Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 10° 4n
Sutra: 10° 10° 4n
14. studenoga 2019.
Prof. Saša Horvat o simpoziju

Riječki znanstveni mostovi: Suživot i sukobi prirodne i umjetne inteligencija

Prof. Saša Horvat član je Organizacijskog odbora simpozija Riječki znanstveni mostovi / Foto Roni BRMALJ
Prof. Saša Horvat član je Organizacijskog odbora simpozija Riječki znanstveni mostovi / Foto Roni BRMALJ
Autor:
Objavljeno: 7. studeni 2019. u 17:29 2019-11-07T17:29:16+01:00

Sinteza prirodne i umjetne inteligencije dio je sadašnjosti, a svakako će imati i presudnu ulogu u oblikovanju naše budućnosti. To je prepoznato na većini znanstvenih polja i tek se otvaraju nova pitanja i problematike vezane uz umjetnu inteligenciju, za koja nismo ni slutili da ćemo ih postavljati

Na Teologiji u Rijeci sutra se s početkom u 9 sati održava međunarodni interdisciplinarni znanstveni simpozij Riječki znanstveni mostovi 4. Simpozij će se baviti temom »Prirodna i umjetna inteligencija: suživot, suradnja, sukobi«, a organiziraju ga Teologija u Rijeci i Katedra filozofije Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta i Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci te Teološki fakultet Sveučilišta Nicolaus Copernicus iz Toruna u Poljskoj. S doc. dr. sc. Sašom Horvatom, profesorom na riječkoj Teologiji i članom Organizacijskog odbora simpozija razgovarali smo o ovogodišnjoj temi skupa.

Dio svakodnevice

– Već nekoliko desetljeća umjetna inteligencija je dio naše svakodnevice. Postavlja se pitanje koliko ona utječe na naš život, koliko ga oblikuje i na koje sve načine? Drugim riječima, koliko umjetna inteligencija mijenja prirodnu inteligenciju koja ju je stvorila? Navikli smo koristiti naše mobitele, GPS, Google Maps za navigaciju i slično. Znamo i da pametni strojevi uzimaju ljudima poslove, dok se roboti sve češće vide na ulicama pojedinih gradova. I na području medicine umjetna inteligencija se redovito primjenjuje, od uređaja do algoritama koji analiziraju stotine tisuća podataka i postavljaju dijagnoze. Sinteza prirodne i umjetne inteligencije dio je naše sadašnjosti, a svakako će imati i presudnu ulogu u oblikovanju naše budućnosti. To je prepoznato na većini znanstvenih polja i tek se otvaraju nova pitanja i problematike vezane uz umjetnu inteligenciju, a za koja nismo niti slutili da ćemo ih postavljati. Upravo je to potaknulo pročelnika Katedre za društvena i humanistička pitanja u medicini Medicinskog fakulteta prof. dr. sc. Amira Muzura i mene da ove godine pokušamo pridonijeti ovoj složenoj problematici kroz interdisciplinarni pristup uz pomoć međunarodnih i domaćih stručnjaka.

Radi se o kompleksnim pitanjima i strukturama

Postajemo sve više svjesni kako ljude treba osposobljavati za umjetnu inteligenciju, učiti ih kako sustav funkcionira i kako se informacije sustava mogu provjeriti, osobito u kritičnim uvjetima. Oblikovanje budućnosti između ljudi i pouzdane umjetne inteligencije nužno uključuje razumijevanje cijelog društva i odnosa unutar njega. Riječ je o kompleksnim pitanjima i strukturama, na koja će stručnjaci, svaki sa svoga područja, pokušati ponuditi odgovor na četvrtom izdanju Riječkih znanstvenih mostova.

S kojih će sve znanstvenih aspekata tema biti propitivana?

– O medicinskom aspektu primjene umjetne inteligencije progovorit će nam dr. sc. Jiwon Shim i dr. sc. Moon-Jeong Kim iz Južne Koreje. Poljske kolege s područja teologije ks. dr. hab. Krzysztof Krzeminski i ks. dr. sc. Wiesław Łuzynski izložiti će svoja istraživanja na temu hoće li umjetna inteligencija promijeniti način kako razumijemo čovjeka i njegov odnos s Bogom, kao i odnose u društvu. Dr. sc. Andriy Oliynyk iz Ukrajine ponudit će analizu utjecaja umjetne inteligencije na razumijevanje teoloških istina, dok će Dobrivoje Lale Erić iz Srbije govoriti o utjecaju umjetne inteligencije na umjetničko stvaranje. Prof. Muzur približit će suvremena promišljanja o odnosu umjetne inteligencije i svijesti, dok će izv. prof. dr. sc. Ivan Štajduhar s riječkog Tehničkog fakulteta izložiti problematiku razvijanja umjetne inteligencije i koliko ona može pridonijeti blagostanju čovječanstva. Iz Rijeke će nam se također pridružiti i izv. prof. dr. sc. Marina Ivašić-Kos s Odjela za informatiku koja će izlagati na temu računalnog vida koji ima široku primjenu u svakodnevici, ali je i dalje suočen s određenom problematikom u procesu razvoja. Na temu odnosa teologije i umjetne inteligencije, predavanja će izložiti i predstojnica Teologije u Rijeci prof. dr. sc. Veronika Nela Gašpar, izv. prof. dr. sc. Nikola Vranješ i dr. sc. Tomislav Zečević, dok ću ja govoriti o odnosu povjerenja između ljudi i umjetne inteligencije.

Fenomen povjerenja

Na skupu će, dakle, biti riječi o utjecaju umjetne inteligencije na pojedince i zajednicu, život na zemlji?

– Bitna tema za razumijevanje odnosa ljudi i robota ili umjetne inteligencije je fenomen povjerenja. Nekad ljudi neodgovorno vjeruju umjetnoj inteligenciju pa na primjer spavaju za volanom svog pametnog automobila dok on samostalno juri autocestom. S druge strane, nekad nemamo dovoljno povjerenja u umjetnu inteligenciju, iako bi nam ona mogla u određenim segmentima značajno poboljšati život. Koliko je pitanje povjerenja i pouzdanosti ključno i koliko određuje način razvoja odnosa između ljudi i umjetne inteligencije, svjedoči i u travnju ove godine objavljeni dokument »Etičke smjernice za pouzdanu umjetnu inteligenciju« koji potpisuje neovisna Stručna skupina na visokoj razini o umjetnoj inteligenciji (AI HLEG) pri Europskoj komisiji. Cilj dokumenta je ponuditi početni okvir za razvoj pouzdane umjetne inteligencije.

 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.