Više nam se isplati iz Dalja doći u Kostrenu i prodavati naše proizvode u sportskoj dvorani nego otići u dvadesetak kilometara udaljeni Osijek i tamo na tržnici gdje moramo plaćati mjesto i najam, uz sve slabiju kupovnu moć u Slavoniji, prodavati našu robu, kaže Ana Loboda, vlasnica OPG-a Loboda, jednog od dvadestak poljoprivrednih gospodarstava koji su jučer predstavili svoje proizvode na trećem izdanju Zdrave tržnice u Sportskoj dvorani Kostrena.

Osim Slavonije, na tržnici su se predstavili eko-proizvođači i iz drugih hrvatskih regija poput Istre, Like i Gorskog kotara kao i iz Slovenije. Tržnica nudi voće i povrće, suhomesnate i mliječne proizvode, med, ulje pa čak i prirodnu kozmetiku i sredstva za čišćenje. Zajednički nazivnik su proizvodi vezani uz obiteljska poljoprivredna gospodarstva koji su dobiveni ekološkim uzgojem.

– Naše proizvode tretiramo čajevima. Najprije smo počeli s ekološkim uzgojem jagoda, a potom se naša proizvodnja proširila i na drugo voće i povrće koje uzgajamo na naših osam hektara zemlje. Uključili smo se u grupu solidarne razmjene koju su pokrenuli proizvođači i iz Istre i Zagreba i da nismo to učinili, vjerojatno bismo i mi bili među onim Slavoncima koji su otišli van. Kroz našu grupu solidarne razmjene imamo kupce koji su pretplaćeni na naše proizvode, a to su četiri košarice mjesečno koje preuzimaju na ovakvim sajmovima ili na određenim punktovima u svojim gradovima. Cijena košarice je 30 kuna za malu košaricu koja zimi ima 2,5 kilograma, a ljeti tri te 50 kuna za veliku koja ljeti teži pet kilograma, a zimi četiri, dodaje Ana iz Slavonije.

Da se od zemlje kod nas može živjeti, potvrđuje Dorian Siljan iz Pule, vlasnik OPG-a Siljan. Poput mnogih mladih visokoobrazovanih Istrana, on ne razmišlja o odlasku iz zemlje i nakon završenog agronomskog fakulteta radi na imanju od dva i pol hekatara u Valbonaši pokraj Pule. Predsjednik je Udruge ekoloških proizvođača Istre koja broji 56 članova, a njegov OPG Siljan djeluje već deset godina.

– Uzgojem sezonskog povrća s certifikatom bavimo se preko deset godina. Naša novost je kraft bira Kampanjola koju proizvodimo u Sanvičentu i čija je posebnost da su svi njezini sastojci iz eko uzgoja. S ovakvim sajmovima počeli smo prije pet godina u Puli i Rovinju, a radimo i košarice i grupne narudžbe pa se volimo pohvaliti da je ovakav način prodaje ekoloških proizvoda krenuo iz Pule. Kroz ovakve tržnice ostvarujemo direktan kontakt s kupcem koji se isplati nama i kupcu, ističe ovaj mladi agronom čiji OPG godišnje proizvede pedesetak tona različitog povrća. Kulture se rotiraju ovisno o sezoni, a Siljanovi između ostalog proizvode batat, pomidore, salatu i krastavce kojih po kulturi godišnje uberu i do petnaestak tona. Državne poticaje ne primaju. Dorian Siljan objašnjava da je to previše papirologije, ali i da se iznosi od 10 tisuća kuna, koliki su državni poticaji za povrtne kulture nedostatni za njihov uzgoj.

– Za povrćarstvo koje je u Hrvatskoj deficitarno, to su mali iznosi jer povrćarstvo zahtijeva puno više rada nego što je to slučaj u ratarskim kulturama. Činjenica je da je Slavonija živjela na državnim poticajima, što je u jednu ruku i uzrok sadašnjeg stanja. Od poljoprivrednih gospodarstava se može živjeti, ali samo pod uvjetom ako jako puno radite. Ljeti je izuzetno naporno, a naša sezona počinje već sad, govori ovaj Istranin koji »boom« OPG-ova, kojih u samo u Istri ima preko stotinu, tumači europskim poticajama.

– Pitanje je koliko će to pridonijeti našoj poljoprivredi, upozorava nas.

Dunja Paurević u Kostreni je izložila svoju prirodnu kozmetiku čije sastojke poput lavande, koprive i smilja također nabavlja od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Proizvode pod imenom Lovely natural cosmetic radi po narudžbi i uspješno prodaje putem interneta.

– Brend sam pokrenula prije pola godine, a prije toga radila sam proizvode samo za obitelj i prijatelje. Majka sam dvoje djece i nezaposlena sam, pa me raduje da imam već dosta zadovoljnih klijenata. Ovakvi sajmovi idealna su prilika da se moji klijenti upoznaju s mojim proizvodima i isprobaju ih, smata Paurević.

U Kostreni predstavljanje ovih grupa solidarne razmjene organizira Ekoregija Kostrena i Udruga umirovljenika Penko uz pomoć Općine Kostrena, Turističke zajednice Kostrena i Komunalnog društva Kostrena. Ako je suditi prema jučerašnjoj posjećenosti i interesu, Zdrava tržnica u Kostreni mogla bi se organizirati i češće.