Zarazna bolest

Svaka neliječena osoba s aktivnom tuberkulozom može zaraziti i do 15 osoba svake godine

Barbara Čalušić

Snimio Damir ŠKOMRLJ

Snimio Damir ŠKOMRLJ

Svaki kašalj koji traje dulje od tri tjedna može biti sumnja na tuberkulozu. Liječenje ove bolesti je dugotrajno



Svaka neliječena osoba s aktivnom tuberkulozom može zaraziti i do 15 osoba svake godine, a na važnost liječenja ove zarazne bolesti upozorava i današnje obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv tuberkuloze. Na današnji je dan 1882. godine Robert Koch otkrio uzročnika tuberkuloze, bacila Mycobacterium tuberculosis. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, jedna trećina čovječanstva zaražena je bacilom tuberkuloze, a u 2014. godini u svijetu je od tuberkuloze oboljelo 9,6 milijuna ljudu. Umrlo ih je oko 1,5 milijuna, a iste se godine razboljelo  milijun i umrlo 140.000 djece. Više od 80 posto slučajeva tuberkuloze dolazi iz zemalja jugoistočne Azije i zapadnog Pacifika.



Rizični faktori


Širenju tuberkuloze pogoduju rizični faktori kao siromaštvo, neishranjenost, gladovanje, prenapučenost, alkoholizam, pušenje, narkomanija, stanje oslabljenog imuniteta, uzimanje imunosupresivne terapije i kortikosteroida, bolesti kao leukemija, šećerna bolest, akutne virusne infekcije te HIV infekcija. 


– Svjetska zdravstvena organizacija je kroz DOTS strategiju u borbi protiv tuberkuloze uključila pet osnovnih elemenata: političku potporu programu, kvalitetnu mikrobiološku analizu iskašljaja, terapije DOTS-direktno nadzirano kratkotrajno liječenje oboljelog od tuberkuloze, redovitu opskrbu glavnim antituberkuloticima te praćenje i prijavljivanje oboljelih, praćenje liječenja, izvještavanje o ishodu liječenja. U daljnjoj borbi protiv tuberkuloze Svjetska zdravstvena organizacija je u 2016. godini donijela dokument »End TB Strategy« kojom je postavila cilj iskorijeniti epidemiju tuberkuloze smanjenjem broja smrti od tuberkuloze i smanjenje broja novooboljelih. Globalni ciljevi od 2015. do 2030.  godine su smanjenje broja smrti od tuberkuloze za 90 posto i smanjiti broj novooboljelih za 80 posto. U zajedničkoj borbi protiv tuberkuloze intervencija je usmjerena prema posebno ranjivim i marginaliziranim zajednicama kao beskućnicima, migrantima, izbjeglicama, etničkim manjinama i ovisnicima o drogama, ističe dr. Lakošeljac.





Najveća epidemija tuberkuloze u Hrvatskoj bila je krajem 19. i na početku 20. stoljeća, a borba protiv tuberkuloze intezivirala se sredinom prošlog stoljeća. Od tada Hrvatska bilježi pad broja novooboljelih pa  je od 1950. godine kada je registrirano 20 tisuća novooboljelih od tuberkuloze, zahvaljujući novim lijekovima i boljim uvjetima liječenja postupno došlo do značajnog pada: 1991. godine bilo je 2.000 novooboljelih,  2013. godine 548, 2014. godine 501, a 2015. godine 447 novooboljelih. 


Otporan uzročnik


Prema riječima voditeljice Epidemiološkog odjela u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije dr. Danijele Lakošeljac u našoj je županiji tijekom 2014. godine registrirano 29 novooboljelih, incidencija odnosno broj novooboljelih u Hrvatskoj je 10,4 na 100.000 stanovnika, a u Primorsko goranskoj županiji 9,8 na 100.000 stanovnika.


– Veliki problem u borbi protiv tuberkuloze je multirezistentna tuberkuloza, gdje je uzročnik otporan na bar dva od šest glavnih antituberkulotika. Radi se o multirezistentnoj tuberkulozi, a 2006. godine pojavio se još teži oblik tuberkuloze izvanredno otporne na lijekove. Do pojave rezistencije dolazi ili zbog neredovitog uzimanja lijekova, nedostupnosti lijekova ili nesuradnje bolesnika. Osobe s takvim oblicima tuberkuloze se dugo liječe, ima mnogo nuspojava liječenja, liječenje je skupo, a takva osoba širi rezistentni oblik tuberkuloze – upozorava dr. Lakošeljac.


Višemjesečno liječenje


Svaki kašalj koji traje dulje od tri tjedna može biti sumnja na tuberkulozu. Liječenje ove bolesti je dugotrajno, a kako ističe dr. Lakošeljac, važno je da se terapija uzima kontinuirano. Stalno se radi na istraživanjima novog cjepiva koje bi štitilo od svih oblika tuberkuloze, za razliku od BCG cjepiva koje štiti samo od najtežih oblika tuberkuloze. 


– Liječenje se provodi tijekom više mjeseci i uvijek s nekoliko vrsta lijekova istodobno. Ako se oboljeli od tuberkuloze ne liječe, 60 posto će ih umrijeti unutar pet godina. Svrha pravilnog liječenja oboljelog od tuberkuloze nije samo izlječenje bolesnika, već i izbjegavanje recidiva, prevencija pojave rezistentnih sojeva i zaštita drugih osoba od zaraze. Tuberkuloza se prenosi dugotrajnim bliskim kontaktom s oboljelim, direktno pozitivnim tuberkuloznim bolesnikom, a zbog toga češće obolijevaju upravo ukućani oboljelog – objašnjava dr. Lakošeljac.