Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
17. listopada 2019.
Iz lošeg u gore

Sve je jasno: Vlada otezanjem ruši zadnju šansu da 3. maj preživi

Foto Sergej Drechsler
Foto Sergej Drechsler
Autor: ,
Objavljeno: 31. srpanj 2019. u 17:04 2019-07-31T17:04:41+02:00

Nakon što je sedam puta sutkinja Ljiljana Ugrin odgodila odluku o stečaju, uistinu je nevjerojatno da se tridesetak sati prije dana odluke u Vladi još uvijek dogovaraju što učiniti

RIJEKA - Kakav će biti Vladin stav na sutrašnjem ročištu za »3. maj« i hoće li se Vlada uopće na samom ročištu očitovati o tome što može učiniti za budućnost riječkog škvera jučer se nije moglo doznati. Vlada očito još nije odlučila ili ne želi reći hoće li tu tvrtku, nakon mjeseci natezanja, poslati u stečaj, hoće li se založiti za stečaj s preustrojem ili će zatražiti obustavu stečaja jer je pronašla rješenje za nastavak proizvodnje u »3. maju«.

Kupovanje vremena

U Vladi ponavljaju da postoji želja i namjera Vlade da se uključe u završetak brodova, te da se u razgovorima s brodovlasnicima pokušava iznaći model po kojem bi se ti brodovi završili i koliko su se oni voljni uključiti. Ako bi se takav dogovor postigao »3.maj« bi dobio dodatnih godinu u pol da konsolidira svoje poslovanje i da se u tom razdoblju za riječki škver pronađe strateški partner. No, problem je što je dio brodova koje treba završiti ušao u stečajnu masu Uljanika i sada je potrebno pronaći pravno rješenje za tu situaciju.

Na primjedbu da samo dan prije ročišta na kojem bi se, konačno nakon brojnih odgađanja, trebalo odlučiti što će biti s »3. majem« Vlada, o kojoj ta odluka najviše ovisi, nema stav, dio naših sugovornika iz Vlade ističe da se razgovori vode i da je Vlada jasno pokazala u više navrata da je spremna pomoći brodogradnji, ali u onim okvirima koje su joj zadali hrvatski zakoni i europska pravna stečevina, koja je ugrađena u te zakone.

Dodaju da je sve ono što se dosad događalo s brodogradnjom i »3. majem« pokazatelj kako nema jednostavnih rješenja, ali da Vlada neće ugroziti nastavak rada »3. maja« ako postoje modeli po kojem se to može osigurati.

S obzirom na to da je Vlada i prije četiri mjeseca otezala s objavom odluke da odbija ulazak Brodosplita u »3. maj« i Uljanik te da je kupovala vrijeme s pregovorima s Kinezima pitali smo naše sugovornike je li i ovdje riječ o istoj taktici u kojoj se čeka da netko drugi objavi lošu vijest koja bi imala i loše političke posljedice na vlast. Naši sugovornici tvrde da to nije istina i da bi se rješenje, pa i odluka kakva god bila, odavno objavili da je lako posložiti stvari oko »3. maja«.

- Ako nećemo imati model koji je gospodarski održiv i koji će značiti samo kupovinu vremena, nećemo u njega krenuti, ali ćemo jednako tako učiniti sve ako postoji mogućnost za nastavak proizvodnje da se ona i nastavi, poručuje jedan naš sugovornik iz Vlade i time zapravo oslikava stanje u Vladi kad je u pitanju »3. maj«. Nakon milijardi kuna plaćenih jamstava Vlada očito kalkulira hoće li dodatno uloženi novac biti također samo vatrogasna mjera i isplati li im se taj rizik.

Besmisleno odgađanje

Cijena nekog broda uvijek je jednim dijelom uvjetovana rokom njegove isporuke, kraći rok znači i veću cijenu i obrnuto, a »3. maj« već je ušao u utrku sa rokovima koje su zainteresirani kupci tri poluzavršene novogradnje stavili na stol, zajedno s iznosom koji su spremni platiti za te, poluzavršene brodove. I zato bilo kakvo odgađanje odluke u Banskim dvorima više neće imati nikakvog smisla jer upravo se sada u rukama imaju najbolje karte koje se mogu imati, ako država misli ići na završetak brodova u »3. maju« na jedini opravdani način na koji to, pred Bruxellesom, može učiniti.

3673193

Osim što se mora zadovoljiti osnovni ekonomski postulat da će se od prodaje gotovih brodova zaraditi, odnosno vratiti više od uloženog, tu je i drugi ključni parametar o kojem se itekako moralo voditi računa kada se sa brodovlasnicima prethodnih tjedana »natezalo« da bi se postigla čim veća cijena što su, naravno, oni vezali uz rok isporuke. Kada se podvuče crta, mora se pokazati da će država završetkom ovih brodova sebi umanjiti štetu na račun protestiranih državnih jamstava.

Drugim riječima, da će više dobiti ako još uloži određene novce da se ti brodovi završe, nego što može očekivati od njihove prodaje na dražbama, u stanju u kojem sada jesu.

Da nije tragično, da nije u pitanju sudbina »3. maja« kojeg su Puljani povukli u ponor i ostavili bez više od pola milijarde kuna, bilo bi smiješno iznova promatrati ovu situaciju u kojoj Banski dvori, po tko zna koji put dosad, donose odluku - da ništa ne odluče.

Nakon godinu dana epopeje sa Dankom Končarom, pa onda Tomislavom Debeljakom, potom Kinezima, nakon što je sedam puta sutkinja Ljiljana Ugrin odgovorila odluku o otvaranju stečaja nad riječkim navozima, svjesna da je kod klasičnog brodogradilišta, sa malo ili ništa stečajne mase, priča o nekakvom preustroju kroz stečaj samo najobičnija floskula, uistinu je nevjerojatna situacija da se tridesetak sati prije dana odluke za »3. maj« u Vladi još uvijek »domunđavaju« što i kako.

Iz lošeg u gore

Na zadnjem ročištu početkom srpnja po prvi je puta pred sutkinju stao i predstavnik Ministarstva gospodarstva, u liku Horvatovog pomoćnika Zvonimira Novaka. Njegova nazočnost trebala je biti potvrda premijerovih najava da će Vlada učiniti sve što je moguće i održivo da se u riječkom brodogradilištu nastavi proizvodnja. Novak je tada zatražio »nekoliko dana« odgode - sutkinja je dala cijeli mjesec. I nije da se ništa nije napravilo, uprava »3. maja« na čelu sa Edijem Kučanom uspjela je »poskidati« oko 80 milijuna kuna ovrha sa računa, nakon čega se fokus prebacio na pregovore sa brodovlasnicima, u kojima je aktivno sudjelovalo i Ministarstvo gospodarstva.

Sve se zna, sve je na stolu, nakon sutrašnjeg dana karte koje će se imati u rukama mogu biti samo lošije. Iz Vlade su jučer, kao opravdanje zašto se još uvijek ništa ne zna, naveli i to da se još uvijek razgovara sa zainteresiranim kupcima brodova o njihovoj participaciji u troškovima završetka brodova. Međutim, i to je poznato. Od pet kupaca za tri broda, dvoje je u ponudama iskazalo spremnost da plate jedan dio avansno. No, to onda ruši i konačnu cijenu broda jer nije isto prodaje li se gotov proizvod ili se od kupca traži da nešto unaprijed plati.

Neslužbeno se čuje da se razgovori što i kako vode i oko novogradnje 514, broda za prijevoz automobila. Kao da se odjednom otkrilo da je taj brod dio stečajne mase Uljanika. Naime, taj brod koji je u stanju gotovosti blizu 80 posto matično društvo Uljanik vodilo je kao svoju novogradnju, a »3. maj« je bio u statusu podizvođača.

Međutim, za taj brod, kod raskida ugovora država je platila 36,4 milijuna eura protestiranih jamstva i time je zapravo postala vlasnik tog broda, istina, zasad samo kao hipotekarni vjerovnik. To što je ta novogradnja postala dio stečajne mase Uljanika d.d. najmanji je problem.

Problem je sada samo vrijeme koje je potrebno da se ta »začkoljica« razriješi jer se mora »raditi« po odredbama i rokovima iz stečajnog zakona. Kao razlučni vjerovnik država može, dakle, inicirati prijeboj svojih potraživanja kojim će svoja razlučna prava pretvoriti u »stvarno« vlasništvo. No, prethodno treba napraviti sudsku procjenu vrijednosti tog broda i oglasiti dražbu, a sve to opet podliježe nekim zadanim rokovima.

U najboljem slučaju, država bi na taj način mogla preuzeti 514 najranije krajem ove godine, a zainteresirani kupci žele da im se taj brod, završen, preda već u ljeto iduće godine. Jasno je, dakle, da novo otezanje ruši sve - i rokove, i ponuđene cijene, a time i šansu da »3. maj« preživi na svom izdisaju.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.