U ovoj fascinantnoj javnoj prezentaciji zakona fizike djeca i odrasli svih dobi mogli su se okušati u hopdanju po takozvanim "nenjutnskim fluidima", a prema riječima čelnog čovjeka Hiže eksperimentov Mihe Kosa, najvažnija stvar u hodanju po takvim tekućinama je da se ni u jednom trenutku ne smije zastati.
Brojni Riječani svih generacija imali su u petak jedinstvenu priliku okušati se u hodu po tekućini, zahvaljujući atraktivnom eksperimentu što ga je na glavnoj riječkoj šetnici posljednjeg dana Festivala znanosti postavio Znanstveni centar Hiša eksperimentov iz Ljubljane.
U ovoj fascinantnoj javnoj prezentaciji zakona fizike djeca i odrasli svih dobi mogli su se okušati u hopdanju po takozvanim “nenjutnskim fluidima”, a prema riječima čelnog čovjeka Hiže eksperimentov Mihe Kosa, najvažnija stvar u hodanju po takvim tekućinama je da se ni u jednom trenutku ne smije zastati.
– Dok se krećete ne propadate, kao i u životu. Po nenjutnskim fluidima može se hodati, bez propadanja i sve dok se gibamo, bilo da hodamo, trčimo ili čak rolamo ili vozimo biciklu, ne tonemo u tekućinu. Čim se zaustavimo, propadnemo do dna, kao i u vodi, kaže Kos.
Svi Riječani koji su se željeli okušati u hodanju po tekućini na Korzu morali su to učiniti bosi, a dok je većina njih uspjela “hodati po vodi” bez ikakvih problema, pojedince koji su potonuli, moralo se izvlačiti iz bazena, jer im se smjesa “nenjutnskih fluida” lijepila za noge.
Tekućina koju su Kos i njegovi suradnici iz ljubljanske Hiže eksperimentov ulili u bazen postavljen na Korzu, mješavina je škrobnog brašna i vode.
– Budući da se škrobno brašno rabi u domaćinstvu za zgušnjavanje umaka ili krema, otopina škroba je potpuno bezopasna, štoviše jestiva je. Škrob i vodu moguće je razmješati u omjeru jedan prema jedan, ali i u drugim različitim kombinacijama, sve do omjera jedan prema dva. Slično kao i u kuhanju, treba probati pa po ukusu dodati, objašnjava Kos.
Što se tiče fizikalnog objašnjenja ove pojave, Kos napominje kako je viskoznost posljedica unutarnjeg otpora tekućine pri strujanju, odnosno trenja između susjednih slojeva tekućine koji se gibaju jedan uz drugog.
– Dok se njutnskim tekućinama, primjerice vodi i njoj sličnima, viskoznost ne mijenja promjenom gradijenta brzine toka, kod nenjutnskih se tekućina promjenom gradijenta viskoznost mijenja. Takva svojstva imaju primjerice koloidne suspenzije i otopine polimera, kao što su, među namirnicama, otopina škroba, ali i kečap, kaže Kos.
Svi oni koji nisu imali prilike hodati po tekućini na Korzu, moći će to isprobati već 26. svibnja u Ljubljani, kad će Hiža eskperimentov postaviti bazen u samom centru grada u sklopu Znanstivala koji se u glavnom gradu Slovenije odvija od 24. do 27. svibnja.
