Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
15. listopada 2019.
Iz arhive Novog lista

RIJEČKI VREMEPLOV: Za prvomajske praznike 20 tisuća Riječana u vlaku

Foto Vedran Karuza
Foto Vedran Karuza
Autor:
Objavljeno: 6. svibanj 2019. u 9:03 2019-05-06T09:03:31+02:00

Željeznica je prije pola stoljeća bila vrlo popularno prijevozno sredstvo. Također, i vlakovi u dolasku za Rijeku bili su puni

Naslovnicu Novog lista od 5. svibnja 1969. godine krasila je vijest o uspješnoj akciji ekipe »Krila Kvarnera«, zahvaljujući kojoj je bolesnik od uremije na vrijeme stigao do umjetnog bubrega. U današnje vrijeme nije neka vijest da je pacijentu s udaljenih destinacija, poput otoka, spašen život zahvaljujući zračnom transportu, no tada, prije pola stoljeća, ovakav tip prijevoza bio je tek »u povojima«. Tek se počelo razmišljati da bi se upravo na ovaj način itekako smanjilo dragocjeno vrijeme za dolazak u bolnicu, te na još kvalitetniji način osigurala toliko potrebna medicinska skrb.

»Bolesnik je hitno prebačen u sušačku bolnicu, koja posjeduje umjetni bubreg. Ovu trku sa smrću i ovaj put je dobio pilot aviona Kruno Klarić. Podatak da je od telefonskog poziva u Splitu do bolnice u Rijeci prošlo svega dva i pol sata, trebalo bi zainteresirati zdravstvo Rijeke, da u svoju službu uključi i avijaciju, pogotovo kad su u pitanju ljudski životi na otocima, kojima je potrebna hitna liječnička intervencija, a imaju slabu ili gotovo nikakvu vezu s kopnom«, isticao je Novi list. 

Puni vlakovi

Danas je vjerojatno nezamisliva vijest da je za prvomajske praznike oko 20.000 Riječana putovalo vlakom. No, prije pola stoljeća to je bilo glavno prijevozno sredstvo, a osim što su naši građani otputovali, posebnim vlakovima su u naš kraj stigli i mnogobrojni turisti. Od onih iz Zapadne Njemačke, do onih iz Budimpešte. Radilo se o velikim, značajnim grupama turista, pa je to predstavljalo i dobar nagovještaj predstojeće turističke sezone.

N35VK08

»Povodom ovogodišnji prvomajskih praznika vlakovima je s riječke stanice otputovalo oko 20.000 građana u razna mjesta naše Republike, zatim u Bosnu i nešto manje u ostale republike. Također, i vlakovi u dolasku za Rijeku bili su puni, tako da je u naš grad doputovalo više tisuća ljudi. Došao je i prvi ovogodišnji posebni vlak s turistima iz Zapadne Njemačke. Također, došao je i posebni vlak s preko 300 mađarskih turista. Tokom ovog mjeseca planirano je 8 takvih vlakova, svaki četvrti dan, pa se očekuje oko 2.500 tisuća turista iz Mađarske, koji će provesti po nekoliko dana na području Kvarnerske rivijere«, navodi se u tekstu.

Živjeti s potresima

U broju koji je izašao na današnji dan davne 1979. godine pisalo se kako živjeti s potresima, a o čemu se detaljno izvještavalo u tekstu zvučnog naslova »Pobijediti i deseti stupanj«, ali i o tome kako Rijeka dobiva seizmološku stanicu. Kao i danas, tako i tada, stručnjacima je bilo jasno kako je rješenje jednostavno, te da je ponajbolji način obrane »čvrsta gradnja«. 

»Svugdje gdje su se poštovali propisi o seizmičkom građevinarstvu – sve stambene zgrade ili turistički ili privredni objekti - ostali su čitavi. Iskustvo, dakle, koje nije novo. Sličan danak su uslijed brzopletosti, nepromišljenosti ili neznanja – kad je riječ o novijim zgradama, platili, na žalost, i drugi – u našoj zemlji, pa i širom svijeta«, kazao je u razgovoru za Novi list stručnjak seizmičkog građevinarstva. Pored ovog, nalazio se i prigodan tekst o seizmološkoj stanici u našem gradu, a koja je tada bila na pragu realizacije. Oprema je već bila nabavljena, nalazila se u Zagrebu, a za lokaciju na kojoj je trebala niknuti stanica odabrane su Brašćine. 

N35VK07

Privredni kriminal je »cvao« i prije četrdeset godina, pa se tako u tekstu naslova »Utajene milijarde«, izvještavalo kako je kontrolom poslovanja u 166 predstavništava radnih organizacija, »općinska kasa prikraćena za 5,5 starih milijardi dinara«. Ništa novo, zar ne? Vodio se i »Neboderski rat za djecu«, jer su stanari objekata 23A i 23B u Čandekovoj ulici činili sve kako bi dobili bitku za dječje igralište između dvaju nebodera. 

»U tim neboderima živi u 315 stanova više od tisuću ljudi, od kojih gotovo 400 djece, 300 njih ispod sedam godina. Ona nemaju ni metra prostora za igru izvan stana, pa čak ni na pločniku, a željna su, kao i sva djeca svijeta, da se igraju na travnjaku i kopaju po prašini. Prije gradnje tih objekata, vidi se da je između njih bila predviđena gradnja trgovačkih centara«, pisalo je u izvještaju objavljenom na cijeloj stranici. Naravno, zarada je oduvijek na prvom mjestu, dobrobiti čovjeka na drugom.

Konačno seizmološka stanica

I tako, deset godina kasnije, 1989. godine, Rijeka je konačno dobila seizmološku stanicu. Da, dobro ste pročitali! Trebalo je desetljeće da se ta stanica izgradi. Zahvaljujući novoizgrađenoj stanici grad, čiji je dio u devetoj, opasnoj, trusnoj zoni, moći će imati »precizna mjerenja i procjene potresa.«

»Poslije desetogodišnjih priprema Rijeka dobiva svoju seizmološku stanicu. Taj vrijedan objekt je smješten u Ulici braće Cetina i kompletno je opremljen isključivo sredstvima grada što je jedinstven slučaj u svijetu. Precizni instrumenti za mjerenje potresa kupljeni su još prije 10 godina. Njima će se mjeriti tektonske promjene u podzemlju dijela Istre i Hrvatskog primorja«, izvještavao je Novi list.

N35VK04

Svi ćemo se složiti da je, u međuvremenu, moglo doći i do razornog potresa, pa u tom slučaju stanica više ne bi ni trebala.

Sa stranice pored, doslovno vrišti naslov »Rudnici zlata kupljeni sitnišom«, a kada krenemo čitati tekst, odmah nam je jasno kako je nepravda oduvijek »carevala«. Novi list je u tom tekstu posebice istaknuo kako je »nevjerojatno, ali istinito, da metar četvorni u najelitnijoj zoni može koštati i manje od jednog piva«.

N35VK01

»Sve je to potvrda činjenice da je najveća premija u životu uspjeti osigurati poslovni prostor u tom dijelu grada, ali i uopće u Rijeci. Jasno je da mnogi zakupci i time ostvaruju izuzetnu dobit. Zaslužuje li Rijeka takav odnos prema tom društvenom bogatstvu?«, postavljalo se legitimno pitanje.

Stop za parne!

Upravo na današnji dan, ali prije četrdeset godina, pisalo se o prvom danu navikavanja na nove propise o štednji goriva, pa su tako prva prinudno »pauzirala« vozila s neparnim registarskim oznakama. Iako bi to danas bila vjerojatno tragedija, kad su mnogi gotovo pa ovisni o svom »limenom ljubimcu«, tada je, kako je prenosio Novi list, ovakva mjera pokazala i neke više nego li pozitivne rezultate.

»Prvi dan navikavanja na nove propise dao je vrlo dobre rezultate i otkrio neke i neslućene prednosti. Shvatili smo da ponekad možemo i bez automobila. Protok vozila pogotovo autobusa bio je ubrzan, ceste i parkirališta poluprazna, zrak čistiji, a nije bilo ni zakašnjavanja na posao«, istaknuto je u tekstu naslova »Stop za parne«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.