Podrhtavanje tla

Serija slabih potresa u Rijeci je zapravo dobra stvar. Ugledni stručnjak objašnjava zašto

Ingrid Šestan Kučić

Serija potresa započela je još u noći s utorka na srijedu  / snimio D. ŠKOMRLJ

Serija potresa započela je još u noći s utorka na srijedu / snimio D. ŠKOMRLJ

 Seizmolozi procjenjuju da se na riječkom području može očekivati maksimalna magnituda do 6,3 po Richteru, no ni u tom slučaju ne bi bilo ljudskih žrtava 



RIJEKA Riječko tlo jučer se ujutro tri puta treslo, a serija potresa započela je još u noći s utorka na srijedu, no kako navodi voditelj Seizmološke službe Hrvatske Ivo Allegretti, riječ je o seriji slabih potresa koji ne uzrokuju materijalne štete, ali izazivaju nelagodu kod građana.


– Najjači potres imao je magnitudu 3.1 prema Richteru. Epicentar tog umjerenog potresa bio je u blizini Begovog Razdolja, a u epicentralnom području osjetio se intenzitetom IV stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice. Ne mogu kazati da je to jak potres, ali građani su ga osjetili i cijelo smo jutro primali informacije s opisima potresa – kaže Allegretti.


Slabije jačine bio je drugi po redu jučerašnji potres čiji je epicentar bio u Bakarskom zaljevu, za koji voditelj Seizmološke službe kaže kako se radi o poznatom seizmički osjetljivom području.




– Ljetos smo imali seriju potresa s epicentrom kod Jadranova i Omišlja, a sada se aktivirao sjeverniji segment oko Bakra. Na tom je području u 18. stoljeću zabilježen jak potres i od tada imamo mir. Kako će se dalje serija potresa odvijati, hoće li oslabjeti ili pojačati, ne može se predvidjeti. Međutim, podrhtavanje tla u serijama nije ništa neobično, a postoji i mogućnost da su potresi toliko slabog intenziteta da ih registriramo tek kao grmljavinu ili sličan zvučni efekt – objašnjava Allegretti.



Hrvatska ima, kaže Čaušević, jedan od najboljih Zakona o građenju u Europi i to još od 1995. godine. Zakon jasno propisuje da projektnu konstrukciju mora prekontrolirati ovlašteni revident kojeg imenuje Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Upravo je Čaušević jedan od hrvatskih revidenata, a bez odobrenja revidenta ne može se dobiti građevinska dozvola. Osim toga, tijekom građenja obavezan je stručni nadzor te na kraju pregled povjerenstva koje izdaje uporabnu dozvolu za objekt. Stoga Čaušević smatra da se u Hrvatskoj ne može dogoditi ono što se primjerice dogodilo u Italiji kada se pri potresu magnitude 6,2 po Richteru urušio cijeli grad. Prednost je, kaže, što su potresi prisutni u ekonomski razvijenim zemljama poput Japana, Novog Zelenda i SAD-a koji velike napore ulažu u istraživanje te pojave, pa i male zemlje poput Hrvatske imaju koristi od toga.



Ljuljalo se tlo


Kraću seriju potresa riječko je područje osjetilo i u ponedjeljak, a poput jučerašnje najnovije serije potresa i više od deset potresa koji su početkom kolovoza dva dana ljuljali riječko tlo, imali su magnitudu ispod 4 stupnja po Richteru, a na temelju dosadašnjih opažanja i praćenja magnituda potresa hrvatski seizmolozi procjenjuju da se na riječkom području može očekivati maksimalna magnituda do 6,3 po Richteru. Riječko, uz zagrebačko i dubrovačko područje, seizmički se ubraja u najugroženije hrvatsko područje što se potresa tiče.


Prema mišljenju jednog od naših najpoznatijih stručnjaka za statiku i stabilnost konstrukcija s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, profesor emeritus Mehmed Čaušević, upravo je serija potresa koja se događa riječkom području blagodat.


– To je blagodat i dobra koincidencija, jer kroz seriju potresa ta se energija ne akumulira. Jučer smo imali tri potresa s magnitudama od 3 do 4 po Richteru, i da se kojim slučajem ta energija akumulirala u jedan potres, onda bi to bio jak potres. Definitivno je da mi sjedimo na epicentru – ističe Čaušević.


Njegovo je mišljenje da potres kao prirodni fenomen uopće ne bi bio interesantan da nema građevina, jer one su te koje odnose ljudske živote. Iako su svi ovogodišnji potresi koji su ljuljaljali riječko tlo proglašeni slabima i okarakterizirani kao potresi koji ne uzrokuju materijalne štete, građani su ipak primijetili posljedice ljetnih potresa koje se ogledaju u vidu pukotina na starijim riječkim zgradama oko glavne tržnice. Takve posljedice, prema mišljenju Čauševića, nisu neuobičajene, jer sve što je izgrađeno na nasutom materijalu teško odolijeva potresima.


Posebni propisi


– Među građevinama u Rijeci treba napraviti gradaciju na one koje su sagrađene za vrijeme Austro-Ugarske, one koje su građene do 1964. te u konačnici na one sagrađene u posljednjih pedeset godina. Ove posljednje građevine smatraju se relativno novijima, konstrukcije zgradarstva u seizmičkim područjima projektiraju da traju 50 godina. Ono što je najugroženije su sve stare građevine koje su rađene bez armature i žilavosti te nisu projektirane za bilo kakve potrese. Ujedno je problem gradnja na nasutom materijalu, a isto će se dogoditi i projektom nove Delte. To je futuristički projekt koji aplicira seizmološko djelovanje na građevinu upravo zbog nasutog terena koji nikako nije dobra podloga za građenje – pojašnjava Čaušević.


Dodajući da svi građevinski fakulteti u Hrvatskoj provode kolegij potresno inženjerstvo, tako da hrvatski projektanti jako dobro znaju svoju struku, Čaušević kaže da je nakon 1963. godine i potresa u Skoplju počela primjena posebnih propisa prema kojima se grade otpornije građevine.


– Slobodno se može reći da smo već 1964. godine imali jedan od najsuvremenijih propisa u svijetu što se gradnje tiče i da su sve riječke građevine izgrađene nakon te godine apsolutno sigurne, posebno kada su u pitanju male energije kakve su bile s ovom posljednjom serijom potresa – tumači Čaušević.


Neboderi sigurni


Naročito ne moraju biti zabrinuti oni koji žive u neboderima, jer neboderi su idealnog volumena i armature za potresna područja, a apsolutno sigurnima smatraju se građevine koje su sagrađene u posljednjih 25 godina. Njegova je procjena i da prilikom makismalno predviđenog potresa za riječko područje od 6,3 po Richteru ne bi bilo ljudskih žrtava.


– Bilo bi oštećenja građevina, ali ne i ljudskih žrtava. Kod velikih potresa konstrukcija građevine smije se, čak i mora, oštetiti kako bi se potrošila seizmička energija koju potres razvija te se izbjegle ljudske žrtve. Međutim, to također ne znači da bi se naši stari objekti pri jačem potresu srušili, jer svojim volumenom oni su podobni za seizmički aktivna područja – zaključuje Čaušević.