Prve put prije pet godina bilo je 39 korisnika, dok je lani taj broj pao na sedam. Razlog je vjerojatno opća socio-ekonomska situacija, koja razvija strah od nezaposlenosti nakon studija, a time i nemogućnosti vraćanja kredita. Demotivira i klauzula o jamcu, kao i određivanje kamatne stope na osnovi uspjeha
RIJEKA » Sveučilište u Rijeci raspisalo je natječaj za dodjelu studentskih kredita u ovoj akademskoj godini, a dodjeljivat će se dvije vrste kredita, odnosno krediti za pokrivanje troškova života u mjesečnom iznosu od 70 do 300 eura, te krediti za pokrivanje troškova školarine koji ovise o iznosu školarine institucije koju student pohađa, te se kreću od 200 do 11 tisuća eura. Riječ je o petom ciklusu dodjele kredita, a pravo dobivanja kredita imaju svi studenti riječkog Sveučilišta s prebivalištem ili boravištem u Primorsko-goranskoj županiji, ali i studenti na drugim sveučilištima, čiji se programi ne provode na Sveučilištu u Rijeci. Pravo na kredit imaju i korisnici stipendija i kredita iz drugih izvora, uz uvjet da zbroj svih kredita i stipendija ne prelazi 300 eura mjesečno.
Subvencioniranje kamatne stope za studentske kredite, koja za najuspješnije studente iznosi svega 2 posto, omogućuje Riznica koju su utemeljili Sveučilište u Rijeci, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka. Namjena Riznice je da na tržištu ostvaruje prinos koji se koristi za subvencioniranje kamate u kreditiranju studenata.
Međutim, iako se radi o uvjetima kreditiranja koji su povoljniji od tržišnih, jer subvencionirana kamatna stopa može iznositi i svega 2 posto, prorektorica za studente i nastavu Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija ističe kako interes studenata za kredite i nije baš zavidan. Štoviše, unatrag pet godina koliko sustav kreditiranja funkcionira, prisutan je trend pada interesa.
Strah od koječega
– Studenti nisu zainteresirani u onoj mjeri koliko bismo mi željeli. Prve godine imali smo 39 korisnika kredita, dok je prošle akademske godine taj broj pao na sedam korisnika.
Očito je da kreditiranje nije onaj sustav potpore koji je privalačan studentima, a razlog je vjerojatno u općoj socio-ekonomskoj situaciji. Prema dosadašnjim iskustvima, studenti se najčešće odlučuju za kredite za pokrivanje troškova školarina, a najčešće razlog koji ih odbija od kredita je strah od nemogućnosti zaposlenja nakon studija, samim time i nemogućnosti vraćanja kredita, iako je rok za vraćanje kredita 10 godina uz mogućnost korištenja perioda počeka otplate kredita do dvanaest mjeseci. Pored toga, razlog za neinteres je vjerojatno i klauzula o jamcu, a demotivirajuća je i visina kamatne stope, jer kamatna se stopa određuje tek po završetku studija, i to na osnovi uspješnosti studenata. Očito postoji bojazan da neće biti uspješni toliko da bi ostvarili najnižu kamatnu stopu, pojašnjava prorektorica.
Cjelogodišnji natječaj
Dodajući kako su studenti skloniji dobivanju bespovratnih sredstava, prorektorica najavljue da će slijedom toga riječko Sveučilište razraditi novi sustav stipendiranja studenata. Kao jednu od prednosti postojećeg sustava kreditiranja prof.dr. Prijić Samaržija ističe činjenicu da je natječaj otvoren tijekom cijele godine, a kamatna stopa, ovisno o uspješnosti studenata, iznosi 2 do 6,43 posto. Uz kriterij uspješnosti i socijalni kriterij, među uvjete za dobivanje kredita ulaze i strateški prioriteti Sveučilišta, odnosno školovanje za deficitarna zanimanja. Ti se strateški prioriteti definiraju svake četiri godine, a trenutno se radi o tehnološkim, prirodnim, medicinskim i informatičkim znanostima.
