Muke po kadetima

Prvi ukrcaj – najteža stepenica u karijeri budućih pomoraca

Marinko Glavan

Foto S. Drechsler

Foto S. Drechsler

Rijetke su kompanije spremne ulagati u kadete, svi traže gotove ljude, ali trendovi se polako mijenjaju. Postoje kompanije koje razmišljaju dugoročno i spremne su ulagati u kadete i niže časnike, te shvaćaju da je to jedini put do stvaranja budućih prvih časnika, zapovjednika i upravitelja stroja



Prvi ukrcaj na brod po završetku Pomorskog fakulteta ili škole, odnosno odrađivanje vježbeničkog staža, jedan je od najvećih izazova u karijeri budućih pomoraca. Iako je i nedavno održani Dan karijera na Pomorskom fakultetu još jednom pokazao da su školovani pomorci uvijek bili i uvijek će biti tražena »roba« na tržištu rada u pomorstvu, praksa pokazuje da prvi ukrcaj za kadeta ili asistenta nije uvijek jednostavan zadatak. Mnoge kompanije traže već gotove ljude, rijetki su spremni sustavno ulagati u mlade kadrove koji će jednog dana stasati u zapovjednike i upravitelje stroja.


U prosjeku se na prvi ukrcaj po stjecanju diplome čeka i po šest mjeseci, potvrđuje Roni Krmpotić, zamjenik direktora najveće riječke agencije za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca Zorović Maritime Agency. Ako kandidat nije spreman prihvatiti bilo koji tip broda, odnosno želi karijeru započeti na točno određenoj vrsti brodova, poput vrlo traženih LNG carriera, čekanje se zna otegnuti i na godinu dana ili dulje.


Vježbenički staž


– Velik je problem što su domaće brodarske kompanije gotovo pa nestale, a staž vježbenika uvijek je usko vezan za nacionalne brodare. Od ukupnog broja novih pomoraca koji godišnje iziđu na tržište rada, njih oko 500, manje od trećine zadovoljava potrebe domaćih brodara, dok ostali zaposlenje moraju naći na međunarodnom tržištu. Strane kompanije spremne su platiti više, ali su manje zainteresirane za ukrcaj vježbenika. No nije sve tako crno, jer postoje kompanije koje razmišljaju dugoročno i spremne su ulagati u kadete i niže časnike, te shvaćaju da je to jedini put do stvaranja budućih prvih časnika, zapovjednika i upravitelja stroja. Većina kompanija koje su naši klijenti su to shvatile, ta je poruka doprla do njih, te u posljednjih nekoliko godina ipak bilježimo rast broja ukrcanih kadeta, a s nekima, poput TORM-a ili Almi Tankersa imamo i sklopljene ugovore o zapošljavanju diplomanata Pomorskog fakulteta, što je velik uspjeh i čemu težimo i s ostalim našim klijentima, kaže Krmpotić.



Na zapošljavanju svojih studenata po stjecanju diplome angažiran je i Pomorski fakultet, i to kroz ugovore o suradnji s agencijama za ukrcaj pomoraca te stranim brodarskim kompanijama. Među ugovorenim stavkama, ističe dekan Serđo Kos, nalaze se i one o sudjelovanju kompanija u obrazovnom procesu, što između ostaloga podrazumijeva ukrcaj određenoga broja kadeta, asistenata i elektroničara na brodove ugovaratelja, na godišnjoj razini.– Fakultet preporučuje studente završnih godina studija temeljem procjene profesora i njihovog dobrog poznavanja kvaliteta kandidata tijekom studija. Vrednuje se znanje, aktivnosti tijekom obrazovanja, angažman na predavanjima i vježbama, odlično znanje engleskog jezika, odnosno izvrsnost koja je sukus cjelokupnog visokoobrazovnog procesa. Time se studente motivira na konstantni rad i svjesnost da se upornošću i zalaganjem ulaže u vlastitu karijeru. Na razgovore se uvijek upućuje veći broj studenata od traženoga broja, pa konačnu odluku donosi agencija nakon obavljenoga intervjua. Pomorski fakultet postao je aktivni partner u odabiru kandidata. Naime, pored redovnog apliciranja kompanijama od strane studenata, pomorske agencije same dolaze na Fakultet u potrazi za najboljim kadrom. Suradnja je započela još 2012. godine, a do sada se ostvarila s: Almi tankers, CB Maritime, CMA Ships, Columbia Shipmanagement, Seatrans/More Trans Adriatic d.o.o., Pronav, Seaflag, TORM, Zorovic Maritime Agency.Želja je nastaviti s poticanjem studenata na veće zalaganje, time i s preporukama, pa je cilj Fakulteta postići dogovor sa što većim brojem kompanija i nastaviti uspješnu suradnju s udrugom CROSMA, Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture te ostalim dionicima, ističe Kos.


Pri ukrcaju u pravilu prednost imaju kadeti sa završenim pomorskim fakultetom, budući da oni bez fakultetske diplome ne mogu napredovati dalje od drugog časnika, ili ako to žele moraju pohađati dugotrajne i skupe tečajeve, što kompanije izbjegavaju.


– Oni žele čovjeka koji će jednom kad započne karijeru istu moći nastaviti bez prekida ili zastoja sve do vrha, odnosno pozicije zapovjednika ili upravitelja stroja. Zbog toga su vježbenici s fakultetskom diplomom uvijek zanimljiviji brodarima od onih koji imaju samo srednjoškolsko obrazovanje. Pri prvom zapošljavanju danas neke kompanije već s kadetima rade ozbiljne razgovore i testiranja, a uzimaju se u obzir i ocjene na fakultetu, jer, razumljivo, svi žele one najbolje. U pravilu, ako kadet tijekom godinu dana vježbeničkog staža zadovolji kriterije, ostaje na toj kompaniji, kaže Krmpotić.


Brodostrojari traženiji


Osim fakultetske diplome, pri ukrcaju je velika prednost i zvanje brodostrojara, koji su već godinama daleko traženiji od nautičara. S te strane postoji svojevrstan apsurd u sustavu obrazovanja, jer hrvatska pomorska učilišta godišnje u prosjeku na tržište rada izbacuju oko 250 nautičara i svega 150 strojara, iako su potonji daleko traženiji.


Pokazuju to i brojke ukrcanih vježbenika, ističe Krmpotić.



U zapošljavanju mladih pomoraca od velike pomoći bila bi i promjena sustava stipendiranja studenata, smatraju u Udruzi posrednika u zapošljavanju pomoraca(CROSMA). Umjesto klasičnog stipendiranja tijekom studija, smatraju, učinkovitije bi bilo jedan dio tog novca preusmjeriti u subvencioniranje ukrcaja vježbenika, što bi stranim kompanijama smanjilo troškove ukrcaja kadeta, a time ih i potaklo da ih zapošljavaju u većem broju.



– U prošloj godini posredstvom naše agencije ukrcano je ukupno 60 vježbenika, od čega su 33 bili strojari, a ostalo nautičari i elektroničari. Na tržištu se osjeća manjak strojara, zbog čega su oni u velikoj prednosti pred ostalima. I ne samo to, nego i tijekom karijere strojari imaju puno više opcija od nautičara. Primjerice, strojarima je daleko lakše promijeniti tip broda, jer se od njih traži puno manje specijaliziranih »breveta«, a i sami brodski pogonski i prateći sustavi ne razlikuju se u tolikoj mjeri, koliko je razlika u poslu kod nautičara. Osim toga, nakon nekog vremena, ako se zasite plovidbe ili iz bilo kog drugog razloga odluče potražiti posao na kopnu, strojarima je to puno jednostavnije nego nautičarima, jer nautičar praktički na kopnu nema što raditi, dok strojari imaju puno veći izbor. Problem je u tome što i danas postoje stereotipi o strojarima kao o prljavom i fizički napornom poslu, no goleme su razlike između onog što oni danas rade ili kako je to izgledalo prije dvadeset-trideset godina. Danas se velik dio posla obavlja za kompjuterom, strojari najčešće na brodovima više nemaju »gvardije« tijekom 24 sata, za razliku od nautičara, a i posao je osiguran, što nije zanemariva stvar, ističe Krmpotić.


No bilo da je riječ o strojarima, nautičarima ili elektroničarima, oni koji žele ploviti u tome i uspiju, što pomorska zanimanja izdvaja od većine ostalih u Hrvatskoj, gdje nije rijetkost da diplomirani studenti određenih struka na zaposlenje čekaju i godinama, a neki ga u struci nikad ni ne uspiju pronaći.


Časno zanimanje


– Riječ je o još uvijek atraktivnom zanimanju, iz više razloga. Primjerice, među studentima drugih struka, teško je očekivati da će svi u roku od nekoliko godina po završetku fakulteta uspjeti svojim radom riješiti stambeno pitanje i osigurati pristojan životni standard. To će uspjeti tek manjem postotku njih. U pomorstvu je drugačije, sasvim prosječan pomorac, što bi rekli »čista trojka«, u relativno kratkom roku, zahvaljujući primanjima koja su daleko iznad hrvatskog prosjeka, uspjet će kupiti stan, auto, te pristojno živjeti od svog rada i moći si priuštiti mnoge stvari gotovo nezamislive prosječnom zaposleniku na kopnu. Biti pomorac je časno zanimanje, dobro plaćeno, i što je najvažnije, traženo i bit će traženo u budućnosti.



Prvi ukrcaj, kadetura i polaganje takozvanog poručničkog ispita, osim što su izazov sami po sebi, ni financijski nisu mali zalogaj za nekoga tko tek započinje karijeru. Tako, primjerice, breveti za prvi ukrcaj kadeta palube ukupno stoje oko devet i pol tisuća kuna. Dobra strana je što se završetkom fakulteta automatski stječe većina potrebnih svjedodžbi, no za »poručnički«, nakon odrađenih godinu dana kadeture, potrebno je izdvojiti još dodatnih dvadeset tisuća kuna, za desetak nužnih breveta. Strojari su i tu u prednosti jer svjedodžbe potrebne za njihov stručni ispit stoje znatno povoljnijih šest tisuća kuna, a elektrotehničari za stjecanje zvanja moraju izdvojiti čak pet puta manje nego nautičari, odnosno svega četiri tisuće kuna.