Riječko rodilište prvi je put dobilo titulu »Rodilišta – prijatelja djece« 1995. godine / arhiva NL
Program koji Hrvatska provodi među prvima u svijetu prati koncept Svjetske organizacije ginekologa i opstetričara, a trebao bi osigurati prilagođavanje rodilišta potrebama majki, poboljšanje komunikacije između zdravstvenih djelatnika i rodilja, bolju informiranost i partnerstvo u svim rodilištima svijeta
Boravak u rodilištu i porođaj za svaku su majku posebno vrijedni, ali i osjetljivi trenuci, koji se pamte cijeli život. Klinički bolnički centar Rijeka odnedavno je jedan od četiri hrvatske bolnice koje sudjeluju u pilot-projektu Ministarstva zdravstva i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku »Rodilište – prijatelj majki i djece« čiji je cilj unaprijediti modele skrbi u hrvatskim rodilištima. Ovaj program koji Hrvatska provodi među prvima u svijetu prati koncept Svjetske organizacije ginekologa i opstetričara, a trebao bi osigurati prilagođavanje rodilišta potrebama majki, poboljšanje komunikacije između zdravstvenih djelatnika i rodilja, bolju informiranost i partnerstvo u svim rodilištima svijeta.
Riječko je rodilište u prošloj godini zabilježilo 2.653 poroda što je 122 poroda manje nego godinu ranije. Rođeno je 33 blizanaca, a ukupan broj novorođenčadi prošle je godine iznosio 2.686 novorođenčadi što je 133 djece manje nego godinu prije. Porastao je broj carskih rezova te on iznosi 19,63 posto što je porast od 4,21 posto.
– Rijeka i dalje pada s brojem poroda i prošle je godine bilo 122 poroda manje nego godinu ranije, što je četiri do pet posto poroda manje. To je prisutno u cijeloj Hrvatskoj, no u Rijeci je nešto izraženije. Karakterističan je i minimalni porast carskog reza pri čemu još nismo došli na 20 posto, a po tom pitanju smo još uvijek ispod europskog prosjeka, ali i zemalja u okruženju poput Italije, Austrije, Slovenije, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, ističe prof. dr. Haller.
Novi koncepti skrbi
– KBC Rijeka uvijek je bio prepoznatljiv po svom rodilištu i načinu na koji se u njemu radilo. Naravno, riječ je o velikom pogonu gdje uz dobre, ima i loših strana, ali globalno gledajući pacijenti nas prepoznaju i naša se usluga traži. Na to smo izuzetno ponosni i nastavljamo nuditi još više, a pritom i humanije. Očekujemo da žene komuniciraju, da govore o onom što žele, a mi smo da im pomognemo u načinu izbora, kaže predstojnik riječke Klinike za ginekologiju i porodništvo prof. dr. Herman Haller, član radne skupine Ministarstva zdravstva za provedbu ovog projekta koji se osim u Rijeci provodi u KB Merkur, KB Sveti Duh i Opća bolnica Zabok.
Riječkorodilište prvi je put dobilo titulu »Rodilišta – prijatelja djece« sada već davne 1995. godine, među prvima je uvelo alternativne metode poroda, a put prema statusu »Rodilišta – prijatelja majki i djece« otvara se uvođenjem novih koncepata skrbi o rodilji koji dosad nisu bili mogući, unatoč željama brojnih rodilja.
– Naše žene moraju rađati u okvirima 21. stoljeća, a to znači da ženama uvažavamo čitav niz elemenata, počevši od dobrog osjećaja u rodilištu, kraćeg trajanja poroda, kao i, nažalost, povećanog postotka carskog reza iz više razloga. Promijenili smo, naime, koncept pa svi prvi porodi na zadak u dogovoru i na želju pacijentice idu na carski rez. Dosad smo se držali koncepta da žene s takvom trudnoćom moraju roditi vaginalno, no cijela je Europa odustala od tog koncepta i mi smo zapravo zadnji u Europi koji smo preuzeli takav suvremeni pristup, objašnjava prof. dr. Haller koji kaže da suvremeni pristup podrazumijeva promjenu čitavog niza elemenata u organizaciji pa i u struci.
Statistika kaže da danas žene rađaju 1,4 puta tijekom svog života, a kako dodaje prof. dr. Haller iz te perspektive porodima treba omogućiti što veću sigurnost za majku i dijete, istovremeno uvažavajući želje trudnice i principe humanosti. I dok struka prihvaća nove koncepte, sustav zdravstva zasad ih ne prati u svim segmentima, a tu se prvenstveno misli na njihovo financiranje.
Važna komunikacija
– U ovom trenutku porodništvo koje se nudi u Hrvatskoj izrazito je kvalitetno, usprkos tome što Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje to financijski ne prati. Tu možemo naglasiti jednu izuzetno veliku nelogičnost koja nas muči već godinama, a to je da normalni porod i porod u epiduralnoj analgeziji koji zahtijeva anesteziologa, anesteziološkog tehničara, opremu i lijekove koji se troše, koštaju jednako, odnosno HZZO nam refundira jednak odnos. Samim tim vidi se da je to jedna izuzetno velika nelogičnost u zdravstvenom sustavu koji godinama nije zainteresiran da financijski riješi jedan suštinski problem, ističe prof. dr. Haller.
Projekt »Rodilišta – prijatelja majki« podrazumijeva i promjenu komunikacije s pacijentima koja je nerijetko bila kamen spoticanja između struke i rodilja. Predstojnik riječke Klinike za ginekologiju i porodništvo kaže da se ovom trenutku u riječkom rodilištu radi na poboljšanju komunikaciju s pacijenticama koliko god je to moguće i koliko to dopušta postojeći sustav rada.
Već dugi niz godina u riječkom je rodilištu dozvoljeno prisustvo pratnje na porodu, a odnedavno pratnja smije ići i u operacijsku salu.
– Da bismo omogućili podršku rodilji čiji će porod, nažalost, biti dovršen carskim rezom, od prije pola godine omogućili smo osobama u pratnji odlazak u operacijsku dvoranu. Osoba u pratnji, a najčešće je riječ o ocu djeteta, time osim pružanja podrške ima priliku ostvariti neobično važan, prvi kontakt s djetetom. Prisustvovanje carskom rezu mora biti obostrana želja, osobe u pratnji i rodilje. Iako je takva praksa uobičajena u zapadnom svijetu, mi smo to učinili prvi u Hrvatskoj, kaže doc. dr. Štimac.
Edukacija pacijentica
– Ovdje opet treba voditi računa o činjenici da HZZO plaća ginekološki pregled u trajanju od 10 do 15 minuta, za razliku od Europe koja po tom pitanju ima normativ od pola sata. Standardni pregledi u opstetriciji su malo drugačiji i imaju svoje pravilnosti. Mi imamo sustav koji daje dobre rezultate, ali možda mu nedostaje komunikacije koja bi oplemenila cijelu priču. Dakle, saznanja o pacijentici, što je tišti i što može očekivati. Bez obzira što smo odradili dio posla s tiskanjem letaka, organizacijom tečajeva za trudnice, naša populacija, kad je riječ o trudnoći, još uvijek nije educirana onako kako bi mi to htjeli. Trebamo se potruditi educirati naše pacijentice da razumiju što mogu očekivati od nas i da s nama mogu ravnopravnije razgovarati. Na taj način ćemo i mi njih bolje razumijeti, što znači da se u poboljšanju komunikacije trebaju potruditi obje strane, kaže prof. dr. Haller.
Novi pristup rodiljama trebao bi omogućiti i razlikovanje žena kojima zbog medicinskih razloga treba pomoć pri porodu i onih koje trebaju prirodno roditi. Žene s urednim trudnoćama koje rađaju prirodnim putem, trebale bi proživjeti taj trenutak sa što manje stresa budući da nisu opterećene određenim medicinskim problemima. To podrazumijeva i dodatno uključivanje medicinskih sestara, odnosno primalja.
Pročelnica riječkog Zavoda za perinatologiju doc. dr. Tea Štimac koja je zajedno s još sedam liječnika i primalja riječke Klinike za ginekologiju prošla edukaciju u sklopu projekta »Rodilište – prijatelj majki« radi na uvođenju implementaciji ovog programa u sustav riječkog rodilišta, a rezultati pilot-projekta u drugoj polovici godine trebali bi se proširiti i na ostala hrvatska rodilišta.
U posljednje vrijeme na riječkoj Klinici za ginekologiju puno se pažnje posvećuje osiguranju privatnosti i zaštiti osobnih podataka, pa je početkom ove godine zabranjeno iznošenje bilo kakvih informacija vezanih za rodilje preko telefona.
– Naime do vrlo nedavno mogli ste telefonom dobiti podatke o novorođenčadi, njihovom spolu, masi, načinu porođaja, a na ulazu u rodilište na šalteru informacija postojala je knjiga gdje smo bilježili podatke o svim porodima. Knjiga je uklonjena, a informacije obitelji ako prilikom porođaja nije prisutna pratnja, daje sama rodilja putem mobilnog telefona koji nosi sa sobom u rađaonicu, objašnjava doc. dr. Štimac.
Poštovanje privatnosti
– Treba naglasiti kako je ovaj projekt primjenjiv samo na uredne fiziološke terminske trudnoće gdje nema nikakvih dodatnih medicinskih problema. Mi smo klinički bolnički centar i kao takvi skrbimo i za trudnoće s komplikacijama koje zasigurno ne spadaju u ovaj projekt. To je i problem svih rodilišta u Hrvatskoj – ne razlikujemo dovoljno uredne i niskorizične trudnoće i porode od visokorizičnih. U zapadnim zemljama to se jasno razlikuje pa niskorizične trudnoće porađaju primalje. Kod nas to nije zakonski dozvoljeno, no zato bi ženama s urednim trudnoćama željeli omogućiti manje medicirani porod, prirodan i intiman čin, kakvi ti porodi već jesu, a to je i najveći benefit ovog programa. Primjerice, u Sloveniji je još 2005. godine omogućeno da porode vode primalje, tako se radi i u Engleskoj, a mi pomalo krećemo u tom smjeru. Također, u našem poslu komunikacije nije nikad dosta i koliko god se trudimo, mjesta za poboljšanje uvijek ima. Moje osobno mišljenje da je izvor mnogih problema u našem zdravstvu upravo komunikacija i u sklopu ovog projekta velik je dio posvećen modelima komunikacije. Netko komunicira bolje, netko slabije, no mi dio naše službene komunikacije s pacijentima nastojimo popraviti što više možemo i mislim da u tome u riječkom rodilištu i uspjevamo, napominje pročelnica riječkog Zavoda za perinatologiju doc. dr. Tea Štimac.
Prema njezinim riječima, postoji deset koraka koji služe kao princip stvaranja rodilišta koje je prijatelj majki i djece. Neki od tih koraka nisu toliko aktualni na primjeru naše zemlje poput preporuke da zdravstvena skrb za trudnice mora biti besplatna, jer to kod nas nije zakonski regulirano, no kako upozorava doc. dr. Štimac za Hrvatsku je značajan korak koji preporučuje poštivanje privatnosti pacijenata. Riječkorodilište ima zasebne jedinice u kojoj postoji potpuna privatnost za rodilju i pratnju, no to nije slučaj u svim rodilištima u Hrvatskoj, a čak ga nemaju ni ostale bolnice koje su u pilot-projektu.
– Ženi također treba omogućiti da se može slobodno kretati, jesti i piti. Mora imati pravo na obezboljenje poroda farmakološki, što omogućava epideuralna analgezija, ali i nefarmakološko što podrazumijeva niz metoda poput audioterapije, masaže, akupunkture i drugih postupaka. Porod je jedan izuzetno intiman i velik čin u životu svake žene, a mi smo sretni ako majkama možemo priuštiti porod s kojim će biti zadovoljne, zaključuje doc. dr. Štimac.
