Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 18° 1
Sutra: 18° 18° 1
16. srpnja 2019.
Za ovo ne trebaju milijuni

ŠUMA UMJESTO PARKINGA Može li dugo sanjana ideja o zelenom srcu Rijeke konačno zaživjeti?

Foto Silvano Ježina / simulacije 3LHD
Foto Silvano Ježina / simulacije 3LHD
Autor:
Objavljeno: 16. veljača 2019. u 7:23 2019-02-16T07:23:28+01:00

Projekt je istovremeno grandiozan i jednostavan, ne planira nagle rezove ili velike investicije već se oslanja na modernije metode i postepenu realizaciju. Uz to, savršeno se uklapa u cijeli EPK jer, između ostalog, uključuje i građane koji mogu donirati novac za jedno stablo, slično mogu i lokalni gospodarstvenici, a sve s idejom participacije zajednice u stvaranju novog javnog prostora

Nedostatak zelenih površina, pogotovo u širem središtu grada, jedan je od najčešće isticanih minusa Rijeke. Problem nije nov, o njemu i potencijalnim rješenjima u vidu stvaranja velike zelene oaze, svojevrsnog riječkog Central Parka, raspravlja se i promišlja dugo, a gotovo uvijek je u takvim situacijama pogled usmjeren prema Delti i tamošnjem parkiralištu.

Umjesto betona, usijanog lima i ispušnih plinova koja trenutno vladaju tim područjem, stabla, šetnice, klupice i prostor za razne javna sadržaje, ponajprije za predah i odmak od gradske vreve. Da ideja o parku na Delti nije nova, kao i da je ta lokacija izgleda savršeno logična za tu namjenu, pokazuje i neobičan primjer iz daleke 1953. godine.

»Zapazio sam unatrag nekog vremena nastojanje oko pripremanja i dovršenja plana za uređenje Rijeke kao važnog turističkog centra i kao grada čije stanovništvo u ogromnoj većini sačinjavaju radnici, kojima je potrebno omogućiti da u samom gradu imaju mjesto gdje će moći ugodno i po zdravlje korisno provoditi svoje slobodno vrijeme osobito u ljetnoj sezoni, koja traje prilično dugo...«, tim se riječima, kako navodi u jednom od svojih tekstova neumorni istraživač novije riječke povijesti Velid Đekić, još te davne 1953. gospodin Stjepan Jakšić javio u rubrici pisma čitatelja tadašnjeg Riječkog lista. Pismo je nosilo naziv »Delta – budući park« i u njemu Jakšić predlaže park, sportsko-rekreativne sadržaje i kupalište na području između Rječine i Mrtvog kanala.

3LHD_282_Delta_park_zracni_prikaz_01

Riječki waterfront 

Dakle sve ono što su više od šest desetljeća kasnije razradili poznati hrvatski arhitekti i dizajneri kroz programski pravac »Slatko i slano« projekta Europske prijestolnice kulture. Ideja gospodina Jakšića kao što znamo nije zaživjela, ali nažalost nije ni ona službena gradska koja je na sjevernom području Delte također planirala veliki gradski park površine čak 37.464 kvadrata. Problem s tom varijantom je što se radi o projektu Delta – riječki waterfront u kojem je park dio sveobuhvatnog, ali po svemu sudeći i malo vjerojatnog odnosno trenutno nerealnog projekta obnove tog dijela Rijeke koji podrazumijeva investiciju od nekoliko stotina milijuna eura. Kojih naravno nema ni na vidiku.

Novca za mega-investicije nema

Kao uspješnog arhitekta zamolili smo Sašu Begovića iz 3LHD-a za komentar programa »Slatko i slano« odnosno EPK-a.

– Ponekad vam za promjene treba neki zamašnjak, a možda je za Rijeku to upravo EPK. Princip malih arhitektonskih intervencija koje odgovaraju na potrebe građana pravi je put. Nema novca za ogromne investicije, ne samo u Rijeci nego u cijeloj Hrvatskoj, nemamo mi tu snagu. Upravo zato je taj »light« princip na temelju kojeg smo i mi napraviti Delta park, a koji je prisutan i u većini ostalih projekata iz programa »Slatko i slano«, jako važan i u ekonomskom, ekološkom i svakom drugom smislu. Ako samo započnemo samo s gornjim dijelom Delte, već smo napravili puno jer bi se poslije stvar mogla zakotrljati sama od sebe – kaže Begović.

Upravo kao odgovor na te velike, skupe i teško dohvatljive investicije nastala su idejna rješenja za »Slatko i slano«. Iz serije manjih i jeftinijih, ali izrazito atraktivnih arhitektonsko-dizajnerskih intervencija koje za cilj imaju revitalizaciju zone uz Rječinu, Mrtvi kanal i Molo longo, već smo predstavili »Ekumenu«, multikonfesionalni paviljon slavnog Nikole Bašića koji bi se trebao naći upravo na Delti, te zip-line, potencijalno prvorazrednu turističku atrakciju Erisa Marottija i arhitektonskog dvojca Mia Roth Čerina i Tonči Čerina. Te su dvije ideje, prema dostupnim informacijama, blizu realizaciji, a projekt koji bi se s njima sjajno nadopunio jest upravo Delta Park kojeg su za potrebe EPK-a i pravca »Slatko i slano« osmislili arhitekti poznatog i nagrađivanog studija 3LHD, isti oni koji su Rijeku obogatili sjajnim Mostom branitelja na toj istoj Delti za što su osvojili i međunarodna priznanja. Iako ideja o stvaranju šume u centru grada i to na mjestu parkirališta zvuči preambiciozno i komplicirano, u praksi to i ne mora biti tako.

»Ideja je da se sadašnji prostor namijenjen vozilima odnosno parkingu, postupno i planirano transformira u dugo očekivani javni prostor – novi gradski središnji park. To se može ostvariti jednostavnom metodom pažljivog planiranja i uz uključivanje i participaciju građana. Prvi korak bi bilo jednostavno grafičko označavanje na parteru čitavog postojećeg parkinga. U pravilnom rasteru označile bi se točke sadnje pojedinog stabla i zone otvorenih prostora budućeg parka. U dogovoru s gradom počelo bi se planirati postepeno ukidanje pojedinih parkirnih mjesta i na njihovim mjestima postepena planirana sadnja stabala, od sjevera prema jugu Delte. U prvim fazama parkiralište bi i dalje normalno egzistiralo, bez obzira na posađena stabla i uz minimalno smanjenje broja parkirnih mjesta. Vremenski bi se parking ukidao kod povremenih javnih događanja, a u finalnoj fazi to bi bili otvoreni proplanci u park šumi s različitim sadržajima. Formiraju se i dvije nove gradske ozelenjene šetnice duž Mrtvog kanala i uz Rječinu. Na zapadnoj obali, uz postojeće zone Spomenika oslobođenja i Spomenika braniteljima, stvaramo prostor za Multikonfesionalni paviljon i prostor za održavanje brodova. To su novi otvoreni prostori, koji uz postojeće, potiču socijalnu interakciju i koegzistenciju«, navodi se u opisu projekta.

3LHD_282_Delta_park_kolaz_zone_aktivnosti_02

Projekt u fazama 

Dakle, ako bi se išlo u realizaciju ovog projekta parking na Delti ne bi odmah i u cijelosti nestao, već bi se sve bi se odvijalo u fazama, kroz nekoliko godina, uz taktiku jedno parkirno mjesto – jedno stablo.

Most branitelja, Centar Zamet, Kozala, hotel Lone...

3LHD je arhitektonski ured usmjeren na integraciju različitih disciplina; arhitekture, urbanog i pejzažnog krajolika, dizajna i umjetnosti. Osnovali su ga 1994. u Zagrebu Saša Begović, Marko Dabrović, Tatjana Grozdanić Begović i Silvije Novak, a 2016. imenuju novu partnericu Paulu Kukuljicu. Projekti poput Mosta hrvatskih branitelja, Centra Zamet, Komunalne zgrade i trga ispred groblja Kozala u Rijeci, hrvatskih paviljona na EXPO-u u Japanu 2005. i Španjolskoj 2008., Rive u Splitu, sportske dvorane Bale, Zagrebačkog plesnog centra, u Rijeci, Hotela Lone u Rovinju, Hotela LN Garden u Kini i Karlovačkog slatkovodnog akvarija afirmirali su ih ne samo u stručnim krugovima već i u širem krugu domaće i strane javnosti. Za svoj rad primili su niz domaćih i nekoliko važnih međunarodnih priznanja i nagrada. Na projektu Delta park radili su Saša Begović, Marko Dabrović, Tatjana Grozdanić Begović, Silvije Novak, Paula Kukuljica, Nevena Kuzmanić i Mia Kozina.

– Projekt je istovremeno grandiozan i jednostavan, ne planira nagle rezove ili velike investicije već se oslanja na modernije metode i postepenu realizaciju. Uz to, savršeno se uklapa u cijeli EPK jer, između ostalog, uključuje i građane koji mogu donirati novac za jedno stablo, slično mogu i lokalni gospodarstvenici, a sve s idejom participacije zajednice u stvaranju novog javnog prostora – kaže nam Saša Begović iz 3LHD-a.

Ako bi se »pošumljavanje Delte« odvilo prema planu, kroz nekoliko godina tamo bi moglo biti 200-tinjak stabala. Zanimljivo u vrijeme pisanja ovog teksta usred radnog dana na Delti je bilo upravo 200-tinjak slobodnih parkirnih mjesta. Prostora dakle ima no pravo je pitanje ima li volje jer koliko god se žalili da nema dovoljno zelenila, većini je komadić asfalta za limenog ljubimca još uvijek važniji. Trendovima koji propagiraju hodanje, upotrebu bicikla ili u drastičnijim primjerima potpuno micanje prometa iz centra gradova, trebat će još neko vrijeme da postanu dominantni u našim urbanim cjelinama, ali svijet ide u tom smjeru.

– Naravno da se, pogotovo u raširenim gradovima poput Rijeke, mora osigurati određeni prostor za parking, ne može ga se samo ukinuti, ali uz razvoj javnog prijevoza, električne bicikle, car-sharing ili pak nove gradske projekte moguće je dugoročno osloboditi Deltu od auta. Za početak krenimo s 20-ak stabala, malo pomalo se može osvajati taj prostor i kroz nekoliko godina imat ćemo park, šumu ili barem kombinaciju parkinga i šume. Uz to, stvorile bi se dvije nove šetnice što je također sjajna stvar za centar bilo kojeg grada pa tako i Rijeke – ističe Begović.

Nije na odmet još jednom napomenuti kako radovi osmišljeni kroz programski pravac »Slatko i slano« neće svi odmah ići u realizaciju, ali Delta park jedan je od onih koji bi gradu zaista dali novu dimenziju. Ako ništa drugo, barem će auti na onim preostalim parkirnim mjestima biti u hladu, a ideje koje desetljećima proganjaju i struku i građane barem će djelomično zaživjeti.

3LHD_282_Delta_park_kolaz_zone_aktivnosti_03

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka