Vjernici, ali i turisti

Rijeka ima velike potencijale za razvoj vjerskog turizma. Provjerili smo koliko ih koristi

Biljana Savić

Foto R. Brmalj

Foto R. Brmalj

Vjerska događanja dobra su osnova za daljnji razvoj vjerskog turizma i primjenu turističkih sadržaja, kažu u TZG-u Rijeka koji je izradio Strategiju razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020., sa svrhom transformacije Rijeke u destinaciju koju turisti posjećuju i radi zadovoljenja vjerskih motiva



Ove godine u povodu blagdana Velike Gospe Trsatsko svetište posjetit će oko 40 tisuća hodočasnika iz cijele Hrvatske, ali i inozemstva, najavili su u Riječkoj nadbiskupiji, a trsatski gvardijan i čuvar Svetišta fra Bernard Barbarić, iako najavljujuje da je ovogodišnji blagdan u znaku dviju obljetnica – 40. obljetnice dolaska Marije Tereze koja će posebno biti obilježena u rujnu, u suradnji s albanskom zajednicom, kao i 15. obljetnice dolaska Ivana Pavla II., ne ocjenjuje zahvalnim govoriti koliko vjernika godišnje posjeti Trsatsko svetište.


Uvijek nekog ima


– Za Gospu nam redovito dolaze vjernici s područja praktički cijelog Gorskog kotara, dijela otoka, Kvarnera općenito, i s tog područja uglavnom u vlastitom aranžmanu. Svi ostali dolaze organizirano i autobusima – kaže nam fra Barbarić.


Trsatsko svetište / Foto R. Brmalj


Trsatsko svetište / Foto R. Brmalj





– Uvijek, tijekom cijele godine, nekoga ima, ali teško je to znati na godišnjoj razini. Jedan dio turista koji se za vrijeme blagdana nalazi u Rijeci dođe vidjeti kako mi u Rijeci slavimo Gospu, jer drukčije je u Rijeci, a drukčije u, primjerice, Mariji Bistrici. Tijekom cijele godine imamo i učenike koji u skolopu školskih ekskurzija obilaze naše svetište, ali i grupe inozemnih turista. Kad god dođete u Svetište, naići ćete na neku grupu turista, oni se nama ne jave, imaju svog vodiča i zato ne možemo govoriti o brojci na godišnjoj razini, pogotovo uzmemo li u obzir i hodočasnike koji svrate k nama na putu za Međugorje ili u Lurd. Ali, nikad nema da nekoga nema, kaže nam trsatski gvardijan i ocjenjuje da za razliku od jednog Izraela, obilaženje sakralnih sadržaja u Hrvatskoj još uvijek nije tradicija, već da ljudi isključivo iz vjerskih pobuda i razloga posjećuju svetišta.



Kao primjer dobre prakse u Hrvatskoj je nacionalno svetište Marija Bistrica. S razvojem vjerskog turizma u Mariji Bistrici počeli su razvijati stare zanate (obrada drva, medičarstvo, oblikovanje gline). U funkciju je stavljen i hotel KAJ (Bluesun) sa 4 zvjezdice koji je već u prvoj godini imao više od 10.000 noćenja. Marijanski hodočasnički put – program Prekogranična suradnja Slovenija-Hrvatska: Povezivanje marijanskih svetišta, označene i uređene hodočasničke rute; oko 800 kilometara hodočasničkih putova spojenih sa slovenskima, 4 granična prijelaza, čiji je centar Marija Bistrica.



Hodočasnici na Trsatsko svetište za Velu Gospu boravit će u Rijeci, kao i obično, jedan dan. Tu nam praksu dokazuju i podaci iz Jadran hotela Rijeka, njihovi su kapaciteti trenutno na razini popunjenosti od 95 posto, ali kako doznajemo iz Uprave ove hotelske kuće, nije riječ o hodočasnicima. – Imali smo upit jedne grupe hodočasnika iz Italije za ovogodišnji blagdan Velike Gospe, ali smo ih morali odbiti jer smo prebukirani, kazao nam je direktor prodaje u Jadran hotelima Damir Balenović.

Trsatsko svetište / Foto R. Brmalj


Trsatsko svetište / Foto R. Brmalj



No, kako nam kažu u Hrvatskoj turističkoj zajednici, u svakom religijom motiviranom putovanju ima elemenata zajedničkih turističkim putovanjima gdje je neizbježna potrošnja, bilo za prijevoz, bilo za smještaj, prehranu, kupnju suvenira i slično.


Dobri temelji


Grad Rijeka, poznat po svojoj otvorenosti i multikulturalnosti, karakterističan je i po velikom broju vjerskih zajednica koje koegzistiraju u gradu te znatnom broju istaknutih vjerskih zajednica. Među istaknutim vjerskim objektima kao turističkim potencijalima grada Rijeke izdvajaju se Svetište Majke Božje i franjevački samostan na Trsatu, katedrala sv. Vida, crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, crkva sv. Jeronima i dominikanski samostan, crkva Gospe Lurdske i kapucinski samostan, crkva sv. Fabijana i Sebastijana, crkva sv. Nikole, Islamski centar Rijeka, baptistička crkva i sinagoga. Velik broj vjerskih objekata i manifestacija čine dobru osnovu za nadogradnju i kvalitetniju organizaciju vjerskih događaja kao motiva za posjet i boravak turista – hodočasnika u gradu Rijeci.


Trsatsko svetište najprepoznatljivije je hodočasničko mjesto već više od 700 godina.



Edvin Jurin, projekt menager u najvećoj hrvatskoj agenciji Uniline, ističe da Hrvatska može značajno povećati svoj udio u svjetskom tržištu religijskog turizma, koje se prema procjenama svjetskih stručnjaka kreće u rasponu od 60 do 100 milijardi dolara godišnje, ukoliko bude sustavno i trajno poduzimala odgovarajuće korake. – Bilo bi preporučljivo izraditi koncizni i djelotvorni Akcijski plan hrvatskog religijskog turizma 2018 – 2021 s temeljnim okvirom standarada, alatima za provedbu i instrumentima za nadzor njegove provedbe. Potom, temeljem toga treba pristupiti strukturiranju zaokruženog sustava ponude s jasno identificiranim atrakcijama i ključnim nositeljima njihovog održivog marketiranja na pojedinim destinacijama te sustavno i odmjereno isporučivati pojedine programe kao kompozitni brand sa selektivnim modulima temeljenim na specifičnostima pojedinih hrvatskih religijskih zajednica. Sve bi to trebao podržavati i specijalizirani zajednički web portal ponude hrvatskog religijskog turizma kojim bi se aktivno komuniciralo na toj i drugim relevantnim digitalnim platformama. Ukoliko bi se to i ostvarilo, vjerujem da bi to osnažilo otvaranje i djelovanje odjela za područja vjerskog turizma u domaćim touroperatorima i turističkim agencijama sa specijalistima educiranim za pojedine religije, ocjenjuje Jurin.


– Najveći broj hodočasnika dolazi u grad Rijeku s vjerskim motivom upravo zbog Marijina svetišta na Trsatu, ali ne treba zanemariti i ostala vjerska događanja poput blagdana sv. Vida, blagdana sv. Jurja, blagdana sv. Nikole, proslava Badnjaka i Božića te Uskrsa prema julijanskom i gregorijanskom kalendaru, svečanosti obilježavanja Ramazanskog bajrama i Kurban-bajrama. Sva vjerska događanja dobra su osnova za daljnji razvoj vjerskog turizma i primjenu turističkih sadržaja, kažu nam u TZG-u Rijeka.


Vjerski turizam / Foto R. Brmalj


Vjerski turizam / Foto R. Brmalj



Direktior TZG-a Rijeke Petar Škarpa navodi da je u cilju utvrđivanja pravaca razvoja grada Rijeke kao prepoznatljive turističke destinacije Turistička zajednica grada Rijeke pristupila izradi strateških dokumenata pa je tako između ostalih izrađena i Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020., sa svrhom trasformacije grada Rijeke u turističku destaciju koju turisti rado posjećuju radi zadovoljenja vjerskih motiva i upoznavanja s kulturno-povijesnim nasljeđem.


Značajne brojke


Pri Turističkoj zajednici grada Rijeke osnovano je, navodi Škarpa, i Radno tijelo za vjerski turizam koje omogućuje suradnju svih interesnih skupina i osigurava pozicioniranje Rijeke kao destinacije vjerskog turizma na turističkom tržištu.


– Uspješnom primjenom Strategije grad Rijeka do 2020. godine zasigurno može ostvariti postavljene ciljeve turističkog i gospodarskog razvoja te se pozicionirati na turističkom tržištu kao urbana destinacija prepoznatljiva po vjerskom turizmu, ocjenjuje Škarpa.



Glavni riječki imam Hajrudin Mujkanović kaže nam da u Islamski centar Rijeka godošnje dođe oko 4 tisuće vjerskih turista, uglavnom Muslimana iz BiH i susjednih zemalja, ali da Islamski centar većinu njih u dogovoru s riječkom katedralom i svetištem pošalje u razgled i katoličkih sakralnih objekata.    



Prema procjenama Hrvatske turističke zajednice, najstarije hrvatsko marijansko svetište, Svetiše Majke Božje na Trsatu, godišnje posjeti oko 300 tisuća hodočasnika, dok Mariju Bistricu, Aljmaš i Sinj prosječno posjeti oko 150 tisuća hodočasnika. U svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske procjena za razdoblje početaka Devetnice i završnog hodočašća Makarskog dekanata iznosi 200 tisuća hodočasnika, a Svetište Čudotvorne Gospe Sinjske na blagdan Velike Gospe posjeti oko 50 tisuća hodočasnika.


– Kad govorimo o inozemnim turistima, iz iskustva sa sajmova Hrvatske turističke zajednice, interes za svetišta ističe se posebice kod Španjolaca i Poljaka, dok turisti iz SAD-a znaju za hrvatska svetišta te ih u velikoj mjeri prilikom dolaska u Hrvatsku i posjećuju, poručuju nam iz HTZ-a i ističu da rezultati posljednjeg istraživanja TOMAS Ljeto 2017. pokazuju da su vjerski razlozi kao motiv dolaska u Hrvatsku zastupljeni sa 1 posto, a što u odnosu na više od 18 milijuna dolazaka turista u Hrvatsku tijekom 2017. godine zastupa značajan broj, ističu u HTZ. 


Kombinacija motiva


– Uglavnom, sva današnja hodočašća na svom putu kombiniraju tradicionalne vjerske i turističke motive. Tako organizirano hodočašće na vjersko događanje pri Svetoj Stolici u Vatikan, obavezno uključuje turistički posjet kulturnim znamenitostima u Rimu. Organizirano vikend hodočašće u Međugorje uključuje razgled Mostara ili posjet Herceg-etnoselu, isključivo turističko-ugostiteljskoj ponudi pored Međugorja.


U HTZ-u ističu da u Hrvatskoj vjerski turizam, kao poseban oblik turizma ima jako velik potencijal za razvoj, iako značajan broj stanovnika u vlastitim aranžmanima posjećuju brojne sakralne objekte, kao mjesta za takozvane pučke pobožnosti. Tvrde da su kulturni i vjerski turizam turistički proizvodi u kojima Hrvatska ima velik potencijal za rast i razvoj te je to vid turizma koji se može razvijati tijekom cijele godine.