RIJEKA – Učenici Prve riječke hrvatske gimnazije za dvije će godine godine biti prvi u Primorsko-goranskoj županiji, ali i šire, koji će nastavni program slušati na engleskom jeziku jer ta je gimnazija započela s uvođenjem međunarodnog IB programa.

Riječ je o programu koji je osnovan u Švicarskoj s idejom da se prevladaju razlike između mnogih obrazovnih sustava širom svijeta i na taj način olakša obrazovanje učenicima koji školovanje nastavljaju u inozemstvu.

Danas više od 2.500 škola provodi IB programe i obrazuje učenike na srednjoškolskoj razini, a ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije Jane Sclaunich kaže da su taj program u Hrvatskoj do sada uvele samo varaždinska gimnazija te zagrebački MIOC.

Riječkoj će gimnaziji trebati pune dvije godine da udovolji svim uvjetima za implementaciju programa, a obrazovanje na engleskom jeziku započet će školske godine 2021./22. za učenike trećih i četvrtih razreda, dok se u kasnijim fazama planira širenje programa i na prve te druge razrede.

Dvogodišnja edukacija nastavnika

Prvi uvjet za uvođenje programa bila je dopusnica osnivača, Primorsko-goranske županije, a kako je ta dopusnica stigla, škola je već krenula u daljnju realizaciju, a to je edukacija učitelja koji će iduće dvije godine po nova znanja u London, Dubai i Beč.

– Razlog zbog kojeg smo se odlučili na uvođenje IB programa su sve češći upiti roditelja, jer sve više učenika ide na studij u inozemstvo, a pored toga imamo i program jezične gimnazije. Nastavnici su već započeli s dvogodišnjom edukacijom bez koje ne mogu dobiti licencu za rad, a nakon toga će uslijediti supervizija. Bez ispunjenih svih uvjeta nema provedbe programa, objašnjava ravnateljica.

Ujedno dodaje i da bez entuzijazma nastavnika koji su voljni raditi i dodatno se educirati programa ne bi bilo, kao i bez potpore osnivača škole koji će osigurati i financijsku potporu za edukaciju nastavnika, a ono što će IB donijeti riječkim gimnazijalcima potpuno je novi oblik školovanja.

Riječki će gimnazijalci završni ipit polagati na kraju srednje škole, međutim to neće biti državna matura, već standardizirani IB ispiti koji se istovremeno pišu u cijelom svijetu, a ti će im ispiti biti priznati na najprestižnijim svjetskim sveučilištima.

Godina tri tisuće eura

– To je svojevrsna međunarodna matura koja je priznata u cijelom svijetu, a na taj način učenici koji žele nastaviti obrazovanje na inozemnim sveučilištima bit će oslobođeni prevođenja i nostrifikacije dokumenata, pojašnjava Sclaunich.

IB program, najavljuje ravnateljica, bit će dostupan i učenicima drugih škola, no moći će ga upisati samo oni učenici koji prođu prijemni ispit.

– Za sve učenike uvjet za upis je prijemni ispit, a jedina loša strana je da će roditelji IB program morati plaćati. Godina će koštati oko tri tisuće eura, a u tu su cijenu uračunati udžbenici, kao i terenska nastava, zaključuje ravnateljica.

Šest predmeta, dvije razine

– Svaka godina školovanja ima šest predmeta, od čega su tri obavezna, a riječ je o matematici, engleskom jeziku i STEM području. Učenici će birati koju razinu tih predmeta žele slušati. Druga tri predmeta su izborna, a u ponudi će biti predmeti poput vizualne umjetnosti, globalne politike i računalstva.

Ponuda izbornih predmeta će se proširivati, a iako će učenici imati manje predmeta, imat će veći fond sati iz pojedinih predmeta. Primjerice, ukoliko izaberu višu razinu slušat će 4 sata biologije tjedno.

Također, moći će hrvatski jezik izabrati kao izborni predmet, iako im nije u obaveznoj satnici. Osim tih šest grupa predmeta morat će odraditi i određeni fond sati posvećen društveno korisnom radu i to će također ulaziti u ocjenu, kaže Sclaunich.