Nedžad Hodžić pred zgradom hrvatske Vlade javno će zatražiti da se krene rješavati njegov porezni dug koji je gotovo uništio njegovo poduzeće Hann-invest / Snimio Damir ŠKOMRLJ
Sada ultimativno želim da nam država, ono što nam je ovršnim rješenjem 2007. skinula s računa i opljačkala, vrati uz iste kamatne stope po kojima nama zaračunava kašnjenja. Ili, realnije, da se naš trenutačni porezni dug prebije s dugom države prema nama. I pritom će Hann-invest biti u plusu, kazao je Hodžić i dodao da im novac treba za investicije, plaće i plaćanje obveza dobavljačima
Zbog velikih problema s Poreznom upravom i Ministarstvom financija oko navodnog poreznog duga još od proljeća 2007. godine, poznati riječki građevinski poduzetnik Nedžad Hodžić, u prošlom mandatu saborski zastupnik bošnjačke nacionalne manjine, najavio je da će ovaj četvrtak, na Markovu trgu, pred zgradom hrvatske Vlade javno zatražiti da se krene rješavati njegov porezni dug koji je gotovo uništio njegovo poduzeće Hann-invest, u jednom trenutku s više od stotinu zaposlenih.
– Ne mora me službeno primiti ministar financija Zdravko Marić, no želim da Ministarstvo financija i Porezna uprava hitno i bez odgađanja naprave reviziju poreznog nadzora kojim me se još prije desetak godina željelo reketariti. Ukoliko se to ne dogodi, ukoliko me se bude ignoriralo i ukoliko se ne saslušaju moji argumenti o poreznom dugu kojeg smatram neosnovanim, a zbog čega je Hann-invest gotovo upropašten, posegnut ću i za radikalnijim mjerama. Za početak, krećem sa štrajkom glađu. Ako mi to bude zadnja mjera da privučem pažnju izvršne vlasti i ako je to jedini način da kao građanin i poduzetnik dođem u poziciju predstavnicima države objasniti kako je moja firma Hann-invest dovedena na prag uništenja, onda mi nema druge nego štrajkati glađu. To ću i napraviti, bez kalkulacija. Sad je stvarno dosta – kaže Hodžić koji ne može sakriti ljutnju i nemoć.
Previše i za papir
Prije desetak godina njegova firma Hann-invest koja se bavila prodajom građevnog materijala i gradnjom stambenih objekata podignula je kredit od 680 tisuća švicarskih franaka, tada oko 3 milijuna kuna, s namjerom da se tim novcem, kaže Hodžić, plati nepostojeći, izmišljeni porezni dug te time izbjegne blokada računa firme i problemi koji bi uslijedili. Od tada je, međutim, sve krenulo naopako.
– Čim smo 2007. dobili porezno rješenje, odmah smo javno reagirali i upozorili da nas se pljačka, u više navrata obraćali smo se tadašnjem ministru financija Ivanu Šukeru, Saboru, Državnom odvjetništvu, podnosili smo kaznene prijave, blokirali ceste, a sve s ciljem da upozorimo što čine tri osobe: jedan porezni inspektor, jedna od ključnih osoba porezne uprave Istarske županije i jedna visokopozicionirana osoba samostalnog drugog stupnja u Ministarstvu financija. Te su tri osobe ključne za naš slučaj. U dokumentima vezanim za porezni nadzor u mom poduzeću Hann-invest, i to u 2007. godini kad smo s 45 novih radnih mjesta došli na preko 100 zaposlenika, ispisale su takve bedastoće da je to previše i za papir, koliko god da papir trpi svašta.
Slučajno ili ne, inspektor koji se bavio izmišljanjem našeg poreznog duga ubrzo je uhapšen, par godina kasnije uhapšena je i druga osoba iz mog slučaja – jedna od ključnih osoba Istarske porezne uprave. Dakle, dvije osobe iz našeg slučaja su uhapšene! I mi smo kao Hann-invest podnijeli kaznenu prijavu protiv te dvije osobe, no visokopozicionirana osoba iz tadašnjeg Općinskog državnog odvjetništva, koja će brzo nakon toga također biti uhapšena, i to s jednom od dvije prije spomenute osobe, to je odbacila! Uglavnom, svi oni su uhapšeni! To su osobe koje su nam napakirale, no pomaka nema. Nema ni prava ni pravde! I što drugo da radim nego da, osim ako ne dođem u poziciju da me se sasluša i slučaj riješi u Poreznoj upravi, krenem štrajkat glađu. Jedino što tražim je da se provjeri što su ti korumpirani poreznici napisali i izračunali u poreznom rješenju moje firme Hann-invest – kaže bivši saborski zastupnik Nedžad Hodžić.
Unatoč dvama nalazima ovlaštenih sudskih vještaka koja apsolutno negiraju navode iz poreznog rješenja, Upravni sud, pojašnjava Hodžić, odbacuje njegovu tužbu i ispostavlja mu račun za sudske troškove. Tvrdi da je u Han-investu 2007. godine proveden porezni nadzor tijekom kojeg je utvrđena porezna obveza njegove firme od 3,1 milijun kuna. Od toga 2,1 milijun kuna odnosi se na glavnicu, a ostatak od milijuna na kamate.
– Moja šefica knjigovodstva je pokušala objasniti poreznom inspektoru da nije u pravu oko obračuna poreza, na što joj je on odgovorio: »na kraju rata se broje mrtvi, i ja ću kod vas nakupiti taj iznos«. Od 3,1 milijuna poreznog duga, skoro milijun kuna izmišljeni je porezni dug za dva navodna stana po 64 četvorna metra koja u naravi ne postoje. Dakle, ti stanovi, kako ih vidi porezni inspektor, ne postoje. To je potvrdio i ovlašteni sudski vještak koji je napisao da on, »kao projektant, konstruktor, statičar, sudski vještak i mentor kandidatima za sudske vještake ne vidi na objektu nadogradnju«, odnosno ta dva stana, govori nam Hodžić.
Naivno u politici
– Vještak je potvrdio da je u naravi izgrađeno ono što je projektirano, što potvrđuje, doslovno jer se u četvorni metar sve poklapa, i uporabna dozvola. Porezni inspektor je vidio ono što nitko drugi nije – dva stana! Čisti porezni reket: izmisli ti se problem i ako ne platiš, uletiš u višegodišnju trakavicu s velikim izgledima da propadneš. Dokaz da nas se pokušalo reketariti je činjenica da se uskoro nakon toga pojavljuje novo porezno rješenje koje je umanjeno za preko milijun kuna. U tom razdoblju mi se kao firma širimo. Imamo već otvoren centar u Rijeci od 2005, a 2006. otvaramo Pulu, dok otprije imamo i Poreč. Zapošljavamo nove ljude, no umjesto poslom sve se više moramo baviti poreznim reketom i borbom protiv poreznih vjetrenjača. U ljeto 2007. godine, usred te porezne krize, prisiljeni smo uzeti kredit od 680 tisuća švicarskih franaka, oko 3 milijuna kuna. Na taj način, a imamo zaposlenih preko 100 ljudi, sprječavamo blokadu računa. Dižemo, dakle, kredit da se od tog novca, a sve u strahu da nas porezna ne blokira, ista ta porezna naplati za svoj nametnuti, nepostojeći, izmišljeni dug. Konačno, 25. listopada 2007. godine, neposredno nakon podizanja kredita, Porezna uprava se ovrhom naplaćuje, i to oko 2,4 milijuna kuna, preko našeg računa. Naivno, tada ulazim u politiku, mislim lakše ću dokazati kriminal u Poreznoj upravi – prepričava Hodžić svoja iskustva i lutanja.
Blokada, deblokada
– Za mene je ovrhom naplaćeni nepostojeći porezni dug pljačka neviđenih razmjera – govori Hodžić. Dodaje da je u međuvrmenu, Hann-invest završio predstečajnu nagodbu kroz koju ni država ni banke nisu oprostile ni kunu potraživanja.
– Država nas je čak zbog duga za doprinose blokirala, ali smo se krajem siječnja uspjeli odblokirati. No država nas je opet blokirala, i to za porez na dobit iz 2015. godine, provodeći pritom ovrhe na svim našim nekretninama i pokretninama. Sada ultimativno želim da nam država, ono što nam je ovršnim rješenjem 2007. skinula s računa i opljačkala, vrati uz iste kamatne stope po kojima nama zaračunava kašnjenja. Ili, realnije, da se naš trenutačni porezni dug prebije s dugom države prema nama. I pritom će moj Hann-invest biti u plusu. Da se to dogodi, mi bi odmah nastavili sa započetim projektima stanogradnje u Rijeci, izgradnje vila kraj Aqua parka Isrtralandia te gradnje tvornice u Novoj Gradiški. Kad je država znala uzeti što joj ne pripada, neka nauči to i vratiti. Nama taj novac treba za investicije, plaće radnicima i plaćanje obveza dobavljačima. Uglavnom, meni je dosta! – zaključio je Hodžić.
