Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 1
Sutra: 9° 9° 1
21. studenoga 2019.
Okrugli stol u HGK-ŽK Rijeka

Riječki prometni pravac: 4,3 milijuna eura za razvoj luke i željeznice

Foto Sergej DRECHSLER
Foto Sergej DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 15. ožujak 2013. u 16:10 2013-03-15T16:10:00+01:00

Ono što je vladi Ivice Račana bila izgradnja mreže autocesta, to je sadašnjoj vladi razvoj riječkog prometnog pravca i željezničke infrastrukture

RIJEKA Ono što je vladi Ivice Račana bila izgradnja mreže autocesta, to je sadašnjoj vladi razvoj riječkog prometnog pravca i željezničke infrastrukture, rekao je pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić na okruglom stolu pod nazivom »Riječki prometni pravac i mogućnosti njegove bolje gospodarske valorizacije«, održanom u HGK-ŽK Rijeka.

Devčić: terminali trebali biti gotovi prije pet godina

Bivšu Vladu i bivše vodstvo Lučke uprave prozvao je aktualni direktor Luke Vedran Devčić, proglasivši ih odgovornima za neulaganje u lučku infrastrukturu u zadnjih dvadeset godina.

– Brajdica i Zagrebačka obala trebale su biti izgrađene prije pet godina, kazao je Devčić, istaknuvši kako se radi i na razvoju ostalih potencijala, a ne samo kontejnerskog prometa, te najavivši za idući tjedan posjet 40 mađarskih špeditera Jadranskim vratima.

– Dat ćemo im komercijalnu ponudu koja će, nadam se, biti prihvaćena, rekao je Devčić. 

– Tome svjedoči i činjenica da je 14. lipnja prošle godine Vlada osnovala Povjerenstvo za željeznicu kojemu je na čelu premijer Zoran Milanović, rekao je Antešić predstavljajući okupljenima strateške odrednica Republike Hrvatske prema razvoju riječkog prometnog pravca.

Za razvoj riječkog prometnog pravca, istaknuo je, ukupno treba osigurati oko 4,3 milijarde eura, za niz projekata na tri glavna dijela pravca.

– Prva i najvažnija je riječka luka, i pod tim podrazumijevam područje od Raše do Crikvenice, druga je pruga od Rijeke preko Zagreba do mađarske granice i treća je Zagreb, kao srednjoeuropsko čvorište povezano s europskim prometnim pravcima, prvenstveno koridorom deset Salzburg-Zagreb-Beograd-Sofija, te, naravno, koridorom 5b Botovo-Zagreb-Rijeka. Tu je i poveznica prema Grazu i dunavskim koridorom. Vidimo da je Rijeka tu na izuzetno geostrateški važnom položaju, što je prepoznato prije stoljeća i pol izgradnjom pruge prema Rijeci i luke, rekao je Antešić.

Obersnel: stvaraju se uvjeti da Rijeka bude vodeća luka

Konačno je jasno definiran značaj riječke luke, rekao je gradonačelnim Rijeke Vojko Obersnel.

– Izvjesno je da će se uskoro povećati kapaciteti luke izgradnjom Brajdice i Zagrebačke obale. Uz rekonstrukciju i izgradnju pruge stvaraju se uvjeti da Rijeka kroz tri do četiri godine bude vodeća luka na Sjevernom Jadranu. Šteta što je izgubljeno jako puno vremena, ali ne treba plakati za prolivenim mlijekom, nego se barem sada složiti i iskoristiti mogućnost da se ovi projekti napokon realiziraju, kazao je Obersnel.

Od konkretnih mjera koje se poduzimaju za razvoj riječkog prometnog pravca istaknuo je rekonstrukciju i dogradnju pruge između Rijeke i Zagreba koja će biti dovoljna da zadovolji potrebe kontejnerskih terminala na Brajdici Zagrebačkoj obali.

– Kompletna dionica Skradnik-mađarska granica je u fazi projektiranja, na dionici Dugo selo Križevci počinju radovi, dio radova nedavno završen na Zagrebačkom kolodvoru, a važno je reći da se dobar dio financira strukturnim fondovima EU. Na postojećoj pruzi Skradnik – Rijeka osigurat će se kapacitet potreban za Brajdicu i Zagrebačku obalu od 13 milijuna tona godišnje i brzina teretnih vlakova od 120 kilometara na sat. Kada riječka luka privuče više tereta i približi se maksimumu kapaciteta dvaju terminala i rekonstruirane pruge, gradit će se i novi kapaciteti na otoku Krku, te nova, takozvana ravničarska pruga. Dokumentacija za tu prugu trebala bi biti gotova u roku od tri godine i spremna da se ponudi potencijalnim investitorima. To bi trebali biti veliki svjetski operateri koji mogu osigurati dovoljno tereta, rekao je Antešić.

O strateško-taktičkim osnovama riječkog prometnog pravca na skupu je govorio dekan Pomorskog fakulteta Serđo Kos, predtavivši znanstvene osnove na temelju kojih Republika Hrvatska mora sve svoje strateške ciljeve usmjeriti ka prebacivanju tokova tereta između Dalekog istoka i Europe sa sjevernih koridora i luka poput Rotterdama i Hamburga, na južnu rutu.

Vujić: Manje demagogije, više konkretnih poteza

Obnašatelj dužnosti Primorsko-goranskog župana Vidoje Vujić istaknuo je da hrvatska nema sredstva potrebna za razvoj riječkog prometnog pravca, te stoga treba što prije krenuti u potragu za ulagačima.

– Treba pregovarati i s Kinom i Rusijom, zašto ne? Naći će se kapital, samo je pitanje naša odlučnost. Posao mora odraditi i naša diplomacija. Treba nam manje demagogije i više konkretnih poteza. Ne smijemo propustiti ovu šansu, rekao je Vujić.

– Moramo imati na umu da su tu, uz Rijeku, u igri i Kopar i Trst. Zato ne možemo govoriti o riječkom prometnom pravcu, nego o jadranskom prometnom pravcu, a samo vlastitom sposobnošću možemo s njega teret povući prema Rijeci. Logika profita kaže da će se to prije ili kasnije dogoditi, jer je prijevoz tereta morem između četiri i šest dana kraći do Sjevernog Jadrana nego do sjevernoeuropskih luka, ali tek kad se steknu uvjeti, što podrazumijeva izgradnju prometne infrastrukture, rekao je Kos.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PayDo parking aplikacija