Prof. dr. sc. Stanko Uršić

UPOZORENJE STRUČNJAKA ‘Marišćina je ušminkano smetlište i centar za manipulaciju smećem’

Bojana Mrvoš Pavić

Foto D. Jelinek / arhiva NL

Foto D. Jelinek / arhiva NL

Takozvani centri za gospodarenje otpadom (CGO), kako su zamišljeni i realizirani, na primjer na Marišćini, s MBO pogonom, efektivno su centri za manipulaciju smećem. Tvrdnje da su to centri za gospodarenje otpadom su dezinformacija, a mogu biti čak i beskrupulozna laž, tvrdi prof. dr. sc. Uršić



Centri za gospodarenje otpadom (CGO) poput Marišćine zadnja su točka u hrvatskom kaosu gospodarenja otpadom – kazao je na nedavno održanom okruglom stolu saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku na temu zbrinjavanja otpada prof.dr.sc. Stanko Uršić, fizikalni kemičar, nekadašnji predstojnik Zavoda za fizikalnu kemiju na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu.


Dugi niz godina angažiran je na važnim ekološkim pitanjima pa tako i na pitanju CGO-ova, koje politika i dalje zagovara.


U problemima poput Marišćine, smatra prof. Uršić kojeg smo zamolili za razgovor, arbitar može biti samo ekološka znanost, njene kristalno jasne činjenice.




Nesnosan smrad na Marišćini neminovno upućuje na činjenicu da nešto tamo doista »smrdi«, imate li predodžbu što je uzrok tome?


– Naravno da smrdi, i o tome nema ni najmanje sumnje, osim ako netko hoće tvrditi da je dan noć, a noć dan, to jest ako netko misli da se činjenice mogu ukloniti manipulacijom i dezinformacijama. Uzrok tog smrada su procesi biodegradacije ili, također, pospješene biodegradacije sastavnica smeća biološkog/organskog porijekla, budući da je »sirovina« kojom se MBO (mehaničko-biološka obrada) postrojenje »hrani« upravo smeće, odnosno kako se to, duboko pogrešno, lažno i manipulativno eufemistički naziva, miješani komunalni otpad.


Zbog čega država i dalje forsira njihovu gradnju, i koje će, potencijalno, posljedice takav pristup gospodarenju otpadom imati?


– Zbog interesa »smetlarskog lobija« umreženog s politikom. To također vrijedi i za Marišćinu. Posljedice će biti, prije ili kasnije, novčane kazne EU-a zbog neispunjenih ciljeva odvojenog prikupljanja i smanjenja odlaganja. Trenutačno se tolerira odlaganje tzv. obrađenog miješanog otpada – to je onih 80 posto što preostaje u MBO, ali to nije u skladu s kružnom ekonomijom koju hoće EU, a realno predstavlja »ušminkani« deponij, s ekološkog gledišta zapravo smetlište, samo malo »ušminkano«. O ekonomskim posljedicama, gubitku vrijednih sirovina, ionako nitko od spomenutih ne razmišlja.


Cijeli razgovor s prof. dr. sc. Stankom Uršićem pročitajte u tiskanom izdanju Novog lista…