Filip Dragoslavić

U Rijeci će se uskoro skoro sve moći platiti bitcoinom: ‘U Hrvatsku uvodimo slovenski model’

Sanda Milinković

Dejan Roljič, Roger Ver i Filip Dragoslavić / Foto Ivica Tomić

Dejan Roljič, Roger Ver i Filip Dragoslavić / Foto Ivica Tomić

Kriptovalute su decentralizirane, zapis dugovanja je raspršen među puno korisnika, a svaka se promjena u zapisu pohranjuje kod velike većine korisnika mreže koji potvrđuju transakciju – pojašnjava Dragoslavić



Rijeka je odnedavno među prvim gradovima u Hrvatskoj s inovacijom gdje je uvedena mogućnost plaćanja kritpovalutom. Tu mogućnost uveo je hotel Navis, Grad bar i Cukarikafe, a tim povodom Rijeku je nedavno posjetio i Roger Ver – jedan od najvećih i najutjecajnih ljudi u svijetu kriptovaluta – vlasnik bitcoin.com-a i vođa Bitcoin Cash pokreta. Osim toga, posljednjih dana mediji obiluju naslovima u kojima se spominje nova kriptovaluta u režiji Facebooka.


Informacije se trenutačno temelje na nagađanju jer, osim osnovnih potvrđenih glasina oko donedavno tajnog projekta, još uvijek je sve poprilično “u magli”. ​Mnogima su kriptovalute još uvijek nepoznanica, ali ne i Filipu Dragoslaviću koji je s investiranjem započeo tijekom 2017. godine.


​Od tada je sudjelovao u više od trideset projekata Initial Coin Offeringa (ekvivalent IPO-u na tržištu kapitala) i aktivno surađivao na više internacionalnih projekata, uključujući Eligmu, Tolar, Carry Protocol i Hypernetwork. Trenutačno poslovno surađuje sa slovenskim projektom Eligma/Elipay u njihovom dolasku na hrvatsko tržište. Pitamo ga koja je razlika između kriptovaluta i “dobrih starih novčanica”.


​Decentralizirane valute




– Njihova primarna svrha je jednaka – i kriptovalute i običan novac služe kao sredstvo plaćanja. Kod običnog novca je taj sustav centraliziran, država izdaje i kontrolira novac, te vam time daje sigurnost da taj komad papira nešto vrijedi. Kriptovalute su decentralizirane, zapis dugovanja je raspršen među puno korisnika, a svaka se promjena u zapisu pohranjuje kod velike većine korisnika mreže koji potvrđuju transakciju.


Isto tako omogućuju instant transakcije uz iznimno malene troškove u cijelom svijetu, za razliku od centraliziranih valuta gdje uredovno vrijeme banke mora potvrditi određenu transakciju – pojašnjava Dragoslavić. Ističe da to u praksi znači da “običan” novac podliježe djelovanju države koja sama odlučuje o tiskanju i vrijednosti novca. Primjerice, hrvatska kuna je u zadnjih dvadeset godina izgubila 51,7 posto vrijednosti prema DZS-u, a kod bitcoina je definiran konačan broj ilitiga ponuda koja se ne može mijenjati. Većim korištenjem će vjerojatno više i vrijediti jer se sama količina ne povećava.


– Napominje da je bitcoin baš nastao kao odgovor na trenutačni financijski sustav u kojem vladaju centralizirane institucije poput države ili banaka, te vraća kontrolu nad financijama samim ljudima. Ne postoji apsolutno nikakva mogućnost da netko može uzeti ili zaplijeniti vaše kriptovalute, dok s novcem na vašem bankovnom računu to nije slučaj – kaže nam Dragoslavić.



– U SAD-u se u pojedinim državama istima već mogu plaćati i porezi, dok ih u Južnoj Koreji posjeduje i koristi više od trećine radno aktivne populacije. Ovo se događa prije nego što tehnološki divovi zakoračili u ovaj svijet i educirali svoje milijarde korisnika o kriptovalutama – ​ kaže naš sugovornik, dodajući da je plaćanje virtualnim vrijednostima atraktivnije mlađoj populaciji, za koju smatra da će biti prvi korisnici i predvodnici u korištenju kriptovalutama.


Snaga kriptovaluta


​Jedna od prvih kriptovaluta za koju smo čuli bio je bitcoin. Krenuo je nestabilno, a na kraju je vrijedio milijune. Kako sada stoji na tržištu?


– Budući da se i dalje radi o vrlo mladom i malenom tržištu, svaki ozbiljniji ulazak ili odlazak s tržišta jako utječe na cijenu samog bitcoina. Samo usporedbe radi, Apple trenutno vrijedi tri puta više nego sve kriptovalute na svijetu zajedno. Nakon prošlogodišnjeg kraha, u zadnja smo dva mjeseca doživjeli snažan porast vrijednosti s 4.000 dolara na više od 8.000, što daje nadu svima koji su investirali u neku od kriptovaluta – kaže naš sugovornik.


Budući da su financije same po sebi nesigurne, postavlja se i pitanje koliko je doista stabilna kriptovaluta. Dragoslavić kaže da stabilnost ovisi o načinu na koji definiramo samu stabilnost, jer se i za bitcoin i za običan novac može dogoditi da sutra ne vrijede ništa. Ipak, priznaje da je za bitcoin to malo vjerojatno.



– Isti scenarij se može dogoditi i s običnim novcem, pogledajmo samo trenutni scenarij u Venezueli, gdje je novac manje vrijedan od papira na kojem je tiskan. Snaga kriptovaluta se temelji na tome koliko ljudi vjeruju u njih, isto kao i bilo koji drugi proizvod ili valuta. Činjenica da se na siguran način mogu raditi transakcije bilo gdje na svijetu uz minimalne troškove, te da je napravljen od ljudi i za ljude, daje korisnicima vjeru u Bitcoin i njegovu vrijednost. To je pokret otpora prema sve većoj kontroli države nad pojedincem, koji se manifestira u bitcoinu i kriptovalutama – govori Dragoslavić.


Činjenica da su mnogim valutama pale vrijednosti, otvara pitanje tko snosi odgovornost za pad kriptovaluta te postoji li sustav zaštite kojemu se pojedinci mogu obratiti ako se to dogodi.


– Budući da nema centralnog entiteta koji izdaje kriptovalute nego je to zapisan kompjuterski kod, nemate se kome žaliti ako slučajno izgubite svoje kriptovalute. No, jednaka je situacija i s običnim novcem – u slučaju da kuna sada padne 5 posto u tjedan dana, vi se kao pojedinac nemate kome žaliti, jer je ipak država vlasnik novca i ona kontrolira njime kako god ona poželi – kaže Dragoslavić uz pojašnjenje da na tržištu postoje i stabilne kriptovalute koje drže vrijednost. Neke od njih su pokrivene američkim dolarom, neke zlatom, neke čak i drugom kriptovalutom, ali drže konstantu vrijednost koja je poželjna i trgovcima i korisnicima.


Facebookova valuta


Od prošle godine počele su stizati i informacije da Facebook planira vlastitu kriptovalutu. Do sada se zna da će s korištenjem započeti 2020. godine i da će joj ime biti Globalcoin. Neki se sjećaju da je Facebook još 2009. godine imao ovakvu ideju, kada su plasirali “kredit” koji je služio za kupovinu dodataka u igricama, no to se nije pokazalo pretjerano uspješnim. Dragoslavić otkriva što se krije iza tog tajnog projekta.


– ​ Project Libra, kao i Globalcoin, vrlo su vjerojatno radni nazivi njihove kriptovalute. Iako je sam naziv ‘kriptovaluta’ u njihovom slučaju teško upotrebljiv, jer će to vrlo vjerojatno biti centralizirana i privatna valuta kojom će upravljati Facebook, a ne decentralizirana i javna kao trenutne kriptovalute. Trenutačno znamo jako malo o samim karakteristikama, pa je teško nešto prognozirati. No, kao i uvijek, mora biti korisna kako bi je korisnici koristili. Živimo u svijetu ‘veće korisnosti’, ljudi će gotovo pa uvijek prijeći u korisniji i efikasniji sustav, ako ta mogućnost postoji – objašnjava Dragoslavić.


Ono što se također za sada zna je da će valuta vezati uz američki dolar. Dragoslavić nam potvrđuje da je zbog vezanja za dolar (“stablecoin”), kritpovaluta zamišljena kao stabilno sredstvo plaćanja na što su ljudi navikli.


– Vrlo vjerojatno se radi o centraliziranoj i privatnoj mreži i mi kao korisnici moramo vjerovati Facebooku glede sigurnosti mreže i zapisa. Kao što sada moramo vjerovati da sigurno čuva naše podatke, ne dijeli ih i ne koristi na razne načine koji se nama ne bi svidjeli. To je temeljna razlika između Facebookove inačice za plaćanje, ili primjerice bitcoina koji je javna i decentralizirana mreža – pojašnjava.


Neki tvrde da će biti moguć prijenos novca od korisnika do korisnika iako nemaju bankovni račun, i to preko Messengera. Spominjala se i suradnja Zuckerberga s Western Unionom upravo zbog tog prijenosa bez računa. Dragoslavić kaže da na istom principu već funkcionira kineska verzija Whatsappa i/li Vibera imenom WeChat.


“Messenger račun”


– Kako bi novac nekako stigao na “Messenger račun”, on od nekuda mora doći, a to je i dalje vrlo vjerojatno s bankovnog računa. Dokle god ljudi, recimo, ne budu primali plaću direktno na svoj “Messenger račun” i s istim onda plaćali sve što budu trebali, banke se neće previše žaliti. Iz jednakog razloga nas država tjera da jednostavno moramo imati tekući račun, ako želimo primati plaću. Banke su predugo vrlo moćne da bi dopustile negativan utjecaj zakonodavstva na njih same –​ tvrdi naš sugovornik.


Iz Facebooka spominju mogućnost kupovine unutar društvene mreže s tom valutom. Spominje se mogućnost direktne kupnje u oglasima koji će se pojavljivati, a, činjenica je, Facebook sve više nalikuje na prostor za oglašavanje. Ostaje pitanje hoće li Facebook uvođenjem vlastite valute stvoriti monopol.


–​ Facebook je tehnološki div koji ima najviše korisnika na svijetu – oko 2,2 milijardi aktivnih korisnika. Oni s tom količinom korisnika mogu napraviti doslovno štogod žele i to dokle god im korisnici vjeruju, jer financijsku moć za to imaju. Za njih je to najbitnije, jer žele da ljudi i dalje dijele svoje osobne podatke na njihovoj platformi te je koriste za međusobnu komunikaciju –​​ govori Dragoslavić te napominje da Facebook ne može imati svjetski monopol jer je zabranjen u Kini.


Posljednjih je godina evidentno da su neke druge društvene mreže popularnije od Facebooka s čime se slaže i Filip Dragoslavić. Naglašava da je Facebook zadnjih godinu dana u padu glede aktivnih korisnika, posebice mladih. Napominje da su do takve situacije doveli ponovljeni sigurnosni napadi, lažne vijesti i tranzicija Facebooka u medij za političku propagandu koji su ovu mrežu pretvorili u mjesto gdje se ljudi više ne osjećaju najsigurnije, čime prestaju ili smanjuju korištenje i dijeljenje podataka na mreži.


Filip kaže da je toga svjestan i sam Zuckerberg koji je nedavno izjavio da će se u budućnosti fokusirati na komunikaciju između članova i manjih grupa, pojačano raditi na sigurnosti te da će “News feed” i “lajkovi” kao takvi gubiti na značaju.


–​ Kako bi korisnicima mogli ponuditi nešto novo i uzbudljivo, kada već imaju preko dvije milijarde korisnika, moraju se okrenuti drugim servisima poput plaćanja –​ zaključuje Filip Dragoslavić.


Promjena stiže iz Slovenije


Osim pojedinih lokacija u Hrvatskoj, ovakav je način plaćanja još daleko od svakodnevice, ali Dragoslavić se nada promjeni koja stiže iz susjedne Slovenije.


– U Hrvatskoj postoje pojedine lokacije gdje se može plaćati kriptovalutama, ali do sada još nije ušao ozbiljniji igrač na tržište koji bi omogućio stotinu lokacija na kojima se može plaćati kriptom. Nadam se da će se to promijeniti s ulaskom slovenskog sustava Elipay u Hrvatsku, jer oni u Sloveniji imaju više od tristo lokacija, pa gotovo sve što možete zatrebati – možete platiti kriptovalutama.


Ubrzo će se u Rijeci i Zagrebu na puno više lokacija moći plaćati kriptovalutama po uzoru na slovenski model, a onda i u svim drugim hrvatskim gradovima – kaže Filip Dragoslavić.