RIJEKA » Pojedini ispiti državne mature iduće bi godine trebali doživjeti određene konceptualne promjene, a prvenstveno je riječ o ispitima iz geografije, kemije i bilogije – najavila je na jučerašnjem stručnom skupu srednjoškolskih ravnatelja u Opatiji ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Maja Jukić. Riječ je o prvom u nizu stručnih skupova NCVVO-a, a pojašnjavajući kako se promjene u ispitima odnose na uvođenje većeg broja kognitivnih zadataka koji će u većoj mjeri provjeravati konceptualno razumijevanje učenja. 

   – To su predmeti za koje smo proveli detaljnije analize rezultata ispita državne mature, a te su analize pokazale premalu zastupljenost kognitivnih zadataka koji potiču konceptualno razumijevanje, primjenu i rješavanje problema. Dakle, želimo se malo »odlijepiti« od činjenica i dio testova promijeniti u tom smilsu. Osim tih promjena moguće su i promjene vezane za druge predmete u smislu izbacivanja pojedinih predmeta ili pak objedinjavanja ispita, a o tome upravo vodimo pregovore s fakultetima, najavila je Jukić. 

   Ono što će prema najavama zamjenice ministra znanosti, obrazovanja i sporta Sabine Glasovac obilježiti ovu kalendarsku godinu donošenje je plana razvoja strukovnog obrazovanja s ciljem usklađivanja s tržištem rada, ali i rad na kurikularnoj reformi koja će zahtijevati sudjelovanje nekoliko stotina praktičara te priprema licenciranja ravnatelja. 

   – Ove smo godine proračunom osigurali dodatnih 18 milijuna kuna, a najveći dio tih sredstava otići će na kurikularnu reformu za koju ćemo ovih dana imenovati ekspertni tim i najveće težište rada ove godine bit će upravo na toj reformi. Početkom veljače planiramo otvoriti i javnu raspravu o nacrtu programa za stjecanje ravnateljskih licencija koje se uvode 1. siječnja 2017. godine, a u 2016. godini planiramo krenuti s akreditacijom institucija koje će provoditi programe licenciranja, istaknula je Glasovac. 

   Podsjećajući pak kako su nedavno usvojene izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donijele niz promjena, od uvođenja dopunske nastave i jednog popravnog roka do uvođenja odgojne mjere opomene pred isključenje koja vrijedi do kraja srednjoškolskog obrazovanja, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec upozorila je da se radi o ozbiljnoj mjeri koja zahtijeva hitno donošenje pravilnika, jer su kriteriji za njeno izricanje različiti od škole do škole.