Zgrade s potpisom

Tagovi: Friško oličene riječke fasade na udaru grafitera

Ljiljana Hlača

Sve je više novih fasada na kojima anonimni »umjetnici« krišom ostavljaju svoje stilizirane potpise ili »tagove«. Oni su prava noćna mora suvlasnika zgrada, čije ih je novo ruho stajalo milijune kuna i koje će desetljećima otplaćivati, a neželjeni ih grafiti stavljaju pred nove troškove

RIJEKA » Stilizirani potpisi ilitiga tagovi (nadimci umjetnika op.a) noćna su mora svih suvlasnika riječkih zgrada koje su tek nedavno dobile novu fasadu. Novo ruho stajalo ih je milijune kuna, koje će desetljećima otplaćivati, no to ne priječi riječke »umjetnike« da ostave svoj »potpis«. Upravo je sve više takvih detaljčića na riječkim fasadama. Kao da je riječ o pravoj pošasti.  

 Kvartovski »umitnik«


Primjerice, zgrada na adresi Baštijanova 20 na Kozali prošle je godine »oličena« i već je dobila dva »tagića«. A to je tek početak. Zgrada na Korzu, također relativno novijeg pokrova, dobila je potpis malo većih razmjera, koji se nalazi ispod krova, a koji je ipak vidljiv sa šetnice. Lijepo ili ružno? Umjetnost ili puko nagrđivanje okoliša?   – Potpisi na našoj zgradi osvanuli su prije tri mjeseca, i moram priznati da je to jako, jako razljutilo neke suvlasnike. Osobito one starije, koji su za ovu investiciju digli kredite. Neki su se susjedi čak dali u istraživanje tko bi to mogao biti, budući da se takvi potpisi pojavljuju po kvartu pa mislimo da ta osoba vjerojatno živi i »operira« na ovoj lokaciji, kaže nam ovlaštena predstavnica zgrade Baštijanova 20 Dunja Alilović Škalamera.


– Sve je počelo od potpisa, a riječ je o svojevrsnom obilježavanju terena. Doslovno tako, kaže nam riječki autor mnogih zanimljivih grafita i murala nadimka Sec (ne želi da mu ime i prezime bude objavljeno). – Zato ne mogu osuđivati rad autora koji su izabrali pročelja i za početak potpise kao vid svojeg djelovanja, dodaje naš sugovornik. – Doduše, iako sam na sceni 20-ak godina, ja se nikad nisam potpisivao po zgradama. Više volim svoj nadimak stavljati, recimo, na ormariće za struju ili na zidiće. Znači na neke prihvatljivije plohe. Potpisivanje po zgradama – to je stil mlađih umjetnika. Ja to danas jako rijetko radim, nastavlja Sec, koji je dva puta do sada imao susret s policijom zbog svoje ljubavi prema oslikavanju zidova.   – Kod grafita nema pravila, radi se na svoju ruku i na svoj rizik. Potpis – načinom i bojom nosi određenu poruku autora. Za njega možda ne treba puno vremena, ali ukazuje na vještinu autora, kaže Sec, koji je odlučio komentirati koncept potpisa koji je osvanuo ispod krova zgrade na Korzu. Riječ je o potpisu koji spada u kategoriju tzv. »rooftop« grafita. Po njemu, on ima veću umjetničku vrijednost nego, primjerice, intervencija Muzeja suvremene umjetnosti nastala u sklopu projekta Spajalica, u okviru koje su niknule palme ispod sata na Gradskom tornju.


  – Sada smo u situaciji da razmišljamo što učiniti – hoćemo li potpise očistiti ili ćemo ih premazati bojom, zaključuje Alilović Škalamera, koja nije odbacila ni mogućnost premazivanja jednog dijela fasade zaštitnim premazom koji omogućuje lakše čišćenje zida u slučaju ponavljanja grafita.   U strogom centru grada, zbog atraktivnosti zone, bez obzira na vlasništvo, Grad Rijeka uklanja sve grafite i na to godišnje troši oko 160.000 kuna. Grafiti neprimjerena i uvredljiva sadržaja uklanjaju se bez obzira na lokaciju koja je u pitanju, i to uz prethodno obavještavanje policije, rečeno nam je u Odjelu gradske uprave za komunalni sustav.  

 Kazna 1.000 kuna


– Odlukom o komunalnom redu zabranjeno je crtati i šarati po vanjskim dijelovima zgrade. Za prekršitelje ove odredbe propisana je kazna u visini od 1.000 kuna, stoji u dopisu Odjela gradske uprave za komunalni sustav. Vlasnik zgrade može protiv prekršitelja, ako se utvrdi njegov identitet, pokrenuti kazneni postupak zbog namjernog oštećivanja tuđe imovine i istovremeno zahtijevati naknadu štete putem suda. No, u slučajevima kada prekršitelj nije utvrđen, što je vrlo čest slučaj, temeljem iste odluke vlasnik zgrade obvezan je pročelje zgrade držati u urednom stanju, odnosno ukloniti grafite, pri čemu se za uklanjanje grafita u strogom centru grada ili onih uvredljivog sadržaja građani uvijek mogu obratiti Direkciji zajedničkih komunalnih djelatnosti.


  – U slučajevima kada komunalno redarstvo u obavljanju nadzora nad provedbom Odluke o komunalnom redu utvrdi počinitelje takvih prekršaja, protiv njih uvijek pokreće prekršajne postupke. A takvih je postupaka u prosjeku 10-ak, poručuju iz Odjela gradske uprave za komunalni sustav.



Pojedine površine u gradu u sklopu raznih akcija namjenski su oslikane, kao na primjer pothodnik u Ulici Ivana Zajca, objekti na Trgu Ivana Klobučarića, okoliš Mjesnog odbora Podmurvice, zid u Vodovodnoj ulici. Dozvolu za oslikavanje površina grafitima, na zahtjev stranke, izdaje komisija pri Odjelu gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem.   – Pregledom navedenih površina, ne samo svaki zainteresirani građanin, već i i potencijalni oslikavatelj može uočiti razliku između grafita kao načina likovnog izražavanja u odnosu na grafite kojima se doista nagrđuje i pojedinačna građevina i okoliš kao takav, mišljenje je komunalaca. Pritom naglašavaju da jednom oslikane, te površine ne ostaju trajno takvima. Naime, uslijed izloženosti suncu i utjecaju atmosferskih prilika, takve površine nakon nekoliko godina gube prvotnu kolorističku jasnoću i atraktivnost. Pa se na takvim mjestima može ponovno stvarati.