RIJEKA Presjek poslovanja Kliničkog bolničkog centra Rijeka u protekloj godini i najava poteza koji bi riječku bolnicu trebali učiniti bolnicom prijateljem pacijenata, obilježilo je jučerašnje izlaganje sanacijskog upravitelja KBC-a Rijeka prof. dr. Davora Štimca na susretu udruga bolesnika iz Primorsko-goranske županije s upravom riječke bolnice. Susret je tempiran uoči današnjeg Svjetskog dana bolesnika, a sanacijski upravitelj riječke bolnice na njemu je najavio novine koje bi sadašnju riječku bolnicu trebale učiniti humanijim mjestom za liječenje. Iako je riječ o uglavnom o kozmetskim novostima, predstavnike udruga zanimalo je u kojem će roku biti uveden najavljen Wi-Fi i što će sadržavati nove internetske stranice bolnice. Štimac je najavio i označavanje objekata i putokaza u krugu bolnice, tiskane mape s oznakom zgrada, telefonske službe za ključne informacije i mobilnu knjižnicu za pacijente koji borave u bolnici.
Posebna novost odnosi se na produženje trajanja termina posjeta bolesnicima koje će radnim danom biti produženo na termin od 15 i 30 do 17 i 30 sati, a vikendom na termin od 14 do 17 sati. U izradi je i bolnički protokol u korist osoba s invaliditetom te pokušaj eliminiranja arhitektonskih barijera za osobe s invaliditetom u bolnici.
– Svi u zdravstvenom sustavu ovdje smo radi pacijenata. Neki među nama to možda ponekad zaborave, no na nama je kao upravi da ih podsjetimo. Također, udruge bolesnika naš su neposredni partner, istaknuo je Štimac.
Konstatirao je da je sadašnja uprava ispunila sve ciljeve koje si je postavila početkom prošle godine kad je preuzela vodstvo riječkom bolnicom. Početkom prošle godine, prema njegovim riječima, liste čekanja za pojedine preglede bile su preko 250 dana, za pojedine dijagnostičke zahvate i do godinu dana, a za neke operacije i više od dvije godine.
– Tijekom prošle godine broj zaposlenih je racionaliziran i smanjen za stotinjak zaposlenih, a pritom smo postigli smo bolje rezulate. To je samo poruka da mnogi koji su ovdje radili nisu radili. Uložili smo značajno više nego ranijih godina u prostor i opremu. Više od 14 posto naših bolesnika liječilo se negdje drugdje, a mi smo smanjili odljev bolesnika. Bolnicu smo naslijedili s ogromnim dugovima, neispunjavanjem osnovnih uvjeta iz tadašnjih bolničkih limita i neracionalnom potrošnjom skupih lijekova. Zadatak je bio da bolnicu stabiliziramo financijski te da puno ozbiljnije pratimo financijsko stanje u bolnici odnosno gdje završava novac koji je dodijeljen zdravstvu. Ustanovilo se da dio usluga koje smo radili nismo naplaćivali i pravilno ih vodili. Tražili smo odgovornost vodećeg kadra i ustanovili da velik dio ljudi koji je vodio klinike smatrao svoje pozicije počasnima. To apsolutno ne može biti tako i one koji su imali loše rezultate smo promijenili i izvukli puno bolje rezultate od klinika, ponovio je Štimac.
