Obrnute stvari

U školstvu sve naopako: U PGŽ sanitarni inženjeri rade u školama, a biolozi u zdravstvu

Ingrid Šestan Kučić

Ilustracija / Foto Sergej Drechsler

Ilustracija / Foto Sergej Drechsler

iolozi ili kemičari kao nezdravstveni radnici rade u sustavu zdravstvene zaštite na mjestima na kojima  trebaju raditi sanitarni inženjeri, a s druge strane kao nastavnici biologije rade  sanitarni inženjeri, a kao nastavnici fizike inženjeri fizike



RIJEKA Zbog velikog nedostatka nastavnika biologije, kemije, geografije, ali i matematike i fizike, škole su primorane zapošljavati nenastavnički kadar sličnog profila, pa tako ravnatelji kažu kako im nerijetko kao nastavnici biologije rade diplomirani sanitarni inženjeri, a kao nastavnici fizike inženjeri fizike. Problematika deficitarnosti nastavničkog kadra prirodoslovno-matematičkog usmjerenja potaknula je Hrvatsku udrugu za medicinsko pravo da ukaže na još jedan problem, a riječ je o problematiciu zapošljavanja i radnopravnog, statusnog položaja zdravstvenih radnika u sustavu zdravstva.


Neprirodni standard


Navodeći kako je neprihvatljivo da sanitarni inženjeri kao zdravstveni radnici nakon izobrazbe na zdravstvenim studijima nemaju radno mjesto u sustavu zdravstvene zaštite, već svoje mjesto moraju tražiti u sustavu školstva i obrazovanja, predsjednik Hrvatske udruge za medicinsko pravo Miran Cvitković ističe da istovremeno u zdravstvenom sustavu radi nezdravstveni kadar. Obrnuto postavljene stvari, odnosno zdravstveni kadar u školski sustav i nezdravstveni kadar u zdravstveni sustav doveo je novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti.


– Takvom neprirodnom standardu na žalost doprinosi sam zakonodavac koji je nedavnim zakonskim rješenjem novodonesenog Zakona o zdravstvenoj zaštiti proširio pojam zdravstvenog radnika i na struke koje same po sebi ne pripadaju sustavu zdravstvenih profesija s obzirom da se pripadnici istih ne školuju na zdravstvanim studijima i fakultetima te samim tim ne stječu temeljno obrazovanje u zdravstvenom sustavu.




Time se otvara prostor da neregulirane profesije koje nemaju izgrađen sustav regulatornih tijela i nadzora nad istima, obavljaju poslove zdravstvene zaštite, a općepoznato je da je standard obavljanja poslova u sustavu zdravstva determiniran prije svega strogim kriterijima obrazovanja na zdravstvenim studijima, zahtjevima stručnog osposobljavanja, licenciranja i kontinuiteta stručnog usavršavanja. Stoga nije dobro da poslove zdravstvenih profesija u zdravstvenim djelatnostima, uz zdravstvene radnike, sada mogu obavljati i pripadnici drugih profesija koji ne udovoljavaju i ne trebaju udovoljavati spomenutim regulacijskim kriterijima, upozorava Cvitković.


Nadalje dodaje i da nimalo nije dobro da ne postoji adekvatna i pravovremena koordinacija i komunikacija između zdravstvenih učilišta, sustava i poslodavaca u sustavu zdravstva vezano za potrebe zapošljavanja zdravstvenih radnika, što za posljedicu ima eksponencijalno produciranje određenih zdravstvenih kadrova koji se nemaju gdje zaposliti.


Neizgrađen sustav


– Rezultat i primjer toga je da zdravstveni radnici sanitarnog inženjerstva, kao u slučaju Primorsko-goranske županije, rade u sustavu školstva, a biolozi ili kemičari kao nezdravstveni radnici, rade u sustavu zdravstvene zaštite na mjestima na kojima po logici stvari trebaju raditi sanitarni inženjeri. Ovakvim pristupom nimalo se ne doprinosi provedbi adekvatne, sveobuhvate i cjelovite zdravstvene zaštite, a ista činjenica dokazuje da sustav organiziranja zdravstvene zaštite i produkcije zdravstvenog kadra kao što su sanitarni inženjeri nije do kraja izgrađen.


Mogućnost zapošljavanja zdravstvenih radnika kao što su sanitarni inženjeri u sustavu zdravstva gdje prirodno pripadaju nije osigurana, odnosno determinirana je nelogičnim i promašenim zakonskim mogućnostima obavljanja takvih poslova drugim profesijama koje ne odgovaraju zahtjevima osiguranja pružanja prijeko potrebne zdravstvene zaštite svakom pojedincu i građaninu – zaključuje Cvitković.