RIJEKA Maratonska, četiri i pol sata duga izvanredna sjednica Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci na kojoj se raspravljalo o povećanju cijene školarina na riječkim fakultetima, jučer je završila bez rezultata. Prema najavama predstavnika riječkog Sveučilišta rasprava o eventualnom povećanju cijene školarina nastavit će se i dalje, a konačna se odluka mora donijeti do 1. ožujka, odnosno do donošenja sveučilišnog proračuna.

Do tada će se pokušati naći najbolje rješenje koje će biti prihvatljivo suprotstavljenim stranama, odnosno studentima i fakultetima na čije je traženje rasprava o povećanju školarina i otvorena. Jučerašnja iscrpljujuća rasprava bez zaključka svela se na uvjeravanje suprotstavljenih strana, a izvanrednoj studentskoj sjednici uz upravu Sveučilišta odazvali su se i predstavnici fakulteta.

Model povećanja školarina koji je jučer predstavljen studentima provodio bi se iduće četiri godine na način da bi se svake godine školarine povećale za 500 kuna, no prema riječima predsjednika Studentskog zbora Aleksandra Šušnjara, studentima je to neprihvatljivo.

– Predložen je generacijski model povećanja cijene školarine na način da bi nova generacija studenata koja upiše iduću akademsku godinu plaćala 500 kuna veću školarinu, generacija nakon nje plaćala bi tisuću kuna veću školarinu i takvo bi se povećanje provodilo iduće četiri godine, sve dok se školarine ne bi povećale za 2 tisuće kuna – pojašnjava Šušnjar.

Povećanje cijena školarine ne bi se odnosilo na sadašnje studente, no za sve buduće generacije zahvatilo bi sva znanstvena područja te bi se u konačnici riječko Sveučilište cijenom školarina približilo ostalim hrvatskim sveučilištima. Naime, stav je Sveučilišta da cijenu školarina treba ujednačiti, jer riječko je Sveučilište jedino koje više od desetak godina nije mijenjalo cijenu te ima najnižu školarinu u Hrvatskoj koja za studije humanističkih i društvenih područja iznosi 5.500 kuna, za studije tehničkih i biotehničkih znanosti te studij fizike puna je školarina 7.370 kuna, a za studije koji se izvode u području biomedicine te zdravstvenih i prirodnih znanosti, osim matematike i fizike, puni iznos participacije u troškovima studija iznosi 9.240 kuna. Za četiri godine cijene tih školarina iznosile bi 7.500, odnosno 9.370 te 11.240 kuna.

– Predstavnici Sveučilišta tvrde da postoji velika potreba za dodatnim izvorima financiranja koje nemaju gdje namaknuti, no mi još uvijek nismo dobili konkretan odgovor o kakvim se to financijskim teškoćama radi. Predočili smo im statističke podatke koji pokazuju da su već sada hrvatski studenti u daleko nepovoljnijem financijskom položaju od studenata ostalih EU članica. Mišljenja smo da treba razgovarati o potporama studentima i o tome kako smanjiti njihove troškove. Ovo će se podizanje cijene  najviše odraziti na izvanredne studente, jer oni su prisiljeni plaćati punu školarinu, a prema našim podacima ti studenti u najvećem postotku imaju više od 25 godina i roditelji su, što znači da će se poskupljenje najnegativnije odraziti na najranjivije skupine. Za sada nikakvih konkretnih zaključaka nema i mislim da ćemo u idućih mjesec dana  morati održati još puno rasprava, zaključuje Šušnjar.