Gradski namet

Prvi put nakon 2001. predložene bitne izmjene: Komunalna naknada manja za proizvodne djelatnosti pet milijuna kuna godišnje

Damir Cupać

Foto V. Karuza

Foto V. Karuza



RIJEKA Prijedlog izmjena i dopuna Odluke o komunalnoj naknadi Grada Rijeke proslijeđen je na javnu raspravu, a ako ovaj gradski akt bude prihvaćen, riječke proizvodne tvrtke mjerit će uštede u stotinama tisuća kuna na godišnjoj razini jer će im ovaj gradski namet prvi put nakon 2001. godine pojeftiniti.


Pročelnica Odjela gradske uprave za komunalni sustav Irena Miličević navela je tako primjer Brodogradilišta »3. maj« čije će mjesečno zaduženje po komunalnoj naknadi biti manje za 200.000 kuna, dok će sve riječke tvrtke koje se bave proizvodnom djelatnošću unutar grada platiti godišnje oko pet milijuna kuna manje komunalne naknade. Što se tiče građana, budući da su se mijenjale zone čiji su koeficijenti glavna varijabla za određivanje komunalne naknade, nekima će komunalna naknada biti manja, a nekima veća. Na pojedinačnoj razini riječ je o malim iznosima, ali na ukupnoj godišnjoj razini gradski proračun će profitirati u milijunima kuna.


Lokacija i vrsta nekretnine


Prema podacima Odjela gradske uprave za komunalni sustav, do sada je na godišnjoj razini od komunalne naknade uprihodovano 100,3 milijuna kuna, a po novim obračunima u gradsku kasu bi se trebalo sliti 17 milijuna kuna više. Postojeće godišnje zaduženje za stambeni i garažni prostor iznosilo je oko 15 milijuna kuna, a novim je prijedlogom predviđeno slanje računa na godišnjoj razini od više od 20 milijuna kuna, što je pet milijuna kuna više. Najveća je promjena, na gore po korisnike, a bolje za gradsku upravu, u stavci poslovni prostor – ostale djelatnosti. Na njoj je do sada knjiženo godišnje oko 60 milijuna kuna, a na novom godišnjem kontu bit će preko 73 milijuna kuna.




Pročelnica Miličević naglasila je da će pojeftinjenje, a i poskupljenje, iznositi nekoliko kuna, najviše do 16, za stan od 60 kvadrata, ako je došlo do promjene zone stanovanja kojih je u Gradu Rijeci pet.


– Visina komunalne naknade određuje se ovisno o lokaciji nekretnine, odnosno zoni u kojoj se nalazi nekretnina i o vrsti nekretnine. Područja zona ovise o pogodnosti položaja i komunalnoj opremljenosti određenog područja. Komunalna naknada obračunava se po metru kvadratnom površine i to za stambeni, poslovni i garažni prostor po jedinici korisne, a za građevno zemljište po jedinici stvarne površine. Iznos komunalne naknade po kvadratu obračunske površine nekretnine utvrđuje se množenjem vrijednosti obračunske jedinice – boda , određene u kunama po kvadratu, koeficijenta zone i koeficijenta namjene. Na području Grada Rijeke utvrđeno je pet zona za određivanje visine komunalne naknade, a utvrđene su još 2001. godine prema tadašnjoj komunalnoj opremljenosti. Njihova je primjena na snazi od 2002. godine do danas – izjavila je pročelnica Miličević. Ona je dodala da su u proteklom vremenu izvršena velika ulaganja u komunalnu infrastrukturu bilo iz sredstava komunalne naknade, kroz održavanje i rekonstrukciju, bilo iz sredstava proračuna i komunalnog doprinosa kroz izgradnju novih objekata.


Podjela u pet zona


– Samo u razdoblju od 2009. godine do 2017. godine na području grada Rijeke uloženo je oko 660 milijuna kuna. S obzirom na zakonsku odredbu da najviši koeficijent u prvoj zoni općine, odnosno grada iznosi jedan, u pogledu broja zona predlaže se utvrđivanje zona prema opremljenosti po mjesnim odborima, a ne kao do sada neovisno o mjesnim odborima – pojasnila je pročelnica Miličević.U prijedlogu izmjena Odluke navedena je podjela u pet zona, osim za stambeni prostor, prostor koji koriste neprofitne organizacije, garažni prostor, neizgrađeno građevno zemljište gdje se predlaže podjela u šest zona, budući da bi s obzirom na činjenicu da je za prvu zonu propisan koeficijent jedan zadržavanje pet zona značilo znatno povećanje komunalne naknade.

– Na osnovi sadašnje komunalne opremljenosti pojedinih područja grada Rijeke zaključeno je da je za stambeni prostor, prostor koji koriste neprofitne organizacije, garažni prostor, neizgrađeno građevno zemljište, potrebno odrediti šest zona, i to tako da se odrede prema granicama mjesnih odbora, osim za prvu zonu za koju bi se propisalo da obuhvaća ulicu Korzo. U odnosu na poslovni prostor koji služi za proizvodne djelatnosti i za građevno zemljište koje služi u svrhu obavljanja proizvodne djelatnosti te zona za poslovni prostor i za građevno zemljište koje služi u svrhu obavljanja ostale djelatnosti, s obzirom na komunalnu opremljenost predlaže se pet jedinstvenih zona prema granicama mjesnih odbora – navela je pročelnica Miličević.