Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
22. rujna 2018.
Skandal na kroatistici

SLUČAJ SOREL Sveučilište provjerava optužbe studenata, dio akademske zajednice napada Novi list

Filozofski fakultet u Rijeci, Foto: Arhiva NL
Filozofski fakultet u Rijeci, Foto: Arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 11. srpanj 2017. u 15:59 2017-07-11T15:59:00+02:00

Na adresu redakcije stigla je i izjava »Inicijative za javnu podršku hrvatskom pjesniku i znanstveniku Sanjinu Sorelu«, koja je potekla od nekolicine njegovih nekadašnjih studenata, a pridružili su joj se Sorelovi kolege i poznanici, drugi bivši i sadašnji studenti te »osobe koje ga izravno ne poznaju, ali prate i poštuju njegov rad«

RIJEKA - Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci odlučilo je provesti »prethodni postupak u svrhu procjene navoda iz članka s aspekta mogućih kršenja odredbi Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci«. Riječ o članku objavljenom u Novom listu, u nedjelju, 2. srpnja, pod naslovom »Nečastivi na riječkom filozofskom fakultetu« o optužbama koje su o Sanjinu Sorelu, profesoru na Odsjeku za kroatistiku riječkog Filozoskog fakulteta, u otvorenom pismu upućenom i na adresu redakcije iznijele njegove bivše studentice, a navode je u razgovoru za Novi list ponovila i jedna Sorelova kolegica, profesorica Odsjeka.

– Prema članku 12. Poslovnika o radu Etičkog povjerenstva, u prethodnom postupku izvode se dokazi koji su potrebni za utvrđivanje povrede odredaba Etičkog kodeksa, što uključuje razgovore s osobama koje mogu pružiti relevantne informacije. Povjerenstvo je ocijenilo da postoji potreba za traženjem pomoći vaše institucije te vas u tom smislu molimo da nam, ukoliko je to moguće, dostavite podatke autorica otvorenog pisma te profesorice s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci koja se očitovala u vašem članku – piše u dopisu koji je stigao na našu adresu, a koji je potpisala predsjednica Etičkog povjerenstva doc. dr. sc. Sanja Puljar D'Alessio te se navodi da je »prema točki 16. Dodatka Etičkom kodeksu Sveučilišta u Rijeci te članku 5. Poslovnika o radu Etičkog povjerenstva dužno poštovati načelo tajnosti i štititi dostojanstvo svih osoba u postupku.«

Inicijativa za podršku

Budući da autorice otvorenog pisma, kao i profesorica s kojom smo razgovarali, inzistiraju na anonimnosti, prema novinarskom postulatu da moramo štititi svoje izvore, a što je naša obveza, u ovoj fazi otkrivanjem identiteta Novi list ne može pomoći Etičkom povjerenstvu.

Istodobno s ovim dopisom s Filozofskog fakulteta, koji pokazuje da su navodi iz otvorenog pisma ozbiljno shvaćeni, na adresu redakcije stigla je i izjava »Inicijative za javnu podršku hrvatskom pjesniku i znanstveniku Sanjinu Sorelu« koja je upućena »hrvatskim medijima, hrvatskoj akademskoj zajednici, tijelima i organizacijama za zaštitu ljudskih prava, sveukupnoj kritičkoj javnosti«. Kako se navodi, »Inicijativa za javnu podršku Sanjinu Sorelu potekla je od nekolicine njegovih nekadašnjih studenata, a toj su se inicijativi pridružili Sorelovi kolege i poznanici, drugi bivši i sadašnji studenti te osobe koje ga izravno ne poznaju, ali prate i poštuju njegov književni, književnokritički i pedagoški rad.« Tekst navodimo u cijelosti.

Potpisnici Inicijative za javnu podršku

Izjavu su potpisali književnici, medijski radnici, profesori, novinari, od kojih su neki i bivši studenti prof. Sorela: Giga Gračan, Milan Rakovac, Milorad Stojević, Marina Biti, Daša Drndić, Aljoša Pužar, Božidar Alajbegović, Tamara Šoić, Velimir Visković, Brigita Miloš, Branko Čegec, Nikolina Palašić, Nenad Popović, Ivana Rogar, Sabrina Fatorić, Lada Badurina, Patricija Softić, Eliana Batagelj, Maša Jerin, Nensi Pereša Licul, Marina Krleža, Zorana Jagodić, Sara Grgorinić, Martina Pereša, Marko Pekica, Marijeta Matijaš, Tihana Host, Elvira Zajimović, Ornela Benčić Žerić, Barbara Beronja Manojlović, Blanka Smičiklas Basar, Nevena Bulić, Nea Neđela, Ana Cink, Dževdet Hadžiselimović, Nikola Leskovar, Dorta Jagić, Zoran Simić, Marina Vorel, Josip Naglić, Ivana Krtinić, Željka Godeč.

»U svom nedjeljnom broju od 2. srpnja ove godine riječki je Novi list posvetio naslovnicu i čak četiri stranice novinskoga prostora navodnome skandalu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Za skandalozno se ponašanje optužuje upravo prof. dr. Sanjin Sorel, a na temelju za javnost anonimnoga pisma dviju studentica te podrške za javnost također anonimne profesorice s Odsjeka za kroatistiku na kojem je zaposlen Sanjin Sorel.

Naglašavamo: ovaj tekst nije ni napad ni obrana ijedne od strana u ovom nemilu konfliktu. Naš fokus je na ljudskim pravima, i to svih uključenih strana, kao i na energičnome protivljenju plitkom difamirajućem novinarstvu koje u senzacionalističkome formatu plasira nepropitane i nedokazane krajnje negativne tvrdnje o liku i djelu Sanjina Sorela, čime je njemu i njegovoj obitelji nanijeta nepovratna šteta čak i u slučaju da se u naknadnim postupcima iznijete tvrdnje pokažu dijelom ili u cijelosti nevjerodostojnima«, navodi se u tekstu Inicijative.

Bezbroj nijansi

»Iz spomenuta novinskoga teksta saznali smo za čitav niz optužbi koje dvije studentice iznose na račun prof. Sorela. Saznali smo da postoji i neimenovana istaknuta profesorica koja ocjenjuje Sorelovo ponašanje bahatim i neprimjerenim. Nadalje, saznali smo da su se neimenovane studentice svojim pritužbama usmeno obraćale tijelima fakulteta, pa i rektorici Sveučilišta, ali da nisu podnijele formalnu pritužbu premda su dobile uputu kako to učiniti.

Pri plasmanu teme Novi list nije zauzeo ni najmanji odmak spram tvrdnji dviju studentica i njihove »istaknute profesorice« kojima se ukupan predavački, pedagoški i ljudski habitus Sanjina Sorela, kao i njegove metode predavanja i ocjenjivanja, dovode u pitanje. Sorel je prikazan ne samo kao arogantan i strog nego i kao svjesno nepravedan profesor koji predavanja i konzultacije tretira kao prilike za vrijeđanje, a ispite kao prilike za rušenje studenata. Slučaju je pridodana i politička dimenzija: Sorel je prikazan kao netolerantni ljevičar koji studente omalovažava zbog političkog neistomišljeništva ili čak diskriminira prema naciji i vjeri. Radi se dakle o najtežim optužbama izrečenim anonimno i prikazanim u senzacionalističkom tonu.

Sanjin Sore, Foto: Arhiva NL

Ne pretendirajući ni na kakvu konačnu dijagnozu, usuđujemo se pomisliti kako istina u ovome slučaju nije ni jednostavna ni jednoznačna. Između hipoteze da je Sorel monstrum i one suprotne, da su optužbe studentica u najmanju ruku neobjektivne, postoji bezbroj mogućih nijansi. Odlučni glasovi Sorelovih bivših studenata s posve drugačijim mišljenjima, kao i vrlo pozitivni glasovi drugih Sorelovih kolega, također su se u međuvremenu pojavili u javnosti bacajući dodatno svjetlo na kompleksnost ovog slučaja. Ukratko, ovaj je članak svjesno ili nesvjesno prikazao jedno izdvojeno mišljenje kao opće, a i to na krajnje neprimjeren način. Dakako, do kraja i dosljedno branimo manjini pravo da ima i iznosi svoje mišljenje, a sve optužbe se imaju valjano ispitati«, navode dalje potpisnici inicijative.

Puno pitanja

»Sa svime time u vidu, treba se zapitati: Je li Sorel doista rekao što studentice navode da je rekao i je li to rekao izravno u njihove uši ili je riječ o kakvu posrednome, možda i pogrešnome prijenosu? Je li zbilja istina da Sorel ruši studente na ispitu čak i kada studenti »znaju sve«? Je li prisustvo Sorelove djece na ispitima redovita praksa ili se možda radilo o oprostivoj iznimci, i jesu li se studenti koje je navodno prisustvo njegove djece ometalo u odgovaranju uopće pokušali požaliti samome profesoru na tu okolnost? Koji su to ispitni zahtjevi koji studentima predstavljaju teškoću i jesu li to sa strane profesora Sorela doista nerazumni, za studente nesavladivi zahtjevi? Dijele li i drugi studenti ista stajališta o profesoru Sorelu koja za novine iznose dvije studentice? Postoji li u svemu tome element nesporazuma? A potrebno je i zapitati se, jer ni takve scenarije nije moguće isljučiti, jesu li studentice o kojima je riječ svoja stajališta artikulirale same ili su možda potpale pod utjecaj moguće treće strane te nesvjesno postale kanalom za plasman nečijeg osobnog animoziteta ili ideološkog nasilja prema Sorelu? Ukoliko je anonimna profesorica »istaknuta«, a Sorel tako nepopularan i osamljen, čemu korištenje javnosti uz istodobno zaziranje od odgovornog nastupa pod vlastitim imenom i prezimenom? Zašto se u startu nisu koristili instrumenti predviđeni akademskim uzusima? Nije li nešto potrebno prvo utvrditi, da bi se tvrdilo?

Odgovore nemamo, no znamo da su implikacije doista preozbiljne da bi se slučaju pristupilo olako. Međutim, upravo je tako – OLAKO – čitavoj temi pristupio Novi list.

Žigosati nekoga kao »nečastivog« sa svim negativnim konotacijama toga u naslovu objavljena atributa, pokloniti toj temi naslovnu stranicu i razvući je potom na čak četiri novinske stranice nije nimalo neutralan novinarski postupak« – piše dalje u tekstu Inicijative.

Odlučan stav

»Objavljen tekst je, nadalje, lišen svake istraživačke dimenzije, pa i ikakva pokušaja provjere iznijetih navoda posredstvom neutralnijih izvora. Sve se to pritom obilno temelji na stereotipu profesora »moćnika« i studenata kao žrtvene i od profesorske samovolje nezaštićene populacije. (Možda nije naodmet podsjetiti da je bolonjski proces te odnose, nasreću, uvelike izokrenuo i da danas studenti imaju na raspolaganju brojne alate za artikuliranje svojih stavova i za zaštitu svojih prava. Objavljivanje anonimnih, senzacionalističkih i neprovjerenih tvrdnji po novinama ne ide u red tih legitimnih alata.) Neskrivena jednostranost kojom je Novi list iznio temu potiče i širi negativno prejudiciranje ukupnog lika i djela Sanjina Sorela, i to pred najširom javnošću.

Zalažemo se za poštovanje ljudskih prava svih uključenih strana u svaki postupak, pa tako i za pravo studenata da se aktivno služe svim raspoloživim mehanizmima institucijske zaštite kao i da skreću pažnju na slabosti sustava i da traže unapređivanje tih mehanizama. Upozoravamo da je pravo studenata da ne budu korišteni u međuljudskim i ideološkim obračunima pojedinaca u akademiji i izvan nje, a obveza institucija da nadgleda i suzbija i takve devijacije. Skrećemo pažnju na to da su institucijski mehanizmi u cijelosti zaobiđeni i to ne samo na izravnu štetu Sanjina Sorela koji je postao žrtvom izrazito negativne novinarske prakse tzv. »lova na vještice«, nedostojne svakog ozbiljnijega glasila. Nepopravljiva je šteta svime time nanijeta i svakom naknadnom pokušaju utvrđivanja istine, jer je u nastalim okolnostima hajke i neminovnih reakcija teško povjerovati da bi ijedan institucijski postupak mogao rezultirati doista nepristranim zaključcima. Pravda je u konačnici ta koja je huškačkim pristupom Novoga lista izravno oštećena, kako to nažalost i prečesto biva kada je se žrtvuje u ime profita, senzacije ili osobnog obračuna.

Pozivamo Sveučilište u Rijeci da zaštiti prof. dr. Sanjina Sorela i sve njegove studente od ovakvih proizvoljnih podmetanja i osigura pravičnost i humanost svih postupaka. Pozivamo sve članove akademske zajednice da se suzdrže od ideološke i osobne manipulacije studentima. Pozivamo etička tijela Novog lista i Hrvatskog novinarskog društva da zauzmu jasan i odlučan stav u ovom slučaju«, zaključuju potpisnici »Inicijative za javnu podršku hrvatskom pjesniku i znanstveniku Sanjinu Sorelu«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Originalni zimski kotači na dar uz kupnju novog automobila
Zima s pet zvjezdica uz BMW i MINI vozila

Originalni zimski kotači na dar uz kupnju novog automobila