Miljenko Kovačević

Šef riječkih kirurga ponosan na kolege: “Operiramo i pacijente s puknućem aorte u 89. godini”

Barbara Čalušić

Foto Damir Škomrlj

Foto Damir Škomrlj

Postotak komplikacija je minimalan. S ponosom mogu istaknuti da operiramo pacijente s rupturom aorte u devetom desetljeću života i to činimo rutinski, s dobrim rezultatima, kaže prof. dr. Kovačević



RIJEKA Prof. dr. Miljenko Kovačević nedavno je imenovan predstojnikom Klinike za kirurugiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka, jedne od najvećih klinika riječke bolnice koja zapošljava oko 280 ljudi od čega 58 liječnika i 165 medicinskih sestara. Na riječkoj Kirurgiji liječe se pacijenti iz susjednih županija, ali i dijela Dalmacije i karlovačkog područja. Godišnje se ovdje obavi više od 7.500 operacija, liječi se više od 9.000 ljudi, dok kroz ambulante prođe više od 60.000 pacijenata. Na dva bolnička lokaliteta u sklopu Klinike za kirurgiju djeluju Zavod za digestivnu kirurgiju, Zavod za opću i onkološku kirurgiju, Odjel plastične kirurgije, Zavod za traumatologiju, Zavod za vaskularnu kirurgiju i Zavod za kardiotorakalnu kirurgiju.


Duga tradicija


Riječka bolnica je od početka ove godine prva u državi objedinila kardiokirurgiju i torakalnu kirurgiju zbog, kako objašnjava prof. dr. Kovačević, usklađivanja sa zakonskom regulativom i poboljšanja kvalitete skrbi za bolesnike.


– Naša Klinika za kirurgiju ima dugu tradiciju, primjerice imamo najdužu tradiciju u povijesti transplantacije jer je Urologija nekad bila sastavni dio Kirurgije, a osim prve transplantacije bubrega na ovim prostorima prije više od deset godina obavljena je i prva transplantacija jetre. Danas smo prepoznati u digestivnoj kirurgiji, posebno po laparoskopskoj kirurgiji, laparoskopski liječimo kile i vodeći smo u barijatrijskoj kirurgiji koja pomaže ljudima koji se bore s prekomjernom težinom, a rezultati liječenja naših bolesnika pokazuju da se ovi segmenti na našoj klinici nalaze na visokom nivou.




U sklopu Klinike imamo izvanredan multidisciplinaran tim za dojku i godišnje obavljamo tristotinjak operacija tumora dojke. U današnje vrijeme multidisciplinarni timovi su nužni kako bi rezultati liječenja bili dobri, a mi možemo reći da postižemo odlične rezultate, ističe predstojnik riječke Klinike za kirurgiju.



Prof. dr. Kovačević tvrdi kako su liste čekanja u svim segmentima minimalne ili ih nema što se može zahvaliti dobroj suradnji s upravom bolnice i motiviranim medicinskim osobljem. Pritom su neki zavodi u prošloj godini zabilježili osjetno povećanje opsega posla u odnosu na 2017. godinu pa je tako Zavod za traumatologiju koji broj 48 kreveta u prošloj godini zabilježio 1.900 operacija, što je povećanje za oko 20 posto na godinu ranije.


– Godišnje na Traumatologiji liječimo oko stotinu politraumatiziranih bolesnika koji su jedni od najtežih bolesnika. U tome nam je nužna pomoć kolega iz anestezije s kojima imamo izvrsnu suradnju. Radi se najčešće o mladim ljudima stradalima u prometu ili pak o starijim ljudima koji stradaju u padovima i koji su vrlo teški pacijenti jer najčešće dolaze s pratećim bolestima. Broj operacija je vrlo velik, a operacijski program se na Traumatologiji provodi kroz 24 sata, objašnjava prof. dr. Kovačević.


Odlična suradnja


Unatoč razvoju intervencijske kardiologije zbog koje na liječenje u riječku bolnici dolaze pacijenti iz cijele Hrvatske, na kardiokirurgiji godišnje se obavi između 500 i 550 operacija te se prema riječima prof. dr. Kovačevića rade sve vrste kardiokirurških zahvata, izuzev transplantacije srca. Obavljaju se zahvati poput revaskularizacije miokarda, zamjene zalistaka i kirurgije aorte, a tu je i program mehaničke cirkulacijske potpore što je vrlo značajan pomak u kvaliteti trajanja života za najteže srčane bolesnike kod kojih dolazi do zatajenja srca i pluća.


– U sklopu vaskularne kirurgije godišnje se obavi oko 900 operacija, a radimo i oko 200 endovaskularnih postupaka. Još 2009. godine uveli smo hibridne postupke u liječenju luka aorte. To su postupci koji kombiniraju operaciju i postavljanje tzv. stentova u krvnim žilama. Imamo velik broj bolesnika s operiranim aortama, njih stotinjak godišnje. Imamo izvanrednu suradnju s intervencijskim radiolozima koji nam pomažu u dijagnostici, ali i u endovaskularnom liječenju, a budućnost ove suradnje zasigurno je formiranje vaskularnih centara. To je koncept koji danas u svijetu prevladava te okuplja ljude koji se bave dijagnostikom, kirurškim liječenjem, endovaskularnim liječenjem, ali i temeljnim znanostima, objašnjava prof. dr. Kovačević.


Vaskularni kirurzi u Rijeci operiraju velik broj pacijenata sa suženjima i začepljenjima karotidnih arterija. Cilj operacija je prevencija moždanih udara gdje, prema međunarodnim smjernicama, kod pacijenata koji uopće nemaju simptome moždanog udara, stupanj neurološke komplikacije mora biti ispod tri posto, dok kod pacijenata sa simptomima taj stupanj iznosi šest posto.



– Analizirajući naše rezultate utvrdili smo da mi imamo jedan posto komplikacija. Također, kod aneurizme abdominalne aorte u najboljim klinikama mortalitet iznosi pet do osam posto, a kod nas se on kreće od dva do tri posto. S ponosom mogu istaknuti da operiramo pacijente s rupturom aorte u devetoj dekadi života i to činimo rutinski, s dobrim rezultatima. Dakle ljudi u dobi od 89 godina preživljavaju puknuća aorte dok je prije 15-ak godina bilo nezamislivo operirati takve pacijente. Danas ih sve operiramo, granice su se potpuno pomakle i povećale naše mogućnosti, kaže prof. dr. Kovačević, koji je kao vaskularni kirurg uvjeren da velik i kontinuiran rast endovaskularne medicine, ipak neće umanjiti potrebu za kirurgijom.


– Ako govorimo o području kojim se ja bavim, a to je vaskularna medicina, kad je neka arterija sužena ili postoji neka okluzija, to je indikacija za endovaskularnu medicinu. Međutim, kod najtežih oblika bolesti s kojima se mi susrećemo svaki dan, indicirana je kirurška terapija. Dakle, endovaskularna medicina pomaže velikom broju bolesnika, no ostaje jedan veliki bazen bolesnika kod kojih endovaskularna i medikamentozna terapija nije adekvatna i nije moguće na taj način spasiti ekstremitet ili pacijenta, tako da nam preostaje kirurška terapija. Također, postoje i komplikacije endovaskularne medicine koje se ponekad moraju rješavati kirurški. Kirurgija je uvijek bila i bit će zadnja linije obrane, smatra prof. dr. Kovačević.


Interes mladih


No, ono što se u kirurgiji definitivno promijenilo u odnosu na razdoblje prije nekoliko desetljeća jest interes koji mladi liječnici pokazuju za ovu specijalizaciju. Tako su prije dvadeset i trideset godina liječnici volontirali po godinu ili dvije, kako bi dobili specijalizaciju iz kirurgije. Danas pak na natječajima za specijalizaciju iz neke od kirurških grana često nema dovoljno interesa jer je interes veći za neka druga područja u medicini. Trenutačno u riječkom KBC-u kirurgiju specijalizira 15 liječnika. U Rijeci kirurgiju specijaliziraju i liječnici iz vanjskih ustanova, iz bolnica iz Istre i Dalmacije, što je, kako ističe, prof. dr. Kovačević, priznanje kvaliteti rada riječke Kirurgije s obzirom na to da liječnici mogu birati gdje će odraditi svoj specijalistički staž.


– Više je uzroka ovom stanju. Jedan je razlog percepcija kirurgije, a druga je stvar što je kirurgija težak i odgovoran posao koji zahtijeva dugogodišnju edukaciju. U kirurškim disciplinama edukacija traje minimalno deset godina. No, ako mene pitate, to je najljepša specijalizacija jer nakon dugogodišnje edukacije daje jednu vrstu kreativnosti koja ispunjava čovjeka. Tu je i materijalni položaj liječnika koji je u nekim zemljama Europske unije bolji nego kod nas. Svejedno mogu reći da imamo dobre uvjete rada i po mojem je dubokom uvjerenju naše zdravstvo jedno od boljih segmenata društva u cijelosti, zaključuje prof. dr. Kovačević.