Snimio Silvano JEŽINA
PGŽ je posljednjih godina puno uložio u adaptaciju, održavanje i preuređenje svojih domova. Zbog toga se smanjio njihov kapacitet te zajedno, prema podacima županijskog Odjela, imaju 792 korisnika. Domovi, međutim, i sada imaju više korisnika nego što to predviđaju njihove licence
RIJEKA Ovoga ljeta poskupio je smještaj u županijskim domovima za starije osobe, i to u prosjeku za 10 posto. U sva četiri doma kojima je vlasnik Primorsko-goranska županija cijene su veće samo za ljude koji plaćaju sami ili uz pomoć obitelji, a ne i za socijalno ugrožene starije osobe za koje plaća država.
U Domu Kantrida poskupljenja se kreću, ovisno o vrsti smještaja i stupnju potrebne usluge, od dva do 25 posto; u Domu u Voloskom od šest do 15,5 posto; u lošinjskom Domu Marko Stuparić od sedam do 12 posto, a u Malom kartecu u Krku od sedam do 11 posto.
Izdvajamo primjer Doma Kantrida: prosječna cijena smještaja za korisnika sada iznosi 3.276 kuna ili 207 kuna više nego lani, a sadašnja prosječna ekonomska cijena smještaja na Kantridi je 3.982 kune. Za ljude kojima cijena doma nadvisuje mirovinu, a koji nemaju nikog svog tko bi im trebao smještaj nadoplaćivati, država će podmiriti razliku i osigurati im 100 kuna mjesečno za osobne potrebe.
Najveća sadašnja cijena smještaja u Domu Kantrida – za smještaj u jednokrevetnoj sobi s balkonom i kupaonicom za nepokretnu ili slabo pokretnu osobu kojoj treba 24-satna skrb sada iznosi 4.150 kuna. Najniža, pak, mjesečna cijena boravka na Kantridi, za osobu koja je u dobroj psihofizičkoj kondiciji pa treba najniži stupanj usluge, a smještena je u višekrevetnoj sobi, sada je 2.300 kuna. U ostalim županijskim domovima nove cijene su iste ili malo niže nego na Kantridi. Tome je tako zato što Kantrida u nekim svojim zgradama pruža viši stambeni standard od onoga koji mogu osigurati ostali domovi.
Dragica Marač, pročelnica županijskog Odjela za socijalnu politiku i mlade pod čijom su ingerencijom županijski, pa na neki način i socijalni domovi za starije i nemoćne ljude, kaže da su se novim cijenama županijski domovi približili ekonomskoj cijeni. Štoviše, smatra da bi županijski domovi »s novim cijenama i eventualno s još malim korekcijama cijena u budućnosti, mogli biti samoodrživi«.
– Cijene domova su sada povećane jer su svi naši domovi od Ministarstva dobili i potpisali aneks na ugovor o pružanju socijalnih usluga kojim su utvrđene nove cijene usluga domova, objašnjava Marač.
Smanjeni kapaciteti
– Uvijek su problem decentralizirana sredstva države, odnosno to što država domovima uplaćuje puno manje sredstava nego što je potrebno. Nažalost, što je dom bolji, što bolje posluje i što se više trudi, to manje tih sredstava dobije, i to je vrlo destimulirajuće. Zato je naša županija morala u domove ulagati svoja sredstva. Paradoks je što Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku još nije reklo koja je realna cijena smještaja u domovima, k tome cijene je povećalo samo za samoplatioce, dok su za socijalno ugrožene, za koje plaća država, cijene ostale iste. Ipak, ministrica je najavila da će država plaćati ekonomsku cijenu smještaja u domovima i za ljude koji su socijalno ugroženi. Najavila je i uvođenje reda u dodjeljivanje domovima decentraliziranih sredstava države, i bit će dobro ako se ta sredstva budu dijelila po modelu koji se sada dogovara, a ne kao do sada proizvoljno. Na radnoj skupini, osnovanoj pri zajednici županija, ministrica je najavila da će 2018. godine cijene usluga za pružatelje usluga u svim domovima biti određene po natječaju, i to bi bilo jako dobro, smatra pročelnica Marač.
– U posljednje četiri godine smo s novim državnim pravilnicima morali uskladiti svu struku, jer domovi nisu imali dovoljno kadrova, a dobivamo sve manje decentraliziranih sredstava. Prosječna plaća njegovateljice s dežurstvima u domu iznosi od 4.500 do 5.000 kuna, a medicinske sestre s dežurstvima imaju plaću od 6.000 do 6.500 kuna, dok je plaća više medicinske sestre do 7.000 kuna. To su teški poslovi i svi su zapravo potplaćeni, objašnjava pročelnica Marač.
PGŽ je u posljednjih nekoliko godina puno uložio u adaptaciju, održavanje i preuređenje svojih domova, općenito u povećanje standarda stanovanja u svima njima. Zbog toga se smanjio njihov kapacitet te zajedno, prema podacima županijskog Odjela, imaju 792 korisnika. Domovi, međutim, i sada imaju ponešto više korisnika nego što to predviđaju njihove licence: Dom Kantrida prema aktualnoj licenci može primiti 379 starijih osoba, Volosko 130, Veli Lošinj 93, a Mali kartec 166 korisnika.
Visoke tržišne cijene
– Tražili smo da se inspekcijski nadzor nad radom svih domova, pa i privatnih, spusti na regionalnu razinu, i ministrica je to pozdravila. Županije domovima daju licence i trebale bi i kontrolirati njihov rad. Često, naime, dobivamo pritužbe građana na rad privatnih domova, a nemamo pravo ništa poduzeti, kaže pročelnica Marač.
Županijski domovi odavno trebaju 70 posto svoga kapaciteta imati za nepokretne i slabije pokretne ljude, tzv. stacionarni smještaj. Taj omjer su za sada postigli Kantrida i Veli Lošinj, a daleko od njega su domovi u Krku i Voloskom.