Rektorat Sveučilišta u Rijeci – Povjerenstvo za izbor rektora tek treba utvrditi listu kandidata za rektora / Foto Silvano JEŽINA
Imenovanju doktorandice Andree Mešanović spočitava se da je profesionalizirala mjesto u Senatu, jer je članica Senata već više od šest godina
RIJEKA – Sveučilište u Rijeci jučer je zaključilo natječaj za rektora, a tko je predao prijavu znat će se sutra nakon što Povjerenstvo za izbor rektora utvrdi listu kandidata. Na natječaj je pristiglo šest prijava, a na sjednici Senata u petak članovi Senata utvrdit će listu kandidata koji ispunjavaju uvjete za izbor rektora. Tu će odluku uz 18 članova Senata iz redova dekana, njihovih zamjenika i pročelnika donijeti i petero predstavnika studenata. U toj uobičajenoj proceduri ništa nije sporno, osim što se ime petog predstavnika studenata još ne zna, jer je Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci uoči zadnje sjednice Senata prekasno dostavio svoj prijedlog i osim što je odabir dva studentska predstavnika za Senat po ocjeni mnogih u najmanju ruku neobičan.
Riječ je o delegiranju doktorandice Andree Mešanović kao predstavnice studenata poslijediplomskih i doktorskih studija te odabiru studenta Pravnog fakulteta tridesetjednogodišnjeg Slobodana Šolaje za predstavnika preddiplomskih i diplomskih studija. Ono što se spočitava imenovanju Mešanović činjenica je da se radi o kandidatkinji koja je na posljednjim studentskim izborima loše kotirala, jer u tri izborna kruga dobila je manje glasova od svog protukandidata. Naime, u prvom izbornom krugu njen je protukandidat osvojio 34 glasa, a ona 18. U drugom izbornom krugu protkandidat je osvojio 61, a Mešanović 51 glas, dok je treći izborni krug za protukandidata završio s 53 osvojena glasa te za Mešanović s 40 glasova.
Osim činjenice da je u Senat ušla kandidatkinja koja je zapravo izgubila na studentskim izborima i koju po broju glasova studenti ne žele za svog legitimnog predstavnika, ono što mnogima smeta kod Mešanović je i činjenica da je na neki način profesionalizirala mjesto u Senatu, jer već je više od šest godina članica Senata Sveučilišta u Rijeci. Svojim mandatima u Senatu nadmašila je većinu ostalih članova tog tijela, a to joj je pošlo za rukom jer je u posljednjih šest godina obnašala razne funkcije u Studentskom zboru pa i predsjedavala njime.
Naknada za funkciju tajnika
Za razliku od Mešanović koja već više od šest godina sudjeluje u donošenju krucijalnih odluka za riječko Sveučilište, a to čini napredujući po studentskim razinama od preddiplomske do doktorske, njen kolega u Senatu Slobodan Šolaja stoji već 12 godina na istoj razini i upravo je to ono što je mnogima zasmetalo. Naime, Šolaja s dvanaestogodišnjim studentskim stažom na Pravnom fakultetu predstavnik je više od 16.600 studenata pa se mnogi pitaju ne postoji li adekvatniji predstavnik u toj studentskoj masi od oličenja onoga što se naziva vječitim studentom. Povrh svega riječ je o tajniku Studentskog zbora koji za tu funkciju prima i naknadu.
Na Rektorat Sveučilišta jučer je pristiglo šest prijava za natječaj za rektora, a iako će se danas znati o kojim se kandidatima radi za pretpostaviti je da su se kandidirali svi oni koji su već javno objavili namjeru kandidature te da na današnjoj sjednici Povjerenstva neće biti iznenađenja. Riječ je o svim aktualnim prorektorima: prof.dr. Snježani Prijić Samaržija, prof.dr. Zlatanu Caru, prof.dr. Nevenki Ožanić, prof.dr. Joži Periću te o bivšem dekanu Pomorskog fakulteta prof.dr. Serđu Kosu i bivšem opatijskom gradonačelniku prof.dr. Amiru Muzuru.
Međutim, bez obzira koliko ta dva imenovanja u redove Senata na Sveučilištu koje se poziva na izvrsnost zvučala apsurdno i što na sebe navlače pitanje etičnosti, pravno gledano oba slučaja potpuno su neupitna. To potvrđuje i rektor prof.dr. Pero Lučin koji kaže da ništa nije sporno, međutim može biti diskutabilno.
– Skupština Studentskog zbora je autonomna i ona imenuje predstavnike u Senat, dok se studentski predstavnici za Skupštinu biraju na općim studentskim izborima. Upravo je na tim općim izborima Andrea Mešanović osvojila manje glasova od svog protukandidata, no to ne priječi Skupštinu da je imenuje za Senat. Skupština imenuje predstavnike po ključu zastupljenosti svih studijskih područja i svih vrsta studija, a kako je njen protukandidat bio iz tehničkog područja, iz kojeg već postoji predstavnik u Senatu na diplomskoj razini studija Andrea Mešanović je imenovana kao predstavnica humanističkog područja. Očito je da postoji »bag« u izbornom sustavu, ali ništa nije prekršeno i nigdje nije propisano da se kandidat koji osvoji većinu glasova na općim izborima imenuje u Senat, kaže rektor.
Studentski status uvjet
Na njegovu adresu, kao i na adresu Rektorata i Studentskog zbora krajem rujna stigao je i prigovor na provedbu konstituirajuće sjednice Studentskog zbora, a rektor kaže da je po zaprimanju tog prigovora koji se odnosio na imenovanje Andree Mešanović održano nekoliko sastanaka na tu temu na kojima nije želio sudjelovati iz razloga što smatra da nije na njemu da se opredjeljuje je li nešto ispravno ili ne. Oni koji su prosuđivali o ispravnosti imenovanja Mešanović donijeli su zaključak da je sve u skladu s pravnim aktima.
– Što se pak drugog studentskog predstavnika tiče, Slobodana Šolaje, čuo sam da studira već 12 godina, no nesporno je da ima status studenta, a to je uvjet za ulazak u Senat, pojašnjava rektor.
S činjenicom da je sve u skladu sa zakonskim propisima slaže se i predsjednik Studentskog zbora Kruno Topolski. Pitanje imenovanja Mešanović, kaže raspravljano je na Skupštini studentskog zbora i na Senatu, a njen odabir smatra najboljim rješenjem za studente upravo zbog iskustva rada u Senatu, ali i ostalih kvaliteta koje posjeduje.
– Bilo je pitanja o tome, povela se i rasprava, konzultirani su i pravnici te je utvrđeno da nikakvih zakonskih dvojbi nema. Osobno ne vidim nikakv problem u tome, kao ni u imenovanju Slobodana Šolaje za kojeg smatram da najbolje pozna studentsku problematiku, kaže Topolski.
Slučaj nije presedan
Sama Andrea Mešanović ističe pak kako je na Skupštini Studentskog zbora dobila nadpolovični broj glasova za ulazak u Senat iako je na općim izborima prošla lošije od protukandidata, a u svojem dugogodišnjem senatskom stažu vidi prednost jer ima iskustvo.
Studentskom se zboru kuloarski svašta spočitava, od toga da na izbore za predstavnike izlazi premali broj studenata pa do toga da svega nekoliko studenata upravlja milijunskim proračunom. Spočitava se i način trošenja tog proračuna pa je jedna od zamjerki i organizacija ovogodišnjeg Student Day Festivala za koji se najprije raspravljalo o sklapanju sporazuma o suradnji s tvrtkom RIKUP d.o.o. a tek je potom tvrtka osnovana. U zapisniku s prve sjednice Studentskog zbora koja je održana 19. listopada jasno stoji da se »zbog troškova osnivanja d.o.o. nije bez suglasnosti Skupštine oko Sporazuma o suradnji pokretalo osnivanje tvtrke. U slučaju da Skupština usvoji Sporazum pokrenut će se postupak osnivanja…«. Iako je više nego čudno najprije usvojiti sporazum, a tek potom osnovati tvrtku predsjednik Studenstkog zbora Kruno Topolski ni u tome ne vidi ništa sporno.
– Sve je u skladu sa zakonom. Raspravljali smo na Skupštini, međutim kontaktirali smo pravnu službu Rektorata i nakon što je tvrtka osnovana išli smo u sklapanje sporazuma. Radi se samo o pravnom slijedu, jer s njima imamo već godinama sporazum o suradnji, a osnivanjem tvrtke taj se sporazum podigao na viši nivo, kaže Topolski.
Iako Topolski kaže da je sporazum sklopljen tek nakon osnivanja tvrtke iz zapisnika od 19. listopada vidljivo je da je o sporazumu glasano upravo tog dana te je on i usvojen, a tvrtka RIKUP osnovana je gotovo mjesec dana kasnije, odnosno 15. studenog i temeljni joj kapital iznosi 10 kuna.
– To nije presedan. Takvih je ili sličnih slučajeva bilo i prije. Moje imenovanje na Senatu je usvojeno bez ikakvih prigovora, a ranijih je godina bilo slučajeva i da su u Senat ušli studentski predstavnici koji uopće nisu ušli u Skupštinu, odnosno nisu se ni kandidirali za Skupštinu, navodi Mešanović.
Sličan stav ima i Šolaja, jer kako ističe posjeduje iskustvo i znanje, a činjenicu da već 12 godina ima status studenta objašnjava »zamrznutim« godinama u svom studentskom stažu.
– Kada je Skupština birala bio sam predložen kao što sam i do sada bio predložen za tu funkciju, jer posljednje dvije godine studentski sam predstavnik u Senatu. Ne vidim problem u mojem imenovanju, a predložen sam zbog svog iskustva i znanja, zaključuje Šolaja.
