Kad u rujnu ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović i Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost budu otvorili 2. stručnu konferenciju Energetska učinkovitost, jedna od najznačajnijih tema bit će posvećena – Rijeci. Na konferenciji je naime središnja panel diskusija »Hrvatska –  mala zemlja za velike energetske uštede« na kojoj će se predočiti najbolji primjeri iz jedinica lokalne samouprave.

Zbog čega će posebno istaknuti  Rijeku? Iz vrlo jednostavnog razloga: kad je u pitanju povlačenje sredstava za obnovu fasada, Rijeka je po prilici deset puta učinkovitija u odnosu na ostatak Hrvatske. Konkretno – Fond je ove godine osigurao sredstva za obnovu 260 fasada hrvatskih višekatnih objekata, a riječke su tvrtke od ukupnog broja povukle čak trećinu sredstava, odnosno nešto manje od 32 posto! Riječ je o 83 fasade, a uzmemo li u obzir da Rijeka predstavlja po prilici 3 posto stanovništva, te nešto više postotaka stambenog fonda Hrvatske, jasno je kako su riječke tvrtke koje skrbe o održavanju stanova, ali i ekološka svijest Riječana deset puta veći od one stanovnika ostalih regija i gradova.

A jedan od rekordera među rekorderima je tvrtka Rijeka stan. Oni su naime lani kao i ove godine bili i u superuspješnoj Rijeci – najuspješniji, samim time i na samom su hrvatskom vrhu.

Stanari – 60 posto

– Godinama idemo u red najuspješnijih, istina je da smo i ove godine bili najbolji jer u slijedećih godinu dana obnovit će se 31 fasada naših zgrada, odnosno višekatnica o kojima skrbimo. Rezultat je uistinu značajan jer prema njemu ispada da je Rijeka stan priskrbio svojim korisnicima čak 12 posto od ukupnih sredstava koje je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost namijenio čitavoj Hrvatskoj, ističe ing. Tomislav Štimac, direktor Rijeka stana.

Važno je naime istaknuti da povlačenje sredstava ne dolazi u obzir ne prihvaćaju li obnovu fasade stanari. Oni naime na sebe preuzimaju po prilici 60 posto cijene  obnove, odnosno prihvaćaju višegodišnje povećanje iznosa pričuve iz kojeg se namiruje kredit namijenjen obnovi. S obzirom kakva su u ekonomskom pogledu vremena, a Rijeka nije ništa bolji ni bogatoj grad u odnosu na većinu ostalih gradova u Hrvatskoj, spremnost Riječana za uključenje u energetsku obnovu je zadivljujuća. Ipak nije sve idealno.

– Problem s kojim se suočavamo je golemi nedostatak tvrtki i stručnih građevinskih radnika koji mogu u zadanom roku od godinu dana provesti obnovu. Nije u tome specifikum samo Rijeka u kojoj kronično nedostaje građevinske operative, vrlo je slična situacija širom Hrvatske. Zapošljavamo sve tvrtke koje rade na ovom području, no to ni izbliza nije dovoljno.

Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Novog lista…