Foto Marko Gracin
Da bi se privukli veliki igrači, potrebni su veliki projekti. Iluzorno je očekivati da bi Hrvatska mogla financirati gradnju pruge, terminala i mosta. Ta tri projekta treba objediniti i ponuditi tržištu. Vjerojatno bi se zainteresirali Kinezi, jer sve što smo im dosad mogli ponuditi za njih je bilo premalo, kazao je Vedran Devčić
RIJEKA Izgradnja nizinske pruge, novog krčkog mosta i novi terminal na Krku ključni su elementi razvoja riječke luke i njene transformacije u ozbiljnu europsku luku – jedan je od glavnih zaključaka s jučerašnje tribine Riječke veze, održane u sveučilišnom kampusu na Trsatu, u organizaciji udruge Riječki val, na temu riječke luke i prometnog pravca.
Uvodno izlaganje na temu percepcije riječke luke u javnosti održao je Jakov Karmelić, predsjednik Udruženja pomorskih agenata, otvorivši pitanje njene budućnosti, nakon čega su u raspravi kojom je moderirao novinar Novog lista Darko Pajić, sudjelovali Igor Golec, pomorski stručnjak, Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave, Vedran Devčić, predsjednik uprave Luke Rijeka, Bojan Hlača, predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Rijeka i Damir Zec, profesor Pomorskog fakulteta u Rijeci, pred prepunim auditorijem u kojemu su bili brojni uglednici iz pomorskog gospodarstva, politike i znanosti.
Naglasak u raspravi bio je na kontejnerskom prometu, kojim na svjetskom tržištu vlada svega šačica brodarskih konzorcija. U svjetlu te činjenice Golec je istaknuo da je Rijeka premalena da bi privukla najveće igrače, a posebnu opasnost, prema njegovim riječima, predstavlja luka Pirej u Grčkoj, u koju su Kinezi uložili stotine milijuna dolara i preko koje će plasirati velik dio svog prometa za ovaj dio Europe.
Zagrebačka obala
– Upravo kako bi se privukli veliki igrači potrebni su veliki projekti, ustvrdio je Vedran Devčić. Iluzorno je očekivati da bi hrvatska država iz proračuna ili kredita mogla financirati izgradnju nizinske pruge, terminala na Krku i novog krčkog mosta. Sva ta tri projekta treba objediniti, zapakirati i ponuditi tržištu. Vjerojatno bi zainteresirani bili Kinezi, jer sve što smo im dosad mogli ponuditi, Zagrebačku obalu, Brajdicu i dokapitalizaciju Luke Rijeka, za njih je bilo premalo – kazao je Devčić.
Na pitanje o Zagrebačkoj obali, kada bi mogla biti u funkciji i očekuje li se da će u novom natječaju biti zainteresiranih koncesionara, Vukorepa je odgovorio da će interesa sigurno biti.
Zagrebačka obala je trenutno jedini terminal koji se gradi na Sjevernom Jadranu. Trst i Kopar imaju planove, ali su daleko od gradnje. Osim samog terminala, izgradit ćemo i novi kolodvor pokraj njega, cestu D-403, a povezat ćemo terminal i s pozadinskom zonom u Matuljima, do koje vodi željeznička pruga. Interesa će sigurno biti, rekao je Vukorepa, koji je istaknuo kako će izgradnjom Zagrebačke obale završiti i Rijeka Gateway projekt.
Profesor Zec očekuje da će se tržište kontejnerskog transporta u budućnosti još više koncentrirati, s još manjim brojem još većih brodara koji će ga kontrolirati, te bi stoga Rijeka svoje mogućnosti, smatra, trebala tražiti u drugim tržišnim nišama, poput brodova za kružna putovanja.
Skeptični Obersnel
Bivši veleposlanik u Kini Ante Simonić potvrdio je velik interes te zemlje za riječki prometni pravac. – Novac nije problem. To je rečeno na nebrojenim sastancima koje smo održali na tu temu. Kinezi su apsolutno zaniteresirani za cijeli riječki prometni pravac, i luku i nizinsku prugu, imaju i novac i znanje, samo traže da se osiguraju preduvjeti, rekao je Simonić.
U raspravu se uključio i gradonačelnik Vojko Obersnel, istaknuvši da planovi uređenja Delte i Porto Baroša postoje, a na vodećim ljudima Lučke uprave je da ih provedu u suradnji s investitorima.
– Imamo velik problem s upravljanjem pomorskim dobrom. U inozemstvu postoji praksa da se pomorsko dobro daje u koncesiju, ali zgrade na njemu su vlasništvo koncesionara. Kod nas se na tu ideju svima diže kosa na glavi. I onda imamo prazne prostore. Delta je pomorsko dobro, i na njemu je nemoguće stjecanje vlasništva. Tražim već deset godina od države da se promijene granice pomorskog dobra, kako bi se moglo stjecati pravo vlasništva ili građenja.
