Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 17° 1
Sutra: 17° 17° 1
16. listopada 2019.
Pogled u prošlost

RIJEČKI VREMEPLOV: 'Plaće zbog inflacije treba isplaćivati u dvije ili tri rate'

RIJEČKI VREMEPLOV: 'Plaće zbog inflacije treba isplaćivati u dvije ili tri rate'
RIJEČKI VREMEPLOV: 'Plaće zbog inflacije treba isplaćivati u dvije ili tri rate'
Autor:
Objavljeno: 18. svibanj 2019. u 8:13 2019-05-18T08:13:14+02:00

Prelazak na višekratno isplaćivanje osobnih dohodaka, a prema mišljenju nekih stručnjaka, optimalno bi prema očekivanoj inflaciji bilo da plaće uskoro dobivamo tjedno«, izvještavao je 1989. godine Novi list o ovom gorućem egzistencijalnom problemu

Narodna izreka »Na muci se poznaju junaci« vrijedi za sva vremena, pa tako i prije pedeset godina, kada je u današnjem izdanju Novog lista izašao tekst naslova »U koštac s olujnim nevremenom«, te podnaslova »Milicioner u humanoj akciji spašavanja ljudi«. Tekst je odao počast tadašnjoj Službi javne sigurnosti koja je najprije imala morsku službu spašavanja, da bi potom osnovala i gorsku službu spašavanja.

»Njenu efikasnost upoznali smo nedavno, kad je snježni pokrivač na Platku i na padinama delničkih brda paralizirao i najmanje kretanje. Deseci osoba nisu se uspjeli vratiti svojim kućama. Bio je to signal specijalno obučenim milicionerima da krenu u akciju spašavanja. Oni su pomogli izbezumljenom stanovništvu i nekih slovenskih sela kad se snježna lavina sručila na njihove domove«, navodilo se u tekstu. Istaknuto je i kako su se, pored obučenih profesionalaca, u akcije uključivali i oni koji nisu završili tečaj. To su osjećali kao svoju humanu dužnost, spašavanje ljudi, njihovih života i imovine.

Kocka poput pošasti

Svjesni smo da je u današnje vrijeme kocka jedan od najvećih poroka, a da su i prije pola stoljeća pojedinci imali istih problema, zorno svjedoči serijal o riječkom kockarskom carstvu sa čijim se objavljivanjem u Novom listu započelo upravo 12. svibnja 1969. godine.

3029451

»Nije daleko od istine da je svaki čovjek pomalo i kockar. U manjoj ili većoj mjeri. Međutim, ipak postoje dvije kategorije kockara. Jednu čine oni koji se kockaju iz užitka, uzbuđenja ili čiste sklonosti, a drugu oni koji se kockaju s isključivim ciljem da na lak način dođu do zarade. Iako pravila nema, najčešće se iz prve kategorije regrutiraju »podanici« druge. A to je onda kad gubici prerastu njihove materijalne mogućnosti. Zbog toga kocka i jest poput pošasti opasna po ljudski karakter«, stajalo je u prvom nastavku s naslovom »Što znamo o hazardu?«

Izdanje Novog lista na današnji dan, ali prije četrdeset godina, bavilo se problematikom zastoja građevinskih radova na izgradnji riječkog cestovnog »istočnog izlaza«. U pitanju je bilo deset dana zastoja na vijaduktu koje je dovelo u pitanje poštovanje rokova dovršenja čitavog objekta. Ispod fotografije gradilišta pisalo je »Stoje ili šetaju! Više od stotinjak radnika na gradilištu riječkog Istočnog izlaza je tako proboravilo proteklih deset dana, čekajući cement za betoniranje za kojeg nije bilo novca.« No, srećom, financijske poteškoće koje su »sabotirale« i dovele u pitanje cijelokupan projekt, na koncu su ipak otklonjene.

Udar inflacije

Žestoki udar inflacije doslovno je bacio na koljena Riječane, kako je prije trideset godina 12. svibnja pisao naš list. Posebice se bavio mogućnošću da se plaće isplaćuju ne jednom, već dva ili tri puta mjesečno, kako bi narod lakše podnio inflaciju.

»Inflacija čini svoje. Umjesto godišnje, izračunavamo mjesečnu. Od plaće do plaće. Kraj s krajem sve teže sastavlja sve veći broj ljudi. Plaće mnogih dostatne su tek za životni minimum. Pored toga što ponestaje novca za osnovne potrebe, inflacija je počela »jesti« i samu plaću. Sve glasnije su inicijative, a već ima i konkretnih primjera, da se plaće isplaćuju dva, pa i tri puta mjesečno. Riječ je o akontacijama plaća koje kako-tako ipak pomognu da se lakše živi. Prelazak na višekratno isplaćivanje osobnih dohodaka, a prema mišljenju nekih stručnjaka, optimalno bi prema očekivanoj inflaciji bilo da plaće uskoro dobivamo tjedno«, izvještavao je Novi list o ovom gorućem, egzistencijalnom problemu.

To je sramota!

Osim toga, izvještavao je i o jednoj velikoj sramoti, a to je da se zbog struje padalo u nesvijest.

»Nesnošljive višednevne gužve na šalterima Elektroprimorja u kojima ljudi padaju i u nesvijest, a nije rijetkost da izbijaju i svađe, nastavljene su i jučer. Ono što se tamo događa sramota je ne samo za Elektroprimorje, nego i za čitav grad. I začudo, nitko ne reagira. Kao da se radi o gubavcima iz nepoznate zemlje Tutukana, a ne o građanima Rijeke. Kamate su jedan od glavnih razloga što ljudi čekaju da plate račune u nenormalnim uvjetima. Drugi razlog je taj što su mnogima uplatnice zakasnile, pa se boje »kazne«, a treći je taj što pošte i banke naplaćuju proviziju pri naplati računa. Nema sumnje da je nezapamćenim gužvama »kumovalo« više toga, ali situaciji se mora brže prilagođavati. Jednom rječju – sramota«, osvrnuo se Novi list na gužve opasne po zdravlje građana.

No, da sve nije bilo tako crno, zorno svjedoči i tekst o dobrim vijestima iz Rafinerije nafte Rijeka. »Na Mlaki manje sumpora« naslov je koji je krasio ovaj tekst, a u podnaslovu se navodilo kako će »prelaskom s teškog na lako lož-ulje, emisija sumpornog dioksida biti manja za 40 posto.« Iz Rafinerije su također najavljivali kako je to tek početak njihova novog pristupa u borbi protiv zagađenja grada.

»Stanovnici Rijeke, osobito oni s područja Mlake, Turnića, Podmurvica, Krnjeva djelomično će odahnuti. Zdravlje ljudi je važnije, a svijest je dakle proradila ne samo u široj riječkoj javnosti, nego i kod zaposlenih u tom naftaškom gigantu. Pripreme za smanjenje aerozagađenja trajale su samo oko mjesec i pol dana. Prelazak na manje opasno lož-ulje u skladu je i sa zaključcima Skupštine općine Rijeka o neophodnim mjerama na sanaciji zagađenja«, pisao je Novi list, kao i o tome da se ne odustaje s preseljenjem s Mlake na Urinj, ali i da će proći dosta vremena dok se to i ostvari.

Biser Jadrana treba bolje reklamirati

3029455

Na današnji dan prije 40 godina Novi list izvještavao je i o Rabu »biseru jadranskog turizma«, koji je tada slavio devedesetu obljetnicu turizma.

»Iako do početka udarnog dijela turističke sezone ima još podosta vremena, slikoviti otok Rab posjetom suvremenih »nomada« može biti zadovoljan. Prvi, predsezonski ispit, Rabljani su očito dobro položili. To je i razumljivo jer su s pripremama započeli još u studenom prošle godine. Rab raspolaže s oko 4.000 ležaja u hotelima, s oko 11.000 ležaja u kućnoj radinosti i 6.000 mjesta u kampovima, što mu pruža dobre mogućnosti za razvijanje turizma. Rabljani odvajaju dio novca iz boravišne takse za propagandu svoga otoka što je, razumljivo, nedovoljno«, navodi se u tekstu uz, posebice, isticanje činjenice da je upravo propaganda bolna točka rapskog turizma. I tada je bilo jasno kako bez adekvatnog reklamiranja, za koje 1979. godine nije bilo dovoljno sredstava, nema ostvarivanja punog turističkog kapaciteta.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.