Prije 101 godinu Rijeka je bila prva europska luka u koju je uplovila Carpathia nakon spašavanja brodolomaca s Titanica, a danas nemamo nikakvog spomena na taj brod
RIJEKA Rijeka će dobiti spomenik Carpathiji, legendarnom brodu čija je posada spasila dio brodolomaca s Titanica. Projekt podizanja spomenika pokrenula je Udruga pomorskih kapetana sjevernog Jadrana »Kraljica mora« iz Rijeke. Kad će se realizirati, teško je sada precizirati.
Podsjetimo, prošle godine u travnju obilježavala se 100. obljetnica jednog od najvećih brodoloma u povijesti svjetskog pomorstva. Ako i nije najveći, jer bilo je brodoloma s puno više ljudskih žrtava, onda je sigurno medijski najeksponiraniji. Neki bi danas dodali i najspektakularniji, iako baš nije lijepo ljudskoj tragediji pripisivati takve epitete. Nakon sudara s ledenim brijegom, na svom prvom putovanju, Titanic je potonuo u noći između 14. i 15. travnja 1912. godine, na sjeveru Atlantskog oceana. Tom prilikom u hladnom moru živote je izgubilo više od 1.500 putnika i članova posade, dok je ih spašeno nešto više od 700. Svih je spasila posade Carpathije pod zapovjedništvom kapetana Arthura Rostrona, putničkog parobroda što je plovio pod britanskom zastavom, kao i Titanic. Carpathia je plovila na liniji New York – Rijeka, iste večeri s brodolomcima se vratila u New York i potom nastavila redovnu linijsku plovidbu. Veličanstveno dočekana u Rijeku je doplovila 5. svibnja.
Stradavanje Titanica za nas ima dvostruko značenje, napominje kapetan Juraj Karninčić. Tragedija je bila povod donošenju SOLAS konvencije o sigurnosti na moru. Za nas je posebno važno da su u posadi Carpathije bila 84 Hrvata, prema najnovijim saznanjima, od kojih većina iz našeg kraja, iz Hrvatskog primorja i Istre. Oni su dali veliki doprinos u spašavanju brodolomaca i trebaju imati trajno obilježje u svojoj domovini.
– Želja nam je da Rijeka dobije trajno obilježje na jedinog spasitelja u tragediji Titanica. Prije 101 godinu Rijeka je bila prva europska luka u koju je uplovila Carpathia nakon spašavanja brodolomaca, a danas nemamo nikakvog spomena na taj brod. Nasuprot nama, takva obilježja postoje svugdje u svijetu, u svakom gradu i luci koji imaju bili kakvu vezu s Carpathijom, kroz članove posade ili brodolomce, ističe Nevenko Žunić, član Udruge kapetana, inicijator podizanja spomenika Carpathiji.
U prilog tome govori informacija da će se spomen-kuća na taj tužni događaj urediti u Pisarovini pokraj Zagreba, odakle je bio jedan stradali putnik s Titanica. U njoj će biti dvije kabine, treće i prve klase, a unuk stradalog putnika besplatno je ustupio zemljište. Taj projekt vodi zagrebačka udruga Titanic 100 koja je odmah prihvatila riječku inicijativu i u nju se želi uključiti.
– Kroz spomenik Carpathiji želimo obilježiti slavnu pomorsku tradiciju luke Rijeka, dodaje Juraj Karninčić, predsjednik Udruge kapetana. Carpathia je bila izuzetno značajna za Rijeku, 11 godina održavala je liniju New York – Rijeka. Pristajala je ona i u druge luke, ali je Rijeka bila njeno glavno europsko polazište.
Udruga kapetana učinila je prvi korak i na tome ne namjerava stati. Sljedećeg tjedna bit će konstituiran inicijativni odbor, puno širi od razine udruge građana. Sačinjavat će ga predstavnici Lučke uprave Rijeka, Grada Rijeka, Primorsko goranske županije, Lučke kapetanije, Turističke zajednica grada Rijeke, te Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja.
– Spomenik mora biti dostojan događaja i značenju uloge posade Carpathije, naglašava Nevenko Žunić. Sama ideja i njena objava na internetu brzo je pobudila pozitivne odjeke. Javilo se više ljudi koji je podržavaju i spremni su financijski pomoći, čak i jedan pomorski kapetan iz Kanade, Hrvat iz naših krajeva po rođenju. Važno je istaknuti da se prvi javio admiral HRM Ante Urlić. S riječima podrške javila se udruga Titanic iz Švicarske. Predsjednik te udruge Guenter Babler najavio je konkretnu financijsku podršku u realizaciji projekta. Njihova je izričita želja da Rijeka dobije takvo obilježje.
