Trsatsko svetište godišnje posjeti oko sto tisuća hodočasnika / Foto Marko Gracin
Sakralni objekti u gradu Rijeci dio su turističke ponude, a najpoznatiji centri interesa i posjeta turista su Svetište Majke Božje na Trsatu, katedrala sv. Vida i džamija Islamskog centra u Rijeci. Posjećuju ih brojni turisti organizirano putem turističkih agencija, ali i individualni posjetitelji
RIJEKA – I sa svojim sakralnim objektima i spomenicima Rijeka puno govori o sebi onima koji je posjećuju. Mnogi baš zbog toga u Rijeku i navraćaju, i kao vjernici i kao turisti, a mnogima je upoznavanje sakralnih zdanja tek dio itinerera posjeta Rijeci.
Prema rezultatima istraživanja provedenog u sklopu izrade Strategije razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020., Grad Rijeku godišnje posjeti oko 121.500 posjetitelja motiviranih vjerom te pritom ostvari godišnju potrošnju od 12,5 milijuna kuna, doznajemo u Turističkoj zajednici Grada Rijeke.
Pritom u Turističkoj zajednici kažu da je među ciljevima te strategije definirano pozicionirati Rijeku kao prepoznatljivu destinaciju vjerskog turizma valorizacijom sakralne baštine, unaprijediti integralni turistički proizvod destinacije motiviran vjerom…
– Sakralni objekti u gradu Rijeci dio su turističke ponude, a najpoznatiji centri interesa i posjeta turista su Svetište Majke Božje na Trsatu, katedrala sv. Vida i džamija Islamskog centra u Rijeci. Posjećuju ih brojni turisti organizirano putem turističkih agencija, ali i individualni posjetitelji. Pored toga, sakralne objekte posjećuju i brojni hodočasnici tijekom cijele godine – kažu u TZ-u Grada Rijeke. Podsjećaju da je stručno vođenje turista moguće putem Udruge turističkih vodiča Kvarnera uz prethodnu najavu i na upit u sakralnim objektima u gradu.
Crkve u središtu grada
Prije svega, među turistički najposjećenijim crkvama u centru grada je riječka prvostolnica – katedrala sv. Vida, izvanredan sakralni i kulturni spomenik uz koji je vezan vrlo značajan dio riječke povijesti i riječkoga identiteta. Na Žabici je kapucinska crkva Gospe Lurdske koja je za mnoge posjetitelje prvi sakralni objekt na koji u Rijeci nailaze, na Trgu Riječke rezolucije dominikanska crkva sv. Jeronima, u Starom gradu crkva Uznesenja Marijina s Kosim tornjem, zatim u centru hram sv. Nikole Srpske pravoslavne crkve, a tu je i riječka sinagoga u Ulici Ivana Filipovića. Na riječkom zapadu turistima su zanimljivi novi Islamski centar i Baptistička crkva, kao i arhitektonski, isto tako, suvremena katolička crkva sv. Nikole. Na drugoj strani grada, na Trsatu je Svetište Majke Božje Trsatske koje ne privlači samo kao duhovno središte, već i svojom bogatom i vrijednom kulturnom i duhovnom baštinom, svojom poviješću. Trsatsko svetište je najposjećenije i tako je od davnina.
Giorgio Grlj, pastor Baptističke crkve u Rijeci, primjećuje da tijekom ljetnih mjeseci na nedjeljno bogoslužje u Baptističku crkvu i Pastoralni centar »Riječ i život« na Zametu, dolaze i ljudi koji su ovdje na godišnjem odmoru.
– Ti ljudi nisu nužno vjernici Baptističke crkve, već vjernici protestantskih crkava, i svake nedjelje dođe poneko. Eto, prošle nedjelje su neki doputovali iz Pule da bi ovdje bili na bogoslužju. Bila je nedavno jedna ekipa iz Engleske, jedna iz Beča… Uglavnom ljudi dođu individualno, obiteljski ili skupno, a mi se pobrinemo omogućiti im prijevod bogoslužja. Ljude zanima, i provedemo ih crkvom i pastoralnim centrom, upoznamo s poviješću Baptističke crkve u Rijeci – kaže pastor Grlj.
Drevno sedamstoljetno Svetište na trsatskom brijegu prije svega je hodočasničko odredište i to posebno intenzivno krajem proljeća, tijekom ljeta i početkom jeseni, na sve marijanske blagdane u to doba godine, svih subota, pa često i drugim danima. Podsjetimo samo na blagdan Velike Gospe i 30-ak tisuća hodočasnika koji toga dana sa svih strana dolaze na Trsat. Fra Antun Jesenović, trsatski gvardijan sumira da Svetište godišnje pohodi više od sto tisuća hodočasnika, izbliza i izdaleka, najviše s primorsko-goranskog područja i iz nekih sjevernih krajeva Hrvatske.
Hodočasničko središte
– Hodočasnici i drugi posjetitelji dolaze i individualno, i obiteljski, i skupno. Najviše naravno dolaze hodočasnici iz naše zemlje, a od stranaca su najbrojniji Slovenci i Talijani te Koreanci koji, kako sam čuo, dolaze na povratku iz Međugorja – kaže gvardijan Jesenović.
– Katedrala sv. Vida otvorena je i dostupna svima, svim vjernicima i svim ljudima dobre volje. U prosjeku je posjećuje 30-ak skupina mjesečno, vjernika i turista, oko 700 do 800 posjetitelja. Dolaze Mađari, Nijemci, Austrijanci, Talijani, Francuzi, Slovenci, Englezi, Amerikanci, Koreanci, Izraelci. Nisu oduševljeni samo katedralom, već i njezinom galerijom u kojoj je stalni postav isusovačke baštine. Osigurali smo mogućnost najave za grupne posjete svaki dan od 8 do 14 sati kod katedralnih suradnika na telefon 091 918 78 52, kao i organizirano vođenje katedralom i za individualce i za skupine. U katedralu često dolaze i državne i diplomatske delegacije, a osim domaćih, izdvajam posebno one iz Irana, Izraela, Palestine, Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva, Indije, Omana, Bruneja, Norveške, Danske, Libanona… – upućuje mons. Matija Matičić, rektor riječke prvostolnice, i pri tom pozdravlja ideju o muzeju sakralne baštine u gradu.
Riječki paroh protojerej stavrofor Mićo Kostić, potvrđuje da hram sv. Nikole SPC-a ljetnih mjeseci posjećuju i strani i domaći turisti.
Skulptura u oleandrima
– Hram je otvoren svakog dana od 8 do 13 te od 18 do 18,45 sati i uvijek je u njemu netko tko može ljude uputiti o njegovoj povijesti i životu. Znaju nas nazvati iz TZ-a ili iz hotela, pitati kada je hram otvoren i ako se najave, goste dočekamo – upućuje o. Kostić. I riječka džamija – neki će reći, koja djeluje kao skulptura autora njezinog idejnog projekta, pokojnog kipara Dušana Džamonje – u ovo doba godine okružena rascvalim oleanderima, svakog tjedna dočekuje brojne posjetitelje.
– Muslimani koji iz zemalja zapadne Europe ovamo dolaze na odmor ili ovuda prolaze, u Islamski centar dođu obiteljski, i zbog svojih vjerskih potreba i zato da centar vide, a mnogi od njih svojim su donacijama pomogli njegovu izgradnju. Islamski centar posjećuju i mnogi koji nisu muslimani i za takve skupine pripremimo razgledavanje i kratku videoprezentaciju, kažemo ljudima i o temeljima vjere islama, a oni uvijek imaju i razna pitanja. Kao zajednica smo se uključili u Europske sveučilišne igre, zbog možda vjerskih potreba studenata muslimana, ali i zbog onih koji bi željeli razgledati centar. Nedavno su ovdje bili studenti Medicinskog fakulteta koji su na razmjeni iz Brazila, Španjolske, Latvije, Palestine, Hrvatske i nekih drugih zemalja. Svi su oni nemuslimani, osim onih iz Palestine, i imali smo vrlo zanimljivu debatu o islamu. Neki dan je bilo i nekoliko obitelji iz Emirata koje su ovdje došle na odmor: oni prvo obave svoje duhovne potrebe i onda razgledaju centar. Takvih skupina ima sve više i izvan Europe, sa svih kontinenata. Džamija je zaista našla svoje mjesto i u »turističkoj ponudi« Grada Rijeke – kaže glavni riječki imam Hajrudin ef. Mujkanović.
