Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
17. studenoga 2019.
Denis Bonetta

Riječki kapetan preplovio Arktičko more okovano ledom i napravio nešto što nikome do sada nije uspjelo

Denis Bonetta nositelj je brojnih domaćih i međunarodnih priznanja za izuzetna postignuća u pomorstvu
Denis Bonetta nositelj je brojnih domaćih i međunarodnih priznanja za izuzetna postignuća u pomorstvu
Autor:
Objavljeno: 28. lipanj 2019. u 7:18 2019-06-28T07:18:00+02:00

Bonetta je postao prvi zapovjednik komercijalnog broda koji je, u zimskim uvjetima, kada je Arktičko more okovano debelim slojem leda, samostalno, bez pomoći ruskih nuklearnih ledolomaca, preplovio rutu Arktikom, od Beringova prolaza do ruske Sabete, na ušću rijeke Ob, te potom od Sabete do Rotterdama

Poznati riječki pomorski kapetan Denis Bonetta, nositelj brojnih domaćih i međunarodnih priznanja za izuzetna postignuća u pomorstvu, među kojima je i Plava vrpca Vjesnika, nagrada Kraljevskog britanskog meteorološkog društva za najboljeg pomorskog meteorologa, te Zlatna plaketa Grada Rijeke, ovjenčao se još jednim vrijednim priznanjem - Nagradom Sir Ernest Shackleton, za postignuća u sigurnoj navigaciji polarnim morima.

Bonetta, zapovjednik na velikoj kompaniji MOL je time, još jednom je u svojoj bogatoj dugogodišnjoj karijeri, pokazao i dokazao kako su hrvatski pomorci, s pravom, među najcjenjenijim stručnjacima u svojoj branši u svijetu.

Denis Bonetta ovu je izuzetnu nagradu ponio kao prvi zapovjednik komercijalnog broda koji je, u zimskim uvjetima, kada je Arktičko more okovano debelim slojem leda, samostalno, bez pomoći ruskih nuklearnih ledolomaca, preplovio rutu Arktikom, od Beringova prolaza, do ruske Sabete, na ušću rijeke Ob, te potom od Sabete do Rotterdama.

3655981

Neistražena granica svijeta

Bonetta je ovaj jedinstveni pomorski pothvat izveo prošle godine, u veljači, usred arktičke zime, kao zapovjednik LNG tankera »Vladimir Rusanov«, jednoga od ukupno 15 brodova nove ARC 7 klase, LNG tankera koji su ujedno i ledolomci, sposobni za razbijanje leda do debljine 2,1 metara, građenih u Južnoj Koreji specijalno za transport ukapljenog prirodnog plina iz ruske Sabete, koja je veliki dio godine okovana ledom.

​Inače, LNG tankeri ARC 7 klase izgrađeni su u sklopu Jamal LNG projekta, golemog ulaganja na istoimenom poluotoku Jamal, bogatom nalazištima plina, vrijednog preko trideset milijardi dolara.

U Sabeti je, također u sklopu tog projekta, izgrađen terminal za ukapljivanje prirodnog plina, s tri postrojenja ukupnog kapaciteta proizvodnje 16,5 milijuna kubičnih metara ukapljenog prirodnog plina.

Prije tog komercijalnog putovanja, Bonetta je izveo i niz testiranja nove klase LNG tankera u uvjetima zaleđenog mora, čime je, uz još jednog Britanca i jednog Rusa, jedini zapovjednik u svijetu kojemu je ukazano povjerenje za tako zahtjevan zadatak.

Od prvih testiranja, do današnjih komercijalnih plovidbi, Bonetta već dvije i pol godine upravlja brodovima u izuzetno zahtjevnim polarnim uvjetima, na praktički jedinom dosad u potpunosti neistraženom morskom prostranstvu, svo to vrijeme bez ijednog incidenta, bilo po pitanju zaštite okoliša ili sigurnosti broda i posade.

Bogata karijera prožeta priznanjima

- 1994: British Royal Met. - Nagrada Kraljevskog britanskog meteorološkog društva za najboljeg pomorskog meteorologa
- 2010: Plava vrpca - Nagrada za spašavanje na moru
- 2012: MOL Presidential Award - Nagrada za sigurnu navigaciju MOL brodova
- 2013: Zlatna plaketa Grada Rijeke
- 2019: Sir Ernest Shackleton - Nagrada za sigurnu naviigaciju polarnim morima

Zbog toga je zaslužio nagradu koja nosi ime po jednom od slavnih polarnih istraživača i čovjeka koji je izveo jedan od najhrabrijih pothvata u povijesti pomorstva, preplovivši 720 nautičkih milja olujnog Južnog Atlantika u šestmetarskom čamcu za spašavanje, kako bi otišao po pomoć za članove svoje posade koji su zaglavili na otočiću između Ognjene zemlje i Antarktika.

Na kraju su svi spašeni, a po Ernestu Shackletonu nazvana je nagrada koja se dodjeljuje samo zapovjednicima koji su plovidbu polarnim morima prošli bez ikakvih incidenata.

- Drago mi je što sam dobio ovu nagradu i to sada, pred kraj karijere. Imam 62 godine, a na plovidbu Arktikom odlučio sam se na temelju iskustva, jer sam već nekoliko puta prije plovio arktičkom rutom, ali u pratnji ruskih ledolomaca, a još više zbog toga što je to ostao još jedini dio svjetskih morskih prostranstava relativno nepoznat pomorcima. To je jedna od zadnjih neistraženih granica na svijetu i jedan od zadnjih velikih izazova u pomorstvu, kaže Bonetta.

Brod s dva komandna mosta

Brod kojim zapovijeda posebno je prilagođen zahtjevnim polarnim uvjetima i plovidbi kroz led debeo preko dva metra, uz temperature koje se spuštaju i ispod minus 50 stupnjeva Celzija.

Riječ je o dosad najvišoj klasi brodova za plovidbu zaleđenim morima, među komercijalnim brodovima, a o njihovoj složenosti i opremi govori i cijena od oko 370 milijuna dolara po brodu.

3655986

Specifični su po tome što mogu ploviti do debljine leda od 2,1 metar, i to tako da do debljine leda od metra i pol plove pramcem naprijed, a preko te debljine plovi se krmom.

Zbog takvog, dvostrukog, načina plovidbe brod ima dva komandna mosta, jedan koji gleda prema »provi«, kao kod standardnih brodova, i drugi okrenut prema krmi, a uz to je sva brodska oprema posebno prilagođena da funkcionira na ekstremno niskim temperaturama.

3655983

Plovidba Arktikom, prema njegovim je riječima, poseban izazov, ali i poseban doživljaj, jer uz sve opasnosti i rizike, donosi i posve nova iskustva.

- Tamo ste doista prepušteni sami sebi, a u slučaju da nešto pođe po zlu, mogu proći dani dok vam u pomoć ne pristignu ruski nuklearni ledolomci. Stoga je važno imati iskusnu, uigranu posadu, koja zna svoj posao i u kojoj su vrhunski profesionalci. Zahvaljujući tome nismo imali nikakvih incidenata, što je i donijelo ovu nagradu. S druge strane, prednost plovidbe Arktikom je to što tamo nema gustog pomorskog prometa, pirata, ribara, a priroda je naprosto veličanstvena. To je jedno od posljednjih prostranstava praktički netaknutih ljudskom rukom. Možete vidjeti kitove, morževe, tuljane, kao i polarne medvjede, najveće kopnene grabežljivce, koji mogu biti i vrlo opasni jer nemaju nikakvog straha od ljudi. Vidi se, međutim, i koliko je cijeli taj ekosustav krhak i izložen dramatičnim promjenama uslijed globalnog zatopljenja i utoliko je važnije da ga zaštitimo i očuvamo za generacije koje dolaze, kaže Bonetta.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.