bio simbol Radija Rijeke. Ostaje samo praznina
- Masivni potporni zidovi i beton: Bespravno uzurpiranu obalu Mišković teško može vratiti u prvobitno stanje
- Riječanka prijetila susjedi da će je ubiti krampom zbog puta. Malo kasnije suprug je ubio kćer napadnute
- Martin P. je autom ubio trudnicu na pješačkom prijelazu. Evo koliko mu je zbog toga dalo slovensko pravosuđe
- VELIKA ANKETA Za koga biste glasovali da su danas predsjednički izbori?
- U Hrvatskoj izbacili Anu Frank iz lektire: Pokrenuta je peticija! Vratite djeci njezin Dnevnik
- Zbog uzvikivanja da je "Tuđman zločinac" dobio zatvor i - godinu zabrane prilaska spomeniku
- REAKCIJE POVODOM PRESUDE ERCEGU Reći da je Tuđman zločinac spada u pravo na slobodu izražavanja
- Srpski klubovi ne žele više gostovati u Dalmaciji, gasi se Regionalna vaterpolska liga?
- Izbacili su Ježevu kućicu, Malog princa, Anu Frank..., a ministrica sad kaže da će - uvažiti kritike
- ŠUMA UMJESTO PARKINGA Može li dugo sanjana ideja o zelenom srcu Rijeke konačno zaživjeti?
- VELIKA ANKETA Za koga biste glasovali da su danas predsjednički izbori?
- U Hrvatskoj izbacili Anu Frank iz lektire: Pokrenuta je peticija! Vratite djeci njezin Dnevnik
- Izbacili su Ježevu kućicu, Malog princa, Anu Frank..., a ministrica sad kaže da će - uvažiti kritike
- DINKO ŠTIMAC O ODLASKU IZ KBC-a RIJEKA Pacijente iz državnih bolnica usmjeravaju u privatne klinike da ih se "oguli"
- ŠUMA UMJESTO PARKINGA Može li dugo sanjana ideja o zelenom srcu Rijeke konačno zaživjeti?
- VELIKA ANKETA Za koga biste glasovali da su danas predsjednički izbori?
- LADISLAV TOMIČIĆ Hvala vam, gospodine Tajani
- RIJEKA U MAGLI: Bajkoviti prizori iz objektiva našeg foto-reportera. Pogledajte galeriju
- Pretraži članke
- Sajam NAUTIKE na Zagrebačkom velesajmu od 20. do 24. veljače 2019. Nautika u trendu rasta: predstavlja se u punih 7 paviljona