Rijeka bez kadrova

RODITELJI OGORČENI: Riječki KBC nema logopeda koji bi se bavio – djecom

Barbara Čalušić

snimio Vedran Karuza

snimio Vedran Karuza

Druga nas je majka pak upozorila da se na logopeda u bolnici ranije čekalo mjesecima, no sada u Centru sliježu ramenima i poručuju roditeljima da sa svojim djetetom mogu otići eventualno u Zagreb s obzirom da logopeda nema ni u riječkom Centru za rehabilitaciju »Slava Raškaj«. 



RIJEKA – Djeca Primorsko-goranske županije s poteškoćama u govoru kojima su potrebne vježbe kod logopeda trenutno mogu koristiti samo usluge troje privatnih logopeda u Rijeci čijih sat vremena u pravilu košta dvjestotinjak kuna.


Logopeda za djecu u javnom sustavu zdravstva u Rijeci trenutno nema, a iako su u Centru za audiologiju i fonijatriju Kliničkog bolničkog centra Rijeka trenutno zaposlena četiri logopeda i dvoje rehabilitatora, dvije logopedice su započele s korištenjem rodiljnog dopusta, dok jedna s krajem mjeseca prekida zaposlenje u KBC-u Rijeka. Četvrta pak logopedica radi četiri sata, a preostala četiri sata koristi rodiljni dopust. Njezino radno vrijeme posvećeno je bolničkim pacijentima kojima je zbog bolesti potrebna rehabilitacija govora.


Slanje u Zagreb


– U KBC-u Rijeka upućeni smo na pregled svom vrtićkom logopedu. No, u vrtić ne idemo, jer bez obzira što suprug i ja radimo, očito nemamo dovoljno debele veze da i naše dijete bude upisano. Ali to je već druga priča. Pitam se trebamo li sami financirati logopeda, kao što to činimo s čuvanjem, ili da jednostavno kao i velik broj obitelji, odselimo u inozemstvo gdje će naša djeca imati neka prava – dio je upozorenja jedne majke koja se obratila našoj redakciji.




Druga nas je majka pak upozorila da se na logopeda u bolnici ranije čekalo mjesecima, no sada u Centru sliježu ramenima i poručuju roditeljima da sa svojim djetetom mogu otići eventualno u Zagreb s obzirom da logopeda nema ni u riječkom Centru za rehabilitaciju »Slava Raškaj«.


U upravi KBC-a Rijeka poručuju da su svjesni problema nedostatka logopeda u ovoj ustanovi i dodaju da se radi o kadru koji je vrlo teško pronaći na tržištu rada.


– U tijeku je priprema zahtjeva za zapošljavanje dvoje logopeda na neodređeno vrijeme u KBC-u Rijeka. Nakon suglasnosti resornog ministarstva, krenut će se u raspisivanje natječaja na neodređeno vrijeme za to deficitarno zanimanje na tržištu rada – ističu u KBC-u Rijeka.


Pročelnica Centra za audiologiju i fonijatriju KBC-a Rijeka dr. Tatjana Šepić potvrdila nam je da se u ovom tretnutku djeca više ne naručuju na tretmane kod bolničkog logopeda jer Centru nedostaje kadar koji bi radio s djecom.


Sami odlaze


– Točno je da od četiri zaposlena logopeda trenutačno radi samo jedna logopedica koja ima troje djece i radi četiri sata. S obzirom da smo mi sastavni dio bolnice, a naši su logopedi u prvom redu klinički logopedi, kolegica radi s bolničkim pacijentima kojima je potrebna rehabilitacija govora, a to su, primjerice, pacijenti koji su doživjeli moždani udar ili pacijenti kojima je ugrađena govorna proteza, kao i niz drugih pacijenta s ostalih klinika. Jako mi je žao kad roditelji zovu, a mi smo ih prisiljeni odbiti, no u ovom trenutku kod nas logopeda za rad s djecom jednostavno nema. Osobno sam na ovaj problem upozorila i Primorsko-goransku županiju, budući da naši logopedi koji su ovdje zdravstveni djelatnici najčešće odlaze od nas da bi radili u osnovnim školama u županiji – kaže dr. Šepić.


Kako objašnjava, logopedi koji se zapošljavaju u vrtićima i školama, jedan su od razloga deficita ovog kadra u bolnicama. I logopedica iz riječkog KBC-a koja koristi otkazni rok također prelazi u školu, a iako se u bolnicama logopedi smatraju zdravstvenim djelatnicima i imaju nešto veće plaće nego u odgojnim ustanovama, rad u vrtiću ili školi očito je mnogo ležerniji.


Deficitaran kadar


Dr. Šepić primjećuje još jedan problem kad je riječ o logopedima u odgojnim ustanovama.


– Moj je prijedlog da se s djecom s poteškoćama u govoru bave logopedi u vrtićima i školama. Naime, nije u redu da nam logopedi iz vrtića i škola šalju djecu s poteškoćama u govoru. Ne kažem da logopedi u školama ne rade, no ako dijete ima problema s čitanjem i pisanjem, onda osim dijagnostike, logoped treba obaviti i rehabilitaciju. Nama nije problem raditi s djecom i dosad su logopedi našeg Centra godišnje radili s oko 3.500 djece. No, mi se u prvom redu bavimo kliničkom logopedijom i trenutačno nemamo na raspolaganju logopeda koji bi se bavio djecom – zaključuje dr. Šepić.


Logopedija je trenutno jedna od deficitarnih struka u cijeloj Hrvatskoj. Logopeda je u Hrvatskoj nešto više od 700, a jedan logoped dolazi na 7.000 stanovnika. Europski prosjek je jedan logoped na 3.000 do maksimalno 4.000 stanovnika. Istovremeno se primjećuje porast djece s poteškoćama u govoru, a kao neki od razloga navode se porast broja neurorizične djece, ali i promjena pristupa odgoju djece kojima danas sve više nedostaje socijalne interakcije i odgajaju ih razni »baby programi« i elektronički uređaji.