Foto Damir Škomrlj
Do sada su inicijatori ideje o osnivanju udruge koja će pregovarati s novim vlasnikom, Rijeka plusom, prikupili osamdeset potpisa i o namjeri izvijestili i gradsku vlast
RIJEKA Priprema rada i poslovanja glavne riječke tržnice u novom ustroju i pod »novom kapom« u punom je jeku, no, zabrinutost zakupaca tržnih bankova i štandova, pogotovu onih koji tijekom cijele godine prodaju na otvorenom, u priličnoj mjeri postoji. Bez sumnje, Rijeka plus, novi vlasnik koji će upravljati tržnicom, ima dobre planove ali kako kažu naši sugovornici, Zoran Plavčić i Sanjin Plavčić, žele dijalog upravo sada dok traje javna rasprava.
Puno problema
– Kako bismo zaštitili nas male prodavače i proizvođače prikupili smo do sada više od osamdeset potpisa s ciljem da na samom početku iduće godine osnujemo našu udrugu. O našem potezu obavijestili smo gradsku upravu, pa ne samo da ćemo lakše artikulirati naše stavove, već mislimo da ćemo u velikoj mjeri pomoći upravo Rijeka plusu da na obostrano zadovoljstvo postignemo dogovor i svi budu zadovoljni – kazao nam je Zoran Plavčić, dugogodišnji zakupac štanda na tržnici.
Kad smo ga upitali kakvi ih problemi muče, istaknuo ih je nekoliko. – Prvi problem koji se nameće su dimenzije drvenih stolova. One sada iznose 200×75 centimetara i neprikladne su za rad, predlažemo drvene stolove dimenzija 200×100 centimetara da bi se roba mogla kvalitetnije i u većem obimu izložiti. Kiosci za voće i povrće su sada 200×200 centimetara, tražimo da budu kao oni u Zagrebačkoj ulici, nešto većih dimenzija, 250×200 centimetara. Osim toga, prijedlog Rijeka plusa da kupimo od njih unificirane vage naprosto ne može biti održiv – mišljenja je Sanjin Plavčić.
– Imamo vage, zapravo točnije je reći, kupili smo ih, one su baždirane i ovjerene kod Hrvatskog zavoda za mjeriteljstvo. Tražimo da ih i dalje koristimo, one su nam Zakonom o trgovini osnovno sredstvo za rad. Sada je prijedlog da se naplaćuju vage koju posjedujemo pet kuna dnevno? Zašto? Čemu taj trošak? Neka zato naplatničari Rijeka plusa slobodno, bez ikakva problema svakodnevno kontroliraju je li vaga baždirana ili nije. Predlažemo i da se na par mjesta postave kontrolne vage – ističe u razgovoru Sanjin Plavčić.
– Vanjski štandovi su vrlo važni i dio zatvorenih paviljona. Mi smo cjelina i ovisimo jedni o drugima. Jer kad je kiša, olujna bura, loši vremenski uvjeti, ne samo da nema nas, nego slabije rade i prodavači u paviljonima. Svjesni smo da trgovački centri uzimaju dobar dio naše ponude ali zato moramo ponuditi i bolju uslugu – nastavio je Zoran Plavčić.
Nadležni šute
Cijene zakupa, misli Zoran Plavčić, previsoke su u odnosu na Zagreb i ostale gradove u Hrvatskoj gdje su stolovi u najmu bez licitacije i dani na korištenje koliko želi zakupac. Kako kaže, posjeduje cjenik zagrebačkih tržnica.
– Kod njih četiri metra štanda stoji 1.200 kuna, dakle jedan metar oko 300 kuna, kod nas u prosjeku jedan metar stoji oko 1.100 kuna. Točno je i da su unutarnje ulice u tržničkom dijelu jače u prodaji, nešto su slabiji štandovi koji su rubni, ali ako se ja borim da bude dobro, pa i da tržnica bude jeftinija, onda želim da bude reda. Stoga i inzistiramo na komunikaciji s odgovornima u Rijeka plusu, pozivamo ih da dođu, da razgovaramo, da im predočimo probleme ali i ponudimo rješenja – mišljenja je Zoran Plavčić.
Zato predstavnici buduće udruge traže da se snizi cijena stolova, barem na visinu dnevnog zakupa s uračunatim PDV-om, te trenutno dugogodišnjim zakupcima, ako su zadovoljni s trenutnim mjestima, ponudi višegodišnji ugovor o najmu.
Josip Ostrogović, inače gradski vjećnik koji se pridružio razgovoru o budućem izgledu tržnice, ponovio je svoje stavove koje je izrekao na jednoj od prošlih sjednica Gradskog vijeća.
– Iako više nema posrednika, ima naznaka da će se povećati troškovi. Još će se naknadno naplaćivati i vage i suncobrani i tko zna što sve ne. Moram napomenuti da su i dosadašnje cijene najma prodajnih mjesta duplo veće od cijena u Zagrebu. Po kojoj to logici ako znamo da u Zagrebu živi gotovo deset puta veći broj ljudi nego u Rijeci, a oni predstavljaju potencijalne kupce na tržnicama – naglašava Ostrogović, pozdravljajući ideju da se zakupci organiziraju u udrugu i tako na kvalitetniji način artikuliraju zahtjeve o boljim uvjetima rada na otvorenom dijelu riječke tržnice.
– A ne da im se prijeti nerealnim licitacijama i tjerati ljude da nerealno plaćaju najam koji je ionako previsok, a što se lijepo ogleda u broju praznih stolova – tvrdi Plavčić, dodajući kako je njihov prijedlog i da se vage i suncobrani ponude bez naknade mjesečnim zakupcima, a dnevnim zakupcima naplaćuju prema važećem cjeniku. I otkazni rok koji nude u Rijeka plusu od tri mjeseca Plavčić ne smatra dobrim rješenjem, već predlaže mjesec dana. Također, traže da jedanput godišnje budu oslobođeni od plaćanja najma zbog godišnjeg odmora.
Unatoč činjenici da smo uputili pitanje i nadležnim u Rijeka plusu za komentar o tome da se prodavači udružuju, odgovor nismo dobili niti u roku od nekoliko dana.
