»Trbuh grada«

SUČELJAVANJE RIJEČKIH KANDIDATA (8) Tržnice opet u ruke Grada – a što sada?

Damir Cupać

arhiva NL

arhiva NL

Tvrtka Tržnice Rijeka i milijuni kuna dobiti od gospodarenja trbuhom grada postali su politički teret aktualnom gradonačelniku Vojku Obersnelu koji je taj vrući krumpir naslijedio od Slavka Linića. Tržnice su bile i predmet kaznene prijave, koja je na kraju odbačena, a pred lokalne izbore 2017. godine Obersnel je odlučio promijeniti model upravljanja i vratiti taj posao Gradu Rijeci



Tamo negdje početkom 1990-ih godina dok se stvarala hrvatska država mijenjao se i društveni sustav, a društveno vlasništvo trebalo je privatizirati. Zakonski okvir za tu priču zove se pretvorba i privatizacija, a da uđe u tu drobilicu koja je devastirala mnoge vrijednosti došao je red i na riječke tržnice.


Pravo da u tu priču krene pripalo je ukazom tadašnjih centara moći SDP-ovom čovjeku Ivanu Franoliću kojega danas možemo okarakterizirati kao tajkuna, a tada je bio samo jedan od funkcionara koji se nije previše razlikovao od ostalih građana. Nije se isticao. To nije bilo u duhu socijalističkoga nauka.


A da je Franolić znao iskoristiti priliku, znao je. Godinama su mu se na računu gomilali milijuni kuna, a njegova tvrtka Tržnice Rijeka sve do 2007. godine bez natječaja je obavljala unosan posao. Poslije se počeo širiti i na hotelski biznis. I onda je 2007. godine opet dobila koncesiju, ali ovaj put na natječaju kao jedini ponuđač. Tržnice Rijeka i milijuni kuna dobiti od gospodarenja trbuhom grada postali su politički teret aktualnom gradonačelniku Vojku Obersnelu koji je taj vrući krumpir naslijedio od Slavka Linića. Tržnice su bile i predmet kaznene prijave koju je podigla policija, ali je ona na kraju odbačena.




A pred lokalne izbore 2017. godine Obersnel je odlučio promijeniti model funkcioniranja upravljanja riječkim tržnicama i vratiti taj posao Gradu Rijeci, preko tvrtke Rijeka plus. Činjenica je da je tom odlukom izbjegao mnoga neugodna pitanja u kampanji, ali isto tako je činjenica da se još uvijek ne zna točno kakav će biti model upravljanja, koliko će to koštati i kada će cijela priča profunkcionirati.


Taj dio bit će poznat nakon lokalnih izbora, sada je li u prvom ili drugom krugu, vidjet ćemo u nedjelju 21. svibnja 2017. godine, kao što ćemo i vidjeti tko će za realizaciju toga posla donositi odluke.



ANDREJ BRIŠČIK


(Akcija mladih, Živi zid, Snaga, Alternativa)


Gradska turistička meka


Odgovor na pitanje o gradskoj tržnici je već u samom naslovu. Gradske tržnice moraju biti gradske i mi nećemo dozvoliti da se jedan tako ključan dio komunalne politike ponovno privatizira. Riječka tržnica mora biti ne samo tržnica već i turistička atrakcija. Diljem Europe tržnice su ne samo mjesta ponude i potražnje poljoprivrednih proizvoda, već su to i gastronomska destinacija. Četvrti oko tržnice vrve turistima, prepune su restorana i život tržnica ne staje u 5 sati popodne. Tako i mi vidimo budući razvoj tržnice i cijelog područja oko tržnice. Tržnica jednostavno mora biti više od skupa štandova i tri paviljona. Ljepota, monumentalnost i posebnost riječke tržnice, ali i okolnih ulica je jedinstveni turistički proizvod koji ima rijetko koji grad. Mi želimo da u budućnosti razmjena i turizam budu sastavne komponente razvoja tog cjelokupnog prostora. Mi u Rijeci imamo monumentalnu tržnicu ribe koju su svjetski mediji prozvali katedralom ribe, no taj podatak je rijetko poznat, a u turističkom smislu potpuno neiskorišten. Tržnici ribe su potrebni restorani ribe koji će privlačiti turiste u ovaj grad i nuditi im nešto što ne mogu dobiti nigdje drugdje u svijetu da im se riba servira na tanjur praktički direktno izvađena iz mora. Na žalost predugo je tržnicom upravljao privatni interes koji je potpuno zapostavio interes grada i regije. Nova riječka tržnica mora ponuditi ono najbolje što imamo. Prave autohtone i domaće proizvode. OPG-ovi i poljoprivredni proizvodi imat će povlaštene uvjete korištenja usluga tržnice jer je to jedini garant njihovog opstanka i rasta. Salatu iz Egipta možemo kupiti u svakom supermarketu, riječka tržnica mora biti rezervirana za ono što je najkvalitetnije – za domaće proizvode.



JURAJ BUKŠA


(HNS – Liberalni demokrati, ARS, SDA)


Očistimo tržnicu!


Prije svega, tržnica mora biti čista, tko god da upravlja njome. Danas je ona ruglo grada. Zato očistimo tržnicu. Napravimo da zadovoljava i najviše standarde prodaje hrane. Ljudi koji rade na tržnici i koji žive od prodaje voća i povrća, ali i svi drugi, moraju imati osmijeh na licu. Moraju osjećati da rade važan posao: hrane nas Riječane. Danas se tamo ne osjećaju dobro niti kupci, ni prodavači. I toliko smo zaspali da se ni ne žalimo više, postali smo tupi na sve kao da se to ne može promijeniti. Može. Grad mora donositi odluke nakon dobro provedenih analiza i definiranog cilja. Ako slučajno odluka nije bila dobra, javnost o tome mora biti obavještena i netko sigurno mora biti odgovoran. Ne možemo samo preko noći donijeti odluku i onda opet poništiti tu odluku i vratiti se na staro. I to bez pitanja, objašnjenja i kažnjavanja odgovornih. Onaj tko je napravio loš potez, mora odgovarati, a ne dobiti priliku da napravi grešku još jednom. Kako da mi sada, poslije svega, vjerujemo da je model vraćanja tržnice gradu najbolji za nas?! Model koji se pokazao dobrim u Europi jest model gdje je grad vlasnik zemljišta na kojem se nalazi tržnica i odgovoran za čistoću kako tržnice, tako i ostalih dijelova grada i veza s tržnicom, kao što je na primjer parking. Vlasnik štanda može također biti grad, ali mogu se i dati u zakup trećem licu, privatnom ili nekom drugom komunalnom poduzeću, kako bi se smanjili troškovi zapošljavanja ljudi, na primjer. Onda privatnik plaća zakup zemljišta, ali i u tom slučaju grad mora propisima regulirati visinu cijene zakupa štanda.



HRVOJE BURIĆ


(kandidat grupe birača)


Krećemo iz niskog starta


Tržnice su se vratile pod okrilje Grada tek nakon dugogodišnjeg političkog pritiska na gradsku vlast. Franolić je temeljem koncesije od 1992. godine uprihodio 200 milijuna kuna i to je za Grad golema izgubljena dobit. A u isto to vrijeme, Grad se zaduživao da bi se izgradili dječji vrtići te sam praktički bio jedini koji je na te nelogičnosti u Gradskome vijeću upozoravao! No, lošem promišljanju ni sada nije došao kraj. Zašto bismo nakon svega pristali iznajmljivati opremu od ranijeg koncesionira i još jednom omogućavali da se novci prelijevaju u nečiji privatni džep? Tržnice treba modernizirati i najlogičnije bi bilo da se nova oprema nabavi putem financijskog leasinga. To bi Gradu omogućilo da s vremenom postane vlasnik opreme, umjesto da nastavlja koristiti već trošne štandove i suncobrane te za njih plaćati najamninu unedogled. Moramo razmišljati o dugoročnoj koristi za grad, a ne o dugoročnoj šteti. No, realnost je svakako da zbog nevjerojatno lošeg dosadašnjeg postupanja danas krećemo iz niskog starta. Privredni potencijal Tržnica, naravno, i dalje postoji i krajnje je vrijeme da se on počne ostvarivati u korist građana Rijeke.



PETRA MANDIĆ


(Most)


Središte trgovine


Upravljanje javnim tržnicama je komunalna djelatnost i usluga i kao takvu treba je vratiti pod okrilje Grada Rijeke. Nažalost riječke su tržnice bile predmetom neobičnog i neprikladnog odnosa između Grada Rijeke i jednog privatno-pravnog subjekta kakav nije zabilježen nigdje drugdje u Republici Hrvatskoj. Taj je odnos od samoga početka bio obilježen propustom gradske uprave da se odredi prema tržnicama kao javnome dobru namijenjenome obavljanju komunalne djelatnosti od javnog interesa. Sve to rezultiralo je jednom od najpoznatijih afera u povijesti Grada Rijeke koja je obilježila rad prethodnih, ali i aktualne gradske uprave i pokazala svu netransparentnost dosadašnjeg načina upravljanja Gradom. Stav je Mosta kao i moj osobni da riječkim tržnicama mora neposredno upravljati Grad Rijeka kao njihov vlasnik. Tržnice moraju postati mjesto na kojemu će se u adekvatnim sanitarnim i drugim uvjetima omogućiti proizvođačima i ribarima iz Primorsko-goranske županije da bez većih troškova ponude građanima Rijeke svoje najbolje proizvode. Drugim riječima, tržnice moraju postati središte lokalne i regionalne trgovine kao što je to slučaj u svakom urbanom centru koji želi biti pokretač lokalnog i regionalnog razvoja. Građani Rijeke od toga će imati višestruke koristi. Konkurencija između trgovaca pridonijet će formiranju nižih tržišnih cijena kao i povećanju kvalitete ponude, a ne smiju se zanemariti niti pozitivni zdravstveni učinci povezani s konzumacijom svježih lokalnih sezonskih proizvoda.



VOJKO OBERSNEL


(SDP, PGS, HSU, IDS, Laburisti, SDSS, HSS)


Zakupnina se ne mijenja


Radi poboljšanja funkcioniranja tržne djelatnosti, Grad Rijeka je odlučio da će upravljanje tržnom djelatnošću preuzeti gradska tvrtka Rijeka Plus d.o.o. Naime, u srpnju ove godine istječe ugovor o koncesiji za obavljanje tržne djelatnosti koji je prije deset godina, nakon provedenog natječaja za koncesiju, s Gradom potpisala tvrtka Tržnice Rijeka d.o.o. Novi natječaj za koncesiju neće se raspisivati, nego će upravljanje tržnicama preuzeti gradska tvrtka Rijeka plus. Vezano uz ove promjene, održao sam sastanak s predstavnicima ribarnice, zelene tržnice, OPG-a, mesnica i tekstila, kožne galanterije i suvenira kako bi ih obavijestio o načinu rada i funkcioniranja tržnica po istjeku ugovora o koncesiji. Ovi zakupci s tvrtkom Tržnice Rijeka d.o.o. imaju zaključene ugovore koji istječu 16. srpnja ove godine. Već tijekom lipnja svi će oni biti pozvani na zaključenje novih ugovora s tvrtkom Rijeka plus d.o.o. koji će stupiti na snagu 17. srpnja. U tom smislu neće biti nikakvog prekida u radu tržnica, a ti ugovori bit će zaključeni po postojećim uvjetima na rok do kraja 2017. Od iduće godine, 2018., ugovori će se zaključiti po novim uvjetima, a i zbog zakupaca i zbog građana smatram važnim napomenuti da se cijene zakupa neće povećavati. Novi ugovori će se razlikovati u nekim drugim stavkama, pri čemu je prvenstvena namjera poboljšati kvalitetu rada tržnica i uvjeta pod kojima se tržna djelatnost obavlja. Trgovačko društvo Rijeka plus će s početkom 2018. nabaviti i zakupcima dati na ugovorno korištenje potpuno novu opremu (kiosci, drveni banci, nadstrešnice, suncobrani i dr.), a trenutačno se razrađuju i duga pitanja kvalitetnijeg odnosa sa zakupcima. Sagledava se drugačije rješavanje pitanja predujma, uvjeta plaćanja, rokova na koje se ugovori sklapaju i sl. O svemu navedenom komunicirat će se sa zakupcima upravo kako bi se tržna djelatnost razvijala na obostrano zadovoljstvo, a povrh svega kako bi građanima koji na tržnicama kupuju bila ponuđena kvalitetnija usluga.



KRISTJAN STANIČIĆ


(HDZ)


Jedina ispravna odluka, ali…


Grad Rijeka mora preuzeti upravljanje tržnicama i ta odluka je bila jedina ispravna. No, ne mogu se oteti dojmu da je odluka o preuzimanju tržnica pokušaj skupljanja političkih poena, a ne iskrena namjera aktualnog gradonačelnika da se zaštiti imovina naših građana. Žalosti me što je gradska vlast uopće donijela odluku da tržnicu, koja u svakom gradu predstavlja »bilo grada«, žilu kucavicu, ustupi privatnoj tvrtki na upravljanje. Žalosti me i to što smo izgubili više od 20 godina i pritom izgubili i jako puno proračunskih sredstava građana našega grada. Međutim svjestan sam kako nema smisla gledati u prošlost i velike pogreške koje je gradska vlast činila, već se okrenuti budućnosti. Oporba na riječke tržnice dugi niz godina upozorava, i drago mi je što će se taj slučaj konačno riješiti. Nakon preuzimanja odgovornosti za upravljanje Rijekom, moj tim i ja ćemo se pobrinuti da se gradskim tržnicama upravlja transparentno i odgovorno, da tržnice budu na usluzi građana, i da gradskom proračunu tržnice budu izvor prihoda, a ne rashoda. Umjesto da budu izvor prihoda, za vrijeme Obersnelovih tajkuna koji su njemu na prvom, a Rijeka na zadnjem mjestu, tržnice su bile trošak građanki i građana. Nama je Rijeka prva, i zato će i tržnice, kao i sva ostala poduzeća u gradskom vlasništvu, biti servis građankama i građanima.



DANKO ŠVORINIĆ


(Lista za Rijeku – RI, Pametno)


Aktivirati kvartovske tržnice


Nismo pristalice nacionalizacije kompletnog privatnog sektora. Međutim, od državnog ili komunalnog monopola, jedino je gori privatni monopol. S obzirom na ono što se događalo u vezi s dodjelom koncesije Tržnica sadašnjem koncesionaru, mislim da je riječ o razumnom potezu koji smo podržali i podržat ćemo ga. Ipak, ostaju nejasni razlozi zbog kojeg je to učinjeno nakon gotovo četvrt stoljeća. Javnosti nisu podastrte detaljnije analize i obrazloženje. Radi li se o izlaznoj strategiji privatne tvrtke ili o iznenadno otkrivenom poslovnom interesu grada. Očekujemo transparentno upravljanje ovom djelatnošću u budućnosti. Prelazak Tržnica pod okrilje Grada iskoristit ćemo za ponovno aktiviranje nekoliko kvartovskih tržnica koje trenutačno ne rade te nakon 1 do 2 godine temeljem rezultata i ozbiljnijih analiza odlučiti o daljnjoj sudbini ovog važnoga gradskog resursa.