Foto R. Brmalj
Vjerska događanja dobra su osnova za daljnji razvoj vjerskog turizma i primjenu turističkih sadržaja, kažu u TZG-u Rijeka koji je izradio Strategiju razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020., sa svrhom transformacije Rijeke u destinaciju koju turisti posjećuju i radi zadovoljenja vjerskih motiva
Ove godine u povodu blagdana Velike Gospe Trsatsko svetište posjetit će oko 40 tisuća hodočasnika iz cijele Hrvatske, ali i inozemstva, najavili su u Riječkoj nadbiskupiji, a trsatski gvardijan i čuvar Svetišta fra Bernard Barbarić, iako najavljujuje da je ovogodišnji blagdan u znaku dviju obljetnica – 40. obljetnice dolaska Marije Tereze koja će posebno biti obilježena u rujnu, u suradnji s albanskom zajednicom, kao i 15. obljetnice dolaska Ivana Pavla II., ne ocjenjuje zahvalnim govoriti koliko vjernika godišnje posjeti Trsatsko svetište.
Uvijek nekog ima
– Za Gospu nam redovito dolaze vjernici s područja praktički cijelog Gorskog kotara, dijela otoka, Kvarnera općenito, i s tog područja uglavnom u vlastitom aranžmanu. Svi ostali dolaze organizirano i autobusima – kaže nam fra Barbarić.
– Uvijek, tijekom cijele godine, nekoga ima, ali teško je to znati na godišnjoj razini. Jedan dio turista koji se za vrijeme blagdana nalazi u Rijeci dođe vidjeti kako mi u Rijeci slavimo Gospu, jer drukčije je u Rijeci, a drukčije u, primjerice, Mariji Bistrici. Tijekom cijele godine imamo i učenike koji u skolopu školskih ekskurzija obilaze naše svetište, ali i grupe inozemnih turista. Kad god dođete u Svetište, naići ćete na neku grupu turista, oni se nama ne jave, imaju svog vodiča i zato ne možemo govoriti o brojci na godišnjoj razini, pogotovo uzmemo li u obzir i hodočasnike koji svrate k nama na putu za Međugorje ili u Lurd. Ali, nikad nema da nekoga nema, kaže nam trsatski gvardijan i ocjenjuje da za razliku od jednog Izraela, obilaženje sakralnih sadržaja u Hrvatskoj još uvijek nije tradicija, već da ljudi isključivo iz vjerskih pobuda i razloga posjećuju svetišta.
Kao primjer dobre prakse u Hrvatskoj je nacionalno svetište Marija Bistrica. S razvojem vjerskog turizma u Mariji Bistrici počeli su razvijati stare zanate (obrada drva, medičarstvo, oblikovanje gline). U funkciju je stavljen i hotel KAJ (Bluesun) sa 4 zvjezdice koji je već u prvoj godini imao više od 10.000 noćenja. Marijanski hodočasnički put – program Prekogranična suradnja Slovenija-Hrvatska: Povezivanje marijanskih svetišta, označene i uređene hodočasničke rute; oko 800 kilometara hodočasničkih putova spojenih sa slovenskima, 4 granična prijelaza, čiji je centar Marija Bistrica.
No, kako nam kažu u Hrvatskoj turističkoj zajednici, u svakom religijom motiviranom putovanju ima elemenata zajedničkih turističkim putovanjima gdje je neizbježna potrošnja, bilo za prijevoz, bilo za smještaj, prehranu, kupnju suvenira i slično.
Dobri temelji
Grad Rijeka, poznat po svojoj otvorenosti i multikulturalnosti, karakterističan je i po velikom broju vjerskih zajednica koje koegzistiraju u gradu te znatnom broju istaknutih vjerskih zajednica. Među istaknutim vjerskim objektima kao turističkim potencijalima grada Rijeke izdvajaju se Svetište Majke Božje i franjevački samostan na Trsatu, katedrala sv. Vida, crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, crkva sv. Jeronima i dominikanski samostan, crkva Gospe Lurdske i kapucinski samostan, crkva sv. Fabijana i Sebastijana, crkva sv. Nikole, Islamski centar Rijeka, baptistička crkva i sinagoga. Velik broj vjerskih objekata i manifestacija čine dobru osnovu za nadogradnju i kvalitetniju organizaciju vjerskih događaja kao motiva za posjet i boravak turista – hodočasnika u gradu Rijeci.
Trsatsko svetište najprepoznatljivije je hodočasničko mjesto već više od 700 godina.
– Najveći broj hodočasnika dolazi u grad Rijeku s vjerskim motivom upravo zbog Marijina svetišta na Trsatu, ali ne treba zanemariti i ostala vjerska događanja poput blagdana sv. Vida, blagdana sv. Jurja, blagdana sv. Nikole, proslava Badnjaka i Božića te Uskrsa prema julijanskom i gregorijanskom kalendaru, svečanosti obilježavanja Ramazanskog bajrama i Kurban-bajrama. Sva vjerska događanja dobra su osnova za daljnji razvoj vjerskog turizma i primjenu turističkih sadržaja, kažu nam u TZG-u Rijeka.
Direktior TZG-a Rijeke Petar Škarpa navodi da je u cilju utvrđivanja pravaca razvoja grada Rijeke kao prepoznatljive turističke destinacije Turistička zajednica grada Rijeke pristupila izradi strateških dokumenata pa je tako između ostalih izrađena i Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020., sa svrhom trasformacije grada Rijeke u turističku destaciju koju turisti rado posjećuju radi zadovoljenja vjerskih motiva i upoznavanja s kulturno-povijesnim nasljeđem.
Značajne brojke
Pri Turističkoj zajednici grada Rijeke osnovano je, navodi Škarpa, i Radno tijelo za vjerski turizam koje omogućuje suradnju svih interesnih skupina i osigurava pozicioniranje Rijeke kao destinacije vjerskog turizma na turističkom tržištu.
– Uspješnom primjenom Strategije grad Rijeka do 2020. godine zasigurno može ostvariti postavljene ciljeve turističkog i gospodarskog razvoja te se pozicionirati na turističkom tržištu kao urbana destinacija prepoznatljiva po vjerskom turizmu, ocjenjuje Škarpa.
Glavni riječki imam Hajrudin Mujkanović kaže nam da u Islamski centar Rijeka godošnje dođe oko 4 tisuće vjerskih turista, uglavnom Muslimana iz BiH i susjednih zemalja, ali da Islamski centar većinu njih u dogovoru s riječkom katedralom i svetištem pošalje u razgled i katoličkih sakralnih objekata.
Prema procjenama Hrvatske turističke zajednice, najstarije hrvatsko marijansko svetište, Svetiše Majke Božje na Trsatu, godišnje posjeti oko 300 tisuća hodočasnika, dok Mariju Bistricu, Aljmaš i Sinj prosječno posjeti oko 150 tisuća hodočasnika. U svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske procjena za razdoblje početaka Devetnice i završnog hodočašća Makarskog dekanata iznosi 200 tisuća hodočasnika, a Svetište Čudotvorne Gospe Sinjske na blagdan Velike Gospe posjeti oko 50 tisuća hodočasnika.
– Kad govorimo o inozemnim turistima, iz iskustva sa sajmova Hrvatske turističke zajednice, interes za svetišta ističe se posebice kod Španjolaca i Poljaka, dok turisti iz SAD-a znaju za hrvatska svetišta te ih u velikoj mjeri prilikom dolaska u Hrvatsku i posjećuju, poručuju nam iz HTZ-a i ističu da rezultati posljednjeg istraživanja TOMAS Ljeto 2017. pokazuju da su vjerski razlozi kao motiv dolaska u Hrvatsku zastupljeni sa 1 posto, a što u odnosu na više od 18 milijuna dolazaka turista u Hrvatsku tijekom 2017. godine zastupa značajan broj, ističu u HTZ.
Kombinacija motiva
– Uglavnom, sva današnja hodočašća na svom putu kombiniraju tradicionalne vjerske i turističke motive. Tako organizirano hodočašće na vjersko događanje pri Svetoj Stolici u Vatikan, obavezno uključuje turistički posjet kulturnim znamenitostima u Rimu. Organizirano vikend hodočašće u Međugorje uključuje razgled Mostara ili posjet Herceg-etnoselu, isključivo turističko-ugostiteljskoj ponudi pored Međugorja.
U HTZ-u ističu da u Hrvatskoj vjerski turizam, kao poseban oblik turizma ima jako velik potencijal za razvoj, iako značajan broj stanovnika u vlastitim aranžmanima posjećuju brojne sakralne objekte, kao mjesta za takozvane pučke pobožnosti. Tvrde da su kulturni i vjerski turizam turistički proizvodi u kojima Hrvatska ima velik potencijal za rast i razvoj te je to vid turizma koji se može razvijati tijekom cijele godine.