Snimio Sergej Drechsler / NL arhiva
Ljudi koji su studirali medicinu inovativni su i kreativni te žele pratiti ono što se dešava u svijetu. Pitanje je inventivnosti i želje da radimo nešto što je novo, drugačije i tehnološki naprednije. Mi to u svakom slučaju potičemo, ističe ravnatelj riječke bolnice prof. dr. Davor Štimac
Inovativna metoda ili »prvi u Hrvatskoj« egide su pod kojima već određeno vrijeme stižu vijesti iz Kliničkog bolničkog centra Rijeka. U kontekstu hrvatskog zdravstva u koje, realno gledajući, od osamostaljenja države zapravo nikad ni nije izašlo iz krize, ovakve vijesti nerijetko se čine kao pozitivna iznimka ili kako bi to kritičari nazvali – vješta promocija bolnice.
Transfer fekalne mikrobiote, posljednji zahvat koji je u riječkoj bolnici javnosti predstavljen proteklog tjedna, a kojim je izliječena bolesnica s teškim oblikom upale debelog crijeva, jedna je od takvih vijesti.
Ovaj pomalo egzotičan zahvat u mnogočemu je inovativan i rijedak, a istovremeno i relativno jeftin i potpuno prirodan. Procjena je da će godišnje biti izvedeno desetak takvih zahvata, a KBC Rijeka u ovom trenutku na niz područja razvija zahvate i tehnologiju koji su zasad namijenjeni uskom krugu pacijenata.
Ravnatelj riječke bolnice prof. dr. Davor Štimac smatra da će broj pacijenata koji se liječe nekom od ovakvih novih metoda kroz godine rasti i odlučno odbacuje tezu da se razvijanjem inovativnih metoda možda zanemaruju neki od najčešćih zdravstvenih problema pacijenata i rješavanje neuralgičnih točaka hrvatskog zdravstva.
– Ne zanemarujemo nikoga, nikako to ne bih rekao. Primjerice, liste čekanja za onkološke bolesnike praktički ne postoje. Za većinu naših pretraga liste čekanja su općenito kraće nego drugdje. Radeći ovo što vi nazivate egzotičnim iskoracima, činimo liječnicima i drugom stručnom osoblju koje radi u bolnici njihov posao izazovnijim. Ljudi koji su studirali medicinu inovativni su i kreativni te žele pratiti ono što se dešava u svijetu. Ne bih rekao da je transfer mikrobiote egzotičan, možda to samo tako izgleda. To je prirodan put liječenja. Naime, danas smo na području rezistencije na antibiotike u vrlo teškoj situaciji jer postoje određeni sojevi bakterija koji postaju neuništivi za dostupne antibiotike i iznalaženje puta za prirodnim liječenjem medicina je budućnosti. Vidjet ćete da će za nekoliko godina liječenje mikrobiotom, biti nešto što je uobičajeno i svakodnevno, uvjeren je ravnatelj riječke bolnice.
Tehnologija budućnosti
Činjenica je da se nešto slično već dogodilo s primjenom 3D printanja u medicini koja je prije dvije godine prvi put u Hrvatskoj, ali i šire primijenjena na Klinici za neurokirurgiju KBC Rijeka kada je u vratnu kralježnicu postavljen umjetni kralježak napravljen u 3D printu. Tehniku su uskoro počele primijenjivati i druge bolnice u Hrvatskoj, a u riječkoj bolnici 3D modeli osim u neurokirurgiji primjenjuju se i u maksilofacijalnoj kirurgiji gdje je izrađena prva umjetna čeljust te otorinolaringologiji gdje su liječnici pacijentu uz pomoć 3D printera rekonstruirali ušku.
– Potencijal 3D printanja su veliki i činjenica je da idemo prema 3D tehnologiji kao tehnologiji budućnosti. Ova tehnika na neki je način vid personalizirane medicine, budući da odljeve prilagođavamo svakom pojedincu posebno, a u operativnoj medicini to je izuzetan korak naprijed. Kao što ste mogli vidjeti, nakon nas napravljen je niz zahvata i u drugim medicinskim centrima u Hrvatskoj te mogu slobodno reći da smo, kad je primjena 3D tehnologije u medicini u pitanju, u odličnoj poziciji, ističe Štimac.
Riječka bolnica posljednjih godinu dana vrijeme razvija jedan, u svjetskim okvirima vrlo popularan vid kirurgije, koji nikad sustavno nije zaživio u Hrvatskoj – barijatrijsku kirurgiju. Zahvaljući pioniru barijatrije u Hrvatskoj, zagrebačkom kirurgu prof. dr. Miroslavu Bekavcu Bešlinu koji je educirao riječke liječnike, dosad je u bolnici napravljeno prvih desetak barijatrijskih operacija, a prof. dr. Štimac uvjeren je da će se ta brojka na godišnjoj razini početi povećavati.
– Osobno mogu samo reći da je barijatrijska kirurgija, odnosno kirurgija debljine, kirurgija koja je danas u čitavom svijetu u ekspanziji kad je u pitanju broj pacijenata koji se liječe na taj način. No, barijatrijska kirurgija, nije samo operativna tehnika. Radi se o multidisciplinarnom pristupu liječenja debljine gdje mi danas u Hrvatskoj možda i najcjelovitije pristupamo tom velikom javnozdravstvenom problemu. Više od petine hrvatske populacije je debelo i taj broj neprekidno raste. Mi smo po pitanju endoskopskog liječenja debljine i po pitanju kirurškog liječenja napravili cjelinu i razvijamo to kao objedinjeni projekt. Debljinom se bavi multidisciplinarni tim u kojem se nalaze endokrinolozi, gastroeneterolozi, digestivni kirurzi, ali i psiholozi. To nas dovodi do još jedne osobitosti suvremene medicine, a to je da danas medicine nema bez multidisciplinarnosti i sve je teže postaviti granice između struka kao što su nekad postojale. Dolazi do velike isprepletenosti pojedinih struka, objašnjava prof. dr. Štimac.
Dragocjeni organi
I riječka Klinika za urologiju može se pohvaliti s nizom eksperimentalnih metoda i preuzimanjem pacijenata koje su odbili operirati stručnjaci u nekim od europskih centara. Osim rekonstrukcijske urologije, nasljednici jednog od najpoznatijih brendova riječke bolnice, a to je transplantacija bubrega, danas su usmjereni na vrlo rijetke tipove transplantacije ovog organa. Koncem prošle godine spasili su, i dragocjene organe koje drugi centri nisu htjeli, i ljudske živote. Tako je bubreg novorođenčeta presađen 55-godišnjakinji, a zahtjevnom transplantacijom potkovičastog bubrega spašena su dva života.
– U medicini treba probijati granice i pitanje je inventivnosti i želje da radimo nešto što je novo, drugačije i tehnološki naprednije. Mi to u svakom slučaju potičemo. Osim toga, transplantacija bubrega je jedan od zahvata po kojima su riječka medicina pa i sama Rijeka svojevrsni brend. Zato mi drago da smo na tom području i dalje prepoznatljivi. Ni tu nije najvažnija kvantiteta budući da na tom području sudjelujemo s tridesetak transplantacija godišnje, što je manje nego u nekim drugim centrima u Hrvatskoj. Mislim, naime, da je puno važnije da mi obavljamo one transplantacije koje negdje drugdje nisu mogle biti obavljene, tumači prof. dr. Štimac.
Suradnja s fakultetom
Osim nezamjenjivog rada medicinskog kadra, KBC Rijeka untrag dvije godine nabavio je i uređaje koje nemaju druge hrvatske bolnice. Primjerice, uređaj MARS koji u širem smislu predstavlja uređaj za jetrenu dijaliza prvi je takav u Hrvatskoj, a kao što je klasična dijaliza namijenjena pacijentima sa zatajenjem bubrega, MARS predstavlja nadu za bolesnike sa zatajenjem jetre. Njime se premoštava period do same transplantacije ili pak tretira pacijent tako da do transplantacije uopće ne dolazi. U suradnji s riječkim Medicinskim fakultetom pokrenut je projekt endoskopske mikroskopije koju riječka bolnica radi jedina u Hrvatskoj, a namijenjena je gastroeneterološkim, pulmološkim i urološkim pacijentim. Metodu je priznao HZZO-a te od jeseni u riječkoj bolnici počinje vrlo rana dijagnostika malignoma putem endoksopske mikroskopije. KBC Rijeka vlasnik je i uređaja za potpomognutu komunikaciju koji je namijenjen pacijentima u JIL-ovima koji ne mogu komunicirati s osobljem, a koji prati pokrete očiju pacijenta omogućavajući tako komunikaciju pogledom.
– Teško je bolnicu poput naše u potpunosti prilagoditi osobama s invaliditetom. Brojni naši ulazi građeni su prije više od stotinu godina i nisu idealno prilagođeni bolesnicima s invaliditetom. Pokušavanmo i tu učiniti pomake, a uređaj pomoću kojeg se komunicira pogledom nabavljen je za najteže bolesnike i takva pomoć pruža dvostranu korist: pacijentu i zdravstvenom osoblju. To dovodi do učinkovitijeg liječenja jer informacija koju dobijete od pacijenta je dragocjena, kaže ravnatelj riječke bolnice koji smatra da problem riječkog KBC-a u ovom trenutku nije kadar, ni tehnika, ni potrošni materijal već prostori koji mogu obeshrabriti pacijenata koji tako može dati prednost privatnim ustanovama unatoč činjenici što se najbolja medicinska skrb i dalje može dobiti u javnim bolnicama koje su povezane s fakultetima.
Nova bolnica
KBC Rijeka, međutim, razvija i suradnju s privatnim ustanovama te je zahvaljujući suradnji s bolnicom Svjetlost nedavno prvi put u Rijeci obavljena transplantacija rožnice.
– I inače imamo odličnu suradnju s privatnim zdravstvom. Više od 100 liječnika ima odobrenje za privatan rad i nismo osjetili da se to na negativan način reflektiralo na njihov rad u bolnici. Suradnja s privatnim ustanovama je dodana vrijednost i nema razloga da se znanje iz javnog sektora ne transferira u privatan i obrnuto. Nitko danas ne može zaustaviti transfer znanja i takve suradnje mogu donijeti samo dobro svima, mišljenja je prof. dr. Štimac.
Posljednji novi objekt riječke bolnice zgrada je Centra za hiperbaričnu medicinu u kojem se nalazi trenutačno najsuvremenija barokomora u regiji u kojoj radi multidisciplinaran tim čiji je cilj zbrinjavanje niza zdravstvenih problema koji uvelike nadilaze tradicionalno poimanje barokomora. Ravnatelj riječke bolnice zgradu nove barokomore ističe kao sastavni dio nove bolnice na Sušaku za koju kaže da počinje dobivati svoje obrise.
– Ovih dana počinju radovi na novom hitnom traktu na Sušaku koji je također dio nove bolnice, a naredne tri godine očekujemo izgradnju nove bolnice za majku i dijete te do kraja 2020. očekujemo potpuno preseljenje u nove prostore. Okviri nove bolnice koja bi trebala biti gotova za sedam do osam godina bit će manji, ali će to biti puno funkcionalnija bolnica u kojoj će se umjesto sadašnjih šest dana, ležati četiri dana, u kojoj će umjesto više od tisuću kreveta biti između 700 i 800. Do tada će nam mnogo pomoći i dobiven projekt dnevnih bolnica i jednodnevne kirurgije koji upravo počinje s realizacijom i za koji smo dobili sredstva EU fondova, zaključuje prof. dr. Štimac.
