RIJEKA  Tegljač »Lukas«, riječke kompanije Jadranski pomorski servis (JPS) uključen je u najveću operaciju vađenja brodske olupine svih vremena – onu cruisera Costa Concordia, koji se prevrnuo na bok nedaleko talijanskog otočića Giglio prije dvije godine, odnijevši 32 ljudska života.

Iz JPS–a je potvrđeno da je njihov remorker, s osam članova posade, pod zapovjedništvom kapetana Đuliana Burina angažiran u složenoj akciji odvlačenja olupine do mjesta gdje će biti rastavljena. – Naš tegljač »Lukas« uposlen je na asistiranju oko Costa Concordie, u partnerstvu s talijanskom tvrtkom Fagioli SpA, potvrdio je voditelj komercijale u JPS-u Dražen Padovan.

– Remorker je doplovio u Genovu, a angažiran je na razdoblje od tri mjeseca, koliko će trebati da olupina bude otegljena. Do tada će između luka Livorno i Genova te mjesta na kojemu se nalazi olupina tegliti baržu s tankovima i opremom što će biti montirani na Costa Concordiu. Cilj čitave operacije je da se dobije uzgon, što će omogućiti da se olupina otegli do luke gdje će biti izrezana, kazao je Burin, istaknuvši kako je JPS na ovom poslu angažiran u konkurenciji velikog broja stranih tvrtki.

– Inače se stalno borimo za poslove na stranim tržištima, posebno na području Mediterana, a kako je riječ o svjetski poznatoj operaciji vađenja olupine, najvećoj ikad pokušanoj, vjerujemo da će ovo za nas biti vrlo važna referenca u dobivanju novih poslova, kazao je Padovan. 

Tegljenje Costa Concordie u neku od luka gdje će biti izrezana bilo je predviđeno za lipanj ove godine, a do sad je na cijelu operaciju, prema procjenama, potrošeno preko 700 milijuna eura, što je čini i najskupljim pokušajem vađenja brodske olupine u povijesti. Radove vode američki Titan salvage talijanski Micoperi, ali je u čitavu operaciju uključeno na desetke tvrtki iz raznih krajeva svijeta. Olupina Costa Concordie u rujnu prošle godine je uspravljena, a do tad je, većim dijelom potopljena, ležala na desnom boku, nadomak obale otoka Giglio. Samo uspravljanje brodske olupine predstavljalo je do tad neviđeni i u tim razmjerima nikad iskušan pothvat. Pripreme su, među ostalim, uključivale izgradnju platforme pod morem na koju je olupina »legla« nakon uspravljanja, kako bi se spriječilo da otkliže u dubine po relativno strmom dnu na mjestu potonuća. Na lijevi bok broda zavareni su golemi spremnici, takozvani sponsoni, koji su prvo bili napunjeni morskom vodom, kako bi se olakšalo uspravljanje olupine pomoću kablova, što je trajalo puna dva dana. Ukupno će trideset spremnika pričvršćenih na oba boka broda biti iskorišteno kako bi olupina dobila dovoljan uzgon da može biti otegljena.

 Otkad je olupina uspravljena na njoj su provedene brojne istražne radnje s ciljem rasvjetljavanja okolnosti nesreće za koju je optužen zapovjednik broda, kapetan Francesco Schettino. On se brodom previše približio obali otoka Giglio, uslijed čega je Costa Concordia udarila u dno, rasparavši desni bok, što je dovelo do prevrtanja i djelomičnog potonuća broda. Prema svjedočenjima preživjelih, posada broda na čelu sa Schettinom katastrofalno je reagirala u trenucima nakon udara, ostavivši putnike da se sami snalaze, a sam kapetan među prvima je napustio brod. Na Costa Concordiji se nalazilo i nekoliko desetaka putnika iz Hrvatske, a svi su, srećom, preživjeli havariju.