Nezaobilazni su i naslovi i autori koji su se nedavno spominjali u medijima. Primjerice, nakon gostovanja Alessandra Baricca u Dubrovniku postao je jako tražen, kaže voditeljica Središnjeg odjela Jelena Stipetić Šušak, isitčući da korisnici ljeti imaju pravo i na bonus knjigu, pa umjesto četiri mogu posuditi pet knjiga
RIJEKA » Iz ljeta u ljeto ljubitelja pisane riječi sve je više, barem tako kažu iskustva Gradske knjižnice Rijeka čiji su odjeli trenutno među najposjećenijim riječkim odredištima. U tim svakodnevnim pohodima najzastupljeniji su, kaže voditeljica Središnjeg odjela Jelena Stipetić Šušak, korisnici srednje dobi, najčešće oni zaposleni koji tek tijekom ljetnih mjeseci uhvate koji trenutak za sebe i omiljeno štivo, a među njima prednjače pripadnice nježnijeg spola.
Na popisu najčitanijih stranih autora Gradske knjižnice Rijeka nalaze se: Jo Nesbo, Stieg Larsson, Nele Neuhaus, Jussi Alder-Olsen, E.L. James, Sylvia Day, Tara Sue Me, Pablo Coelho, Alessandro Baricco, John Geen i Tatiana de Rosnay, dok su među najčitanijim hrvatskim piscima: Mani Gotovac, Slavenka Drakulić, Igor Mandić, Julijana Matanović, Hrvoje Šalković te Vedrana Rudan. Kad su u pitanju stručni naslovi najčitanija su djela iz popularne psihologije i to autori: Williama Paul Young, Francesca Brown, Virtue Doreen, Lorna Byrne i Marija Krizmanić.
– Iz ljeta u ljeto imamo sve više korisnika. Pojača se i broj učlanjenja. Očito ljudi ostaju za godišnji kod kuće pa i više čitaju, a ove godine je to zbog lošeg vremena još više izraženo. Po ljeti imaju pravo i na bonus knjigu, odnosno umjesto četiri mogu posuditi pet knjiga, a najviše se čita beletristika. Skandinavski su pisci jako popularni i iako imamo puno knjiga stalno su vani. Jako dobro prolaze i ljubići s dozom erotike, a nezaobilazni su i naslovi i autori koji su se nedavno spominjali u medijima. Primjerice, nakon gostovanja Alessandra Baricca u Dubrovniku postao je jako tražen, kaže Stipetić Šušak.
Problem prostora
Međutim, ne čita se samo ljeti, jer Gradska knjižnica ima više od 18 tisuća članova koji su u samo prvih šet mjeseci ove godine posudili 421.263 komada različite građe, od knjiga do vizualne građe ili referentne zbirke. To je, kaže suradnik za marketing, odnose s javnošću i projekte Kristian Benić, izrazito stabilno članstvo i korisnička baza, što je dokaz da ljudi kontinuirano čitaju.
– Naravno da im je knjižnica najprirodniji put do knjige, ali i ne samo do nje. Sve to bilo bi i još bolje i svima ugodnije da nema glavnog problema u svakodnevnom radu, a riječ je o infrastrukturnim problemima ustanove, kaže Benić.
S činjenicom da je nedostatak prostora glavni problem gradske knjižnice slaže se i Stipetić Šušak, jer kaže, tri četvrtine knjižničnog fonda nalazi se u spremištu koje također puca po šavovima.
– Smisao knjižnice je satima »čeprkati« po policama, a kod nas je to zbog prostora neizvedivo. Zbog toga gubimo korisnike. Neke naslove, kao što su kuharice ili pak knjige vezane uz hobije nemamo gdje držati, jer su nam prevelike, ističe Stipetić Šušak.
No, unatoč nedostatku prostora Gradska je knjižnica u prvih šest mjeseci ove godine nabavila 1.189 komada knjižne građe za djecu, a za odrasle pak 3.856 naslova, uz to iznimno je bila intezivna i programska djelatnost.
– Na planu redovnih programa održavana su 32 redovna programa kao što su radionice, klubovi i slično, te 40 izvanrednih programa, 19 izložbi, dok je ukupan broj održanih programskih aktivnosti 351 te su one ukupno zabilježile 7.479 posjetitelja i sudionika. Knjižnica je zabilježila i sudjelovanje u 24 manifestacije, a zanimljivo je i da je na stalnoj visokoj razini korištenje računala, čime se knjižnica dokazuje kao mjesto omogućavanja pristupa informacijskoj i digitalnoj tehnologiji onima koji si je ne mogu jednostavno priuštiti. Dojam je da bi više prostora i tehnologije još više pomoglo, navodi Benić.
Čitateljski klubovi
Dodajući kako tijekom ljeta programska djelatnost mahom miruje, Benić ističe da se dio čitateljskih klubova i dalje okuplja ne bi li radili ono u čemu se najbolje osjećaju – raspravljali o pročitanim knjigama. Svi oni čitaju od malih nogu, baš kao i Mario Tulumović, koji kaže da se ne sjeća kada je njegovo članstvo u knjižnici započelo.
Gradska knjižnica upravo danas, 18. kolovoza obilježava stogodišnjicu rođenja Vladimira Pavlinića, direktora knjižnice u razdoblju od 1962. do 1975. godine kojeg se djelatnici sjećaju kao kao čovjeka koji je razumio kulturu i koji je zaslužan za mnoge pionirske korake u razvoju riječkog narodnog knjižničarstva. Vladimir Pavlinić bio je prvi i jedini muškarac na čelu Gradske knjižnice Rijeka koji je utemeljio strukturu riječke knjižnične mreže, a osim toga, kažu djelatnici, pamti ga se i po tome što je svojim kolegicama i kolegama znao skuhati i dobru jutarnju kavu. Ono po čemu će ostati najzapamćeniji je činjenica da je 1969. godine pokrenuo prvi bibliobus u tadašnjoj Jugoslaviji koji je krenuo na put upravo iz Rijeke.
– Jako dugo dolazim po knjige, a najčešće posuđujem naslove iz moderne psihologije. S obzirom na to kakvo je stanje u kulturi mislim da knjižnica dosta dobro drži korak s novim naslovima. Ponekad sam čak iznenađen s onime što nađem. Ne može se očekivati previše tamo gdje nema puno mogućnosti, kaže Tulumović.
Činjenicu da istovremeno s dolaskom u knjižare najnoviji i najpopularniji naslovi stižu i u Gradsku knjižnicu potvrđuje i Danica Grabow koja ovdje zalazi već deset godina.
– Redovito sam u knjižnici i najčešće čitam krimiće, jer su brzi za čitanje. Mjesečno pročitam dvije do tri knjige. Ponuda je sve bolja i bolja, ono što dođe u knjižare stigne i ovdje, zaključuje Grabow.
