Riječki Pravni fakultet ima snažnu katedru za europsko pravo / Snimio Silvano JEŽINA
Prvi u Hrvatskoj uveli predmet Europsko javno pravo, organizirali tečajeve za europsko pravo uz pomoć Europske komisije, pokrenuli poslijediplomski studij iz tog područja, istaknula dekanica Pravnog fakulteta Vesna Crnić Grotić
– Kada pričamo o Europskoj uniji, možemo govoriti o fondovima, novcu, razmjeni studenata… Ali nama je bitan pogled iz pravosuđa, odnosno utjecaj članstva na naše pravo. Prihvatili smo pravnu stečevinu Europske unije u pravni sustav Republike Hrvatske, što znači da su pravna pravila EU-a postala obvezna u primjeni prava i zakona. Cilj bi trebao biti povećanje učinkovitosti pravosuđa i približavanje europskim standardima. Naš Pravni fakultet pomagao je i pomagat će da što prije dođemo do cilja. Na vrijeme smo to počeli raditi budući da smo prvi u Hrvatskoj uveli predmet Europsko javno pravo, organizirali smo tečajeve za pravnike za europsko pravo uz pomoć Europske komisije, pokrenuli smo poslijediplomski studij iz tog područja – izjavila je Crnić Grotić.
Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović podsjetio je da Ustavni sud ne spada u pravosuđe s obzirom na njegovu ulogu, ali je uz pravosuđe vezan prije svega kada je riječ o zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda.
– Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda postala je sastavni dio našega unutarnjeg pravnog poretka. Ustavni sud posrednik je između europskih i redovnih sudova i potreban je dijalog sa sudom Europske unije. Europske vrijednosti su i vrijednosti našega ustavnog poretka. Cilj je bolji život za naše građane i ostvarivanje ideala vladavine prava, naglasio je Šeparović, čestitavši riječkom Pravnom fakultetu 45 godina rada.
Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Kristijan Turkalj pohvalio je činjenicu da je na riječkom Pravnom fakultetu snažna katedra za europsko pravo.
– Sustavno radimo na promicanju europskih vrijednosti i europskog prava s riječkim Pravnim fakultetom. Naše pravosuđe još uvijek ima negativan predznak, ali puno posla smo napravili još od pretpristupnih pregovora sredinom 2000-ih. Značajno je smanjen broj neriješenih predmeta, kao što je smanjen i udio predmeta starijih od 10 godina. Očekivanja građana danas su opravdano veća jer stvari još uvijek nisu onakve kakve bismo mi željeli da budu. Pravosuđe može biti brže, bolje i modernije, a da bi se to postiglo, Vlada mora osigurati dostojne uvjete za rad. Rijeka je po tom pitanju u jednoj od najlošijih situacija u Hrvatskoj. Radimo na tome da pravosudne institucije dobiju primjerene prostore. Želimo doći i do toga da imamo elektronske spise, kao što je to slučaj na Trgovačkom sudu, kazao je Turkalj.