Problemi sa SRF-om

TRAŽI SE RJEŠENJE Gorivo iz otpada iz Marišćine i Kaštijuna vozit će se u Plomin?

Danijela BAŠIĆ-PALKOVIĆ

Foto S. Drechsler

Foto S. Drechsler

Mogu potvrditi da smo blizu rješenja i da razmatramo nekoliko opcija, a u sve su uključeni Ministarstvo zaštite okoliša i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Vode se pregovori s HEP-om za preuzimanje i zbrinjavanje SRF-a u Plominu, potvrđuje Josip Dedić, direktor Ekoplusa

PULA Zbrinjavanje famoznog SRF-a (goriva iz otpada) koji nastaje u MBO postrojenjima županijskih centara za gospodarenje otpadom postao je nacionalni problem. Čini se da je sve krenulo nizbrdo nakon odustajanja Holcima, koji se u slučaju istarskog ŽCGO-a Kaštijun nije javio na natječaj za preuzimanje SRF-a, pa se centar našao u nedoumici gdje će taj otpad plasirati. Problema ima i ŽCGO Marišćina u Primorsko-goranskoj županiji, koja po ugovoru s Holcimom ima mogućnost slanja SRF-a u cementaru u Koromačno samo još ove i iduće godine.Nakon toga, i Marišćina, kao i sada Kaštijun, neće imati kamo s SRF-om. No čini se da se već neko vrijeme radi na pronalasku rješenja, a u igri je nekoliko scenarija. Potvrdio nam je to Josip Dedić, direktor tvrtke Ekoplus koja upravlja centrom na Marišćini. On kaže da je njihov centar cijelo vrijeme u kontaktu s direktorom Kaštijuna Darkom Višnjićem s kojim zajednički rade na konačnom dogovoru i definiranju tehnologije kojom bi se riješilo pitanje zbrinjavanja goriva iz otpada.

Najbrže rješenje




– Svjesni smo da je plasman SRF-a veliki problem, a spalionice i cementare u Italiji i Sloveniji su popunjene i nisu ga u mogućnosti preuzimati pa i oni šalju prema Beču. Mogu potvrditi da smo blizu rješenja i da razmatramo nekoliko opcija – kaže Dedić, dodavši da su u sve uključeni i Ministarstvo zaštite okoliša i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Otkrio je da se vode pregovori s HEP-om kako bi se SRF u što skorije vrijeme plasirao u Plomin.


Plomin / Foto V. Karuza


Plomin / Foto V. Karuza



– Smatram da bi to bilo najbrže rješenje, no zasad ništa nije definirano – kaže Dedić. Na konstataciju da to svakako neće biti ekološki najprihvatljivije s obzirom na sagorijevane i ispuste kroz dimnjak, Dedić kaže da su u HEP-u u tom smislu spremni na dodatna ulaganja vezano uz zaštitu.– Jedno od rješenja je izgradnja energane, a u razgovorima smo s nekoliko stranih investitora koji su spremni uložiti u tehnologije kojima bi se riješio ovaj problem – veli direktor Ekoplusa, spomenuvši tek zainteresirane švicarske ulagače. Potvrdio je da je jedna od opcija i model koji nudi austrijska tvrtka ISG Energy, koja bi o svom trošku, pored ŽCGO-a, izgradila energanu u kojoj bi se SRF pretvarao u plin i električnu energiju, a što bi se potom plasiralo na tržište. Austrijanci su spremni investirati 15-ak milijuna eura pod uvjetom da im se novi pogon koji bi sagradili da u koncesiju. Ta bi varijanta za građane trebala biti najprihvatljivija jer bi im u konačnici računi za odvoz smeća bili manji, s obzirom na to da se preuzimanje SRF-a ne bi plaćalo, a k tome nema ni štetnog spaljivanja. U svakom slučaju, sada je prvi put jasno potvrđeno da Kaštijun i Marišćina traže rješenje »u paketu«, odnosno da se preuzme tehnologija i pronađe jedna lokacija kojom bi se trajno riješio ovaj problem. – Da, to je zajednički interes, da kroz zajedničku investiciju riješimo problem Marišćine i Kaštijuna, ali i plasman SRF-a koji će nastajati u svim novim županijskim centrima u Hrvatskoj – zaključuje Dedić. Na upit hoće li sve biti gotovo do trenutka kada Marišćina ispuni ugovornu kvotu s Holcimom, a to je već iduće godine, kaže da se iskreno nada da će sve do tada biti riješeno.

Načelno točno


Članica Uprave tvrtke Kaštijun Vesna Dukić ističe da im predstavnici tvrtke ISG Energy nisu prezentirali svoj projekt.– Za svako novo postrojenje potrebno je ishoditi sve potrebne dozvole i suglasnosti uz kontinuirano informiranje i sudjelovanje javnosti. Za procjenu prihvatljivosti rješenja potrebno je sagledati okolišne, tehničko-tehnološke, ali i ekonomske aspekte zahvata, a koji do sada nisu prezentirani, pa ih ne možemo komentirati – istaknula je Dukić i dodala: »Ono što možemo reći jest da razmatramo sve mogućnosti vezano za zbrinjavanje otpada te kontinuirano radimo na iznalaženju dugoročno održivog rješenja, a koje bi bilo ekonomski i ekološki najprihvatljivije«. Direktor Kaštijuna Darko Višnjić potvrdio nam je u telefonskom razgovoru da su najave koje smo dobili od njegovih kolega s Marišćine u načelu točne. Nije otkrivao detalje, no potvrdio je da se ide u smjeru da se u sve uključi HEP, odnosno Plomin.

Marišćina / Foto S. Drechsler


Marišćina / Foto S. Drechsler



Podsjetimo, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić još je krajem ožujka prilikom posjeta Kaštijunu najavio da se na razini ministarstva radi na sustavu koji će omogućiti uporabu SRF-a na razini svih centara za gospodarenje otpadom. Tada je rekao »kako bi se po pitanju zbrinjavanja SRF-a već ove godine trebalo imati rješenje te da SRF tržište treba kreirati u Hrvatskoj kroz izgradnju energetskih objekata, odnosno proizvodnju energije temeljene na gorivom otpadu«.Na upit što konkretno ministarstvo planira poduzeti te planira li se izgradnja objekata na postojećim centrima i o kakvim se još alternativnim rješenjima razmišlja, u ministarstvu daju šturi odgovor. Navode da su upoznati s problematikom plasmana SRF-a/RDF-a ne samo u Hrvatskoj nego i na širem tržištu. Među ostalim, ističu da je stoga u Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2017. – 2022. određena mjera pod nazivom »analiza mogućnosti energetske uporabe«, a koja je u pripremi. Od tog je odgovora prošlo gotovo četiri mjeseca, a s obzirom na nove okolnosti i mogućnost uključivanja HEP-a u cijelu priču, pitamo ministarstvo o mogućem plasmanu SRF-a u Plominu, no njihov odgovor do zaključenja teksta jučer nismo dobili.