Manje optimističan od većine ostalih sudionika okruglog stola bio je Vlado Matijašić, koji je istaknuo da je u proteklih dvadesetak godina izgubljeno mnogo znanja, što Hrvatsku općenito stavlja u loš položaj u odnosu na konkurenciju.

  Poražavajuće su zvučali i statistički pokazatelji koje je iznio Miroslav Štimac. Prema njegovim riječima, od dosadašnjih planiranih poslovnih i turističkih zona u PGŽ izgrađeno je manje od pedeset posto, a Zavod za prostorno uređenje predviđa i daljni pad broja stanovnika, točnije smanjenje od pet posto do 2020. godine.

  Povod za održavanje okruglog stola pod nazivom Ri-industrijalizacija je skoro donošenje novog Prostornog plana Primorsko-goranske županije, kako je u ime udruge objasnio Saša Randić, s fokusom na mogućnosti razvoja industrije u Riječkom prstenu. Kao panelisti su sudjelovali gradonačelnici Rijeke, Bakra i Kastva Vojko Obersnel, Miroslav Štimac iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ, dogradonačelnik Maribora Tomaž Kancler, direktor Deutz-Fahr grupe za Istočnu Europu Vlado Matijašić te Ivo Usmiani. 

 Zajedničko planiranje

Usmianijeva je najava bila i jedina konkretna naznaka ozbiljnijeg ulaganja u proizvodnju na području Grada Rijeke u idućoj godini spomenuta na skupu, a predsjednik uprave JGL-a kazao je kako očekuje skori početak realizacije projekta, budući da je već obavljen veći dio pripremnih radnji, uključujući i ishođenje potrebnih dozvola, nakon što je JGL zemljište potrebno za širenje proizvodnih kapaciteta početkom ove godine kupio od tvrtke Agregat na sudskoj dražbi. 

  – U idućoj godini očekujemo daljnje širenje na nova tržišta, zbog čega su nam potrebni i novi kapaciteti za proizvodnju, kazao je Usmiani, čija će investicija značiti i otvaranje novih radnih mjesta. 

Zadržati postojeće

– U Rijeci kao najizgrađenijem naselju u Hrvatskoj industrija će se teško razvijati, ali ćemo nastojati zadržati barem ono što imamo, poput brodogradnje, prehrambene i farmaceutske industrije, rekao je Obersnel, dodavši kako razvoj vidi u koordinaciji s okolnim gradovima i općinama, te novim industrijama u zonama Kukuljanovo i Miklavija, kao pozadinskim zonama riječke luke u kojima bi se barem dio tereta koji kroz nju prolazi trebao i prerađivati. 

  Bakarski gradonačelnik svoje je izlaganje najvećim dijelom posvetio upravo poslovnoj zoni na Kukuljanovu, koja se, kako je istaknuo, pretvara u najveću i infrastrukturno najopremljeniju poslovnu zonu u Hrvatskoj. Klarić je kazao kako je u zoni već sada zaposleno tri i pol tisuće ljudi, pri čemu se nižim komunalnim naknadama i cijenama zemljišta potiču upravo proizvodne djelatnosti, ali i istaknuo problem imovinsko pravnih odnosa, zbog čega je na koordinaciji gradonačelnika i načelnika riječkog prstena dogovoreno da riječki gradonačelnik Vojko Obersnel uputi prijedlog zakona o izvlaštenju na područjima poslovnih zona, kako bi se investitorima moglo ponuditi potpuno imovinsko-pravno i infrastrukturno uređeno zemljište za ulaganje u proizvodnju