Lora Vidović o godini dana rada

Pučka pravobraniteljica u Rijeci: Nužan registar ugovora o dosmrtnom uzdržavanju

Ingrid Šestan Kučić

Sve institucije kojima se obratimo dužne su dati odgovore na naša pitanja – Lora Vidović / Foto V. KARUZA

Sve institucije kojima se obratimo dužne su dati odgovore na naša pitanja – Lora Vidović / Foto V. KARUZA

Koliko je sklopljenih ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, vjerojatno ne zna nitko, a iskustvo je pokazalo da su starije osobe nerijetko žrtve prevara jer se dogodi da ostanu bez stana, ali i bez skrbi

RIJEKA U samo godinu dana rada riječkog Ureda pučke pravobraniteljice pomoć je zatražilo više od 700 osoba, a najčešći razlog dolaska i traženja pomoći je rad centara za socijalnu skrbi, neinformiranje o pravima, dugotrajnost postupaka pred raznim tijelima državne uprave i sudovima, diskriminacija na radu, prava iz mirovinskog sustava ili pak dugotrajnost reguliranja boravka. Razlozi traženja pomoći pravobraniteljice su različiti, dolazi se ne samo iz Primorsko-goranske, već i Istarske županije, a prema riječima pučke pravobraniteljice Lore Vidović, preporuke koje Ured daje, kao i upozorenja, prijedlozi i mišljenja, dosta su jaki mehanizam.– Dobar primjer bilo je povlačenje iz procedure izmjena dvaju zakona u zdravstvu tijekom ljeta, nakon što smo upozorili da se javna rasprava ne provodi kvalitetno i na način na koji bi trebala. Naše ovlasti su takve da su svi kojima se obratimo dužni dati odgovore na naša pitanja. Uz to, kad su u pitanju, primjerice, zatvori, psihijatrijske ustanove ili domovi za starije i nemoćne, možemo nenajavljeno u te ustanove ući, razgovarati s bilo kim bez nadzora i sa zaposlenima i s onima koji su tamo smješteni te dobiti uvid u sve dokumente koje zatražimo.

Edukacija starijih


Uz pojedinačne slučajeve, drugi važan dio našeg rada su sustavne promjene i utjecaj na kreiranje javnih politika, posebno prilikom donošenja ili izmjena zakona. Pri tome su nam snažna »oružja« naša godišnja izvješća, u kojima informiramo Hrvatski sabor i javnost o stanju ljudskih prava u zemlji, kaže Vidović.


Upravo jedna od takvih preporuka za koje se Ured trenutačno zalaže je stvaranje registra ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, jer iskustvo je pokazalo da su starije osobe nerijetko žrtve prevara putem takvih ugovora, pa se dogodi da ostanu bez kuće ili stana, ali i bez skrbi, kada je imovinska korist jedini cilj onoga tko je s njima sklopio takav ugovor.



Posebna telefonska linija za prijavu diskriminacije


Područni uredi, koji uz Rijeku postoje i u Splitu te Osijeku, omogućili su lakšu dostupnost pučkog pravobranitelja, a u Uredu ističu da su lani otvorili i specijaliziranu telefonsku liniju za prijavu diskriminacije, kojoj doprinosi i loša socijalna situacija zbog čega je posljednjem godišnjem izvješću predloženo donošenje posebne Strategije socijalnog stanovanja, uvođenje državne potpore za starije osobe bez mirovine, uvećanje iznosa zajamčene minimalne naknade za radno potpuno nesposobne te za starije, osiguranje kontinuiteta sustava besplatne pravne pomoći, te kontinuirani rad na povećanju stope zaposlenosti ranjivih skupina. Ured je ujedno i jedna od šest europskih partnerskih organizacija u provedbi dvogodišnjeg projekta »Ljudska prava osoba starije životne dobi na dugotrajnoj skrbi« kojeg financira Europska komisija.





– Koliko je sklopljenih ugovora o dosmrtnom uzdržavanju vjerojatno ne zna nitko, jer niti postoji registar tih ugovora niti postoji sustav nadzora njihovog provođenja, na što nastavljamo upozoravati. Kako bi država pokušala zaštititi starije osobe od zlouporabe instituta dosmrtnog uzdržavanja, može uvesti registar, ali i ograničiti broj ugovora o dosmrtnom uzdržavanju koji jedna osoba može sklopiti, jer ako se netko na taj način obveže uzdržavati više od 10 starijih osoba u zamjenu za njihovu imovinu, što znamo da se događa, to ne mora, naravno, biti dokaz loše namjere, ali može i mora biti povod za detaljniju provjeru. Nužno je također i educirati starije osobe o rizicima potpisivanja takvih ugovora. Zato je jedna od naših preporuka u godišnjim izvješćima bilo i organiziranje ciljanih savjetovanja i tribina, što je uvaženo, pa je Ministarstvo socijalne politike i mladih, između ostalog, provelo natječaj za projekte koji su nudili informiranje i pružanje besplatne pravne pomoći starijim osobama. To je dobar primjer takvih sustavnih promjena koje trebamo i možemo postizati mehanizmima koje imamo, a to i činimo, pojašanjava Vidović.


Problem beskućnika


Pravobraniteljica upozorava i na problem beskućnika, jer Hrvatska nema cjelovito istraživanje o problemima beskućnika, što znatno otežava ne samo put prema rješavanju ovog problema, već i onemogućava njegovo ublažavanje.


– Ne postoje podaci koliko je zapravo beskućnika u Hrvatskoj, koja je struktura problema s kojima se suočavaju, ni u kojoj mjeri koriste sve što im sustav pruža kao pomoć. Dok je situacija takva, ne možemo ni napredovati u zaštiti njihovih osnovnih ljudskih prava. Veliki je problem što dio lokalnih zajednica, iako ih zakon na to obvezuje, ne financira prihvatilišta za smještaj beskućnika. Zapravo, i u ovom slučaju, kao i kad su u pitanju mnogi drugi ranjivi članovi našeg društva, situacija u velikoj mjeri ovisi o djelovanju raznih udruga i inicijativa građana. Oni obavljaju značajan i zahtjevan posao, ali na državi je da, primjerice, osigura mladima da nakon izlaska iz domova za nezbrinutu djecu ne postanu beskućnici, već samostalni i zadovoljni članovi našeg društva, upozorava pravobraniteljica.