KOSTRENA  U nedjelju ujutro podmorje kostrenskog akvatorija uvelike je zbunilo Borisa Šikića i njegova dva kompanjona. Naime, u sanadiži, mreži stajačici obrela se čudnovata riba kojoj ni spomenuti trojac, a ni svi okupljeni u lučici Žurkova nisu znali ni ime, ni vrstu. Uslijedio je poziv u Matulje, točnije umirovljenom uredniku ribarstva u Novom listu, Branku Šuljiću koji se istog trenutka uputio u Kostrenu »na uviđaj«.

   – Bila mi je poznata, znao sam i kad i gdje sam ju posljednji put vidio ali joj se nikako nisam mogao sjetiti imena. No, imao sam sa sobom svoj »sveznajući libar« i konačno smo razriješili enigmu. Radi se o uistinu rijetkoj ribi imena pastir šiljoglavac. Ova Šikićeva, ulovljena ispod »Stare vode«, na kojih 40 do 50 metara dubine duga je 66 centimetara i teška ravno tri kilograma, ispričao nam je Šuljić.

   Da je pastir šiljoglavac »rijetka zvjerka« potvrđuje i Šuljićevo priznanje kako on zna za samo tri primjerka ulovljena prije šest-sedam godina. U travnju ove godine pastira šiljoglavca, ulovio je u akvatoriju Preluka  i Diego Barak, član Športsko ribolovnog kluba »Jadran« iz Opatije.

   – U literaturi stoji da se ta rijetka jadranska riba, pripadnik obitelji pastira, u više zemalja na nekoliko kontinenata u kojima se govori engleskim jezikom, ili je njegov utjecaj velik, naziva crna riba i crni grgeč. Maksimalno naraste do 150 centimetra, češće do 90. Dr. Ivan Jardas navodi da je u Jadranu najveći ulovljen kod Lastova 1995. godine – bio je težak 8,3 kilograma i dugačak 93 centimetra. Tijelo mu je izduženo i spljošteno, prekriveno sitnom ljuskom, s pravilno raspoređenim perajama, te vidljivom i lagano zaobljenom bočnom crtom. Iako se zove šiljoglavac gubica mu je tupa, zaobljena. Boja je s gornje strane tamnosmeđa, crnkasta, ili tamnomodra, a u donjem dijelu svjetlija sivkasta, s nešto tamnijim perajama. Živi uglavnom pojedinačno, a spada u pelagijsku ribu, iako se spušta u dubinu do 800 metara. Hrana su mu manje ribe, lignje i veći planktonski rakovi.

Za pastira šiljoglavca ne možemo reći da u Jadranu ima stalna staništa. Rijetko se ulovi na različitim lokacijama. Stanovnik je mnogih svjetskih mora ali nije gusto naseljen. Živi u Atlantiku, više uz sjevernu američku obalu, u Mediteranu, Indijskom oceanu uz obale Južne Afrike i Australije, u jugozapadnom Pacifiku oko Novog Zelanda. O alatima za lov tako rijetke ribe ne treba govoriti. Slučajno se može uloviti plivaricom, pridnenom povlačnom mrežom – koćom, te mrežama stajačicama ili potegačama. Poznat mi je jedan ulov parangalom! Recimo i to, a opet prema literaturi, meso mu je ukusno za jelo, pojasnio je Šuljić.