Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 16° 1
Sutra: 16° 16° 1
14. listopada 2019.
Dvojba

ŠTO NAPRAVITI S LUČKIM SKLADIŠTIMA Smije li se srušiti jedinstveni kompleks Metropolis?

Foto M. Gracin
Foto M. Gracin
Autor:
Objavljeno: 26. veljača 2018. u 7:25 2018-02-26T07:25:07+01:00

Sa zaštićenom industrijskom baštinom se ništa ne događa. Skladišta niti mogu biti korisna za lučke poslove niti ima naznaka da bi mogla biti obnovljena i ispunjena nekim novim sadržajima

A što ćemo s Metropolisom? Stara riječka tema oko koje se već godinama ništa bitno novo ne događa osvježena je prošlog tjedna stavom predstavnika poljske tvrtke OT Logistics u riječkoj luci da bi bilo dobro kada bi se veliki dio zaštićenih skladišta srušio.

Točnije, predsjednik Uprave Luke Rijeka Jedrzej Mierzewski kazao je u razgovoru za naš list kako ne vidi smisao da sva skladišta u luci budu zaštićena, jer je po njemu dovoljno sačuvati samo jedno, koje bi bilo reprezentativno i moglo bi u budućnosti biti prenamijenjeno za neke druge svrhe. Time bi se mogao dijelom riješiti jedan veliki problem koji ima prvi menadžer Luke, a to je nedostatak prostora i to na lokacijama koje zauzimaju vrijedna skladišta, koja nisu podesna za potrebe lučkog pretovara. To je naravno samo jedno mišljenje, ali i dobar povod za upit i nekim drugim nadležnim institucijama, koje odlučuju ili su zainteresirane za sudbinu zaštićene industrijske baštine s kojom se ništa ne događa. Niti mogu biti korisna za lučke poslove niti ima naznaka da bi mogla biti obnovljena i ispunjena nekim novim sadržajima u kojima bi mogli uživati građani Rijeke pod uvjetom da se izmijene i granice lučkog područja na kojemu se skladišta nalaze.

Priprema projekta

Za sve što se događa na lučkom području prije svih je nadležna Lučka uprava Rijeka, gdje nastoje uzeti u obzir postojeće stanje i istovremeno pokušati barem donekle povećati korisne površine za lučku djelatnost u bazenu Rijeka. Kako ističe ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa, u plan rada za ovu godinu uvrštena je izrada studije, koja bi trebala ponuditi rješenje za eventualno rušenje jednog od skladišta, koje nije pod zaštitom, odnosno nije prepoznato kao vrijedna industrijska baština.

- Riječ je o skladištu 7, koje se nalazi u neposrednoj blizini upravne zgrade Luke kod Bečkog pristaništa te imamo u planu izradu studije koja bi ispitala i procijenila eventualno uklanjanje tog objekta, koji zauzima značajnu površinu u blizini operativne obale. To skladište se uglavnom koristi samo na prizemlju, nije pod zaštitom, te bi bilo puno efikasnije omogućiti korištenje tog prostora kao slobodne površine ili lokacije na kojoj bi se mogao izgraditi moderniji i funkcionalniji tip skladišta za lučke potrebe. Tijekom ove godine očekujemo pripremu dokumentacije i projekta, pa ćemo nakon toga imati konkretnije planove i rješenja. Ostala skladišta su zaštićena, izuzetak su jedino manja skladišta u zaleđu Zagrebačke obale, koja će se ukloniti i počistiti. Prostor u bazenu Rijeka ima svoja ograničenja, ali također postoje i pozadinski terminali na Škrljevu te u Matuljima u budućnosti. Skladišta Metropolisa su stara tema i tu nekih promjena ili novosti nema. Zaštićena su i za lučki sustav predstavljaju veliki trošak, jer se na skladišta plaćaju sve naknade uključujući i spomeničku rentu, iako se ne mogu koristiti za potrebe lučke djelatnosti. Razmatrajući opcije povećanja manipulativnog prostora stavili smo u ovogodišnji plan i studiju projekta nasipavanja Praškog pristaništa, koje se nalazi između Visinovog gata i Bratislavskog pristaništa, a naslonjeno je uz budući kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali. Riječ je starom projektu, čijom bi se realizacijom dobila kvalitetna operativna obala i skladišni prostor u blizini Metropolisa. Kada bi se provelo nasipavanje Praške obale, bilo bi lakše pronaći rješenje i za eventualnu prenamjenu Metropolisa, iako ostaje veliki problem niza željezničkih kolosijeka koji se nalaze između gradskog urbanog područja i Metropolisa i potrebno je pronaći rješenje da se osigura pristup građana do skladišta, ističe Vukorepa.

 Razvoj grada

Sve navedeno pokazuje da se trenutačno niti ne nazire rješenje za eventualnu prenamjenu barem jednog, kao prvog u nizu, zaštićenog skladišta Metropolisa. S idejom eventualnog rušenja ne slaže se riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, koji također naglašava kako ni sadašnja pat pozicija nipošto nije dobra.

- Zaštićena lučka skladišta koja nisu u funkciji nemaju smisla bez mogućnosti pristupa pa tako i bez mogućnosti razvoja odnosno prenamjene. No, kada bi Lučka uprava omogućila slobodan pristup skladištima odnosno kada bi ih država, koja ih je i zaštitila, izuzela iz lučkog područja u kojem je, jasno, ograničeno kretanje, ona bi mogla postati itekako zanimljiv prostor za daljnji razvoj grada budući da je riječ o građevinama na izuzetno atraktivnom prostoru, uz samo more, i u središtu grada. Zaštićena lučka skladišta predstavljaju izuzetno vrijedan razvojni potencijal grada i zato se ne mogu složiti s inicijativom usmjerenom k njihovom rušenju. No, očito je da ovakva situacija nije održiva i država mora odlučiti što će s njima – hoće li omogućiti pristup skladištima koja je zaštitila kao kulturno dobro i time stvoriti uvjete za daljnji razvoj područja ili će pak stvarno dozvoliti njihovo rušenje i razvoj luke na tom području. Osobno nisam za rušenje, no jasno je da je sve bolje od ovog stajanja u mjestu, naglašava Obersnel.

Foto Marko Gracin

Jedan zub

Povjesničarka umjetnosti Daina Glavočić, koja participira u radu Udruge Pro Torpedo, poznate upravo po radu na zaštiti riječke industrijske baštine, također naglašava kako su neprihvatljive ideje i zahtjevi da se rješenje problema nedostatnog prostora za rad luke pokuša pronaći rušenjem dijela zaštićenih skladišta.

- Ne mogu procijeniti koliko je direktor Luke upućen u ovu problematiku, ali ta ideja da se ostavi jedno skladište, a ostala budu srušena, govori kako nema prepoznavanja vrijednosti industrijske baštine. Zar ćemo ostaviti samo jedan zub, a pustiti da cijelo zubalo propadne? Riječka lučka skladišta predstavljaju zaštićenu kulturnu baštinu ovog grada i države, a u zaštitu se uključio i mađarski ured koji se brine o konzerviranju mađarske baštine diljem svijeta. Mi nedovoljno razmišljamo i cijenimo unikatnost tih građevina, koje su jedinstvene na Jadranu i građene su inovativnim metodama gradnje za to doba kada se armirani beton tek počeo koristiti. Skladišta Metropolisa su izuzetno čvrsta i stabilna, imaju veliku nosivost i brojni europski gradovi su takve objekte prenamijenili u elitne prostore, gdje su uređeni fakulteti, kulturni sadržaji i različiti drugi komercijalni sadržaji, koji su atraktivni i korisni za građane i razvoj turizma. Pogledajte samo primjer Trsta i drugih gradova čiji bi primjer trebala slijediti i Rijeka, jer je to lice, naličje i povijest našega grada. Rušenjem bismo uništili vizuru, krajolik i važan dio povijesti Rijeke. Bila bi to velika šteta, kao što je šteta što je taj prostor odvojen žicom od građana. Razumijem da luka želi prostor, ali ga čak i rušenjem skladišta neće imati dovoljno, ističe Glavočić.

Primjer Varšave

Na sličan način razmišlja i Nana Palinić, profesorica s Građevinskog fakulteta u Rijeci koja se sustavno bavi istraživanjem i valorizacijom graditeljskog naslijeđa Rijeke, a posebice Metropolisa, koji je dobio ovo ime, jer svojom teatralnošću i nizanjem zatvorenih mostova-pasaža podsjeća na scenografiju poznatoga SF-filma redatelja Fritza Langa. Palinić također naglašava kako je apsolutno neprihvatljiva svaka ideja o rušenju skladišta izgrađenih između 1909. i 1913. godine prema nacrtima mađarskih inženjera Wehlera i Rolberitza.

- Prije više od 50 godina struka je zaključila kako nema dovoljno prostora za razvoj luke u centru grada i mislim da bi bilo logično preispitati odluku da se luka razvija na suženom prostoru, odnosno koliko će grad time dobiti, a koliko izgubiti. U povijesti imamo jako puno objekata koje smo izgubili u gradu i luci, a Metropolis predstavlja veliki i sačuvani kompleks, koji svjedoči o razdoblju najsnažnijeg razvoja grada. Riječ je o ranom primjeru armiranobetonskih konstrukcija u RH, prvom primjeru okvirnih konstrukcija, kompleksu koji ima izuzetnu arhitektonsku, građevinsku, povijesnu i ambijentalnu vrijednost te je s razlogom zaštićen. S oko 60.000 kvadrata korisne površine sigurno ima i ekonomsku vrijednost. Metropolis ima snagu samo kao kompleks i cjelina, čuvanje samo jednog od pet skladišta nije rješenje. Treba stvoriti uvjete za prenamjenu skladišta za koju postoje idejni projekti i studije, a ne razmišljati o opciji rušenja. Na želje direktora Luke mogu reći da su Poljaci narod koji izuzetno drži do svog povijesnog nasljeđa, svjestan njegovog značenja za očuvanje nacionalnog identiteta. Poznat je primjer centra Varšave koji je bio potpuno srušen u Drugom svjetskom ratu, a nakon rata u cijelosti je faksimilski obnovljen. Ne vjerujem da bi u Poljskoj lijepo i s odobravanjem primili kada bi netko došao iz Hrvatske i predložio da se ruši baština koju su oni zaštitili, pa to ne možemo ni mi dopustiti, zaključuje Palinić.

Kako iz svega proizlazi, malo tko bi se u Rijeci složio s idejom rušenja vrijednih skladišta i to je svakako pozitivno, ali isto tako ostaju bez odgovora ključna pitanja; kako Metropolis obnoviti i dati na korištenje građanima, odnosno hoće li se to uopće dogoditi i kada?

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.