Kako do razvoja

Prostorni plan: Golf tereni nova uzdanica Primorsko-goranske županije

Srđan Brajčić

Planirano je da se samostalni golf teren izgradi u Jelenju (Dubina), kao dio šireg kompleksa zajedno s Automotodromom Grobnik, Streljanom Kovačevo te spojem na Platak. Kombinirana golf igrališta moći će se graditi u Opatiji (Dobreć), Klani (Rojno), Dobrinju (Rudine), Novom Vinodolskom (Malo polje), Malom Lošinju (Ustrine), Vrbovskom (potez Rim – Zdihovo polje – Liplje) i Mošćeničkoj dragi (Brseč)



RIJEKA Nakon dvije i pol godine dugog procesa izrade, Primorsko-goranska županija usvojila je temeljni razvojni dokument – Prostorni plan Županije. Ovaj strateški dokument, kojim se predviđa razvitak županije u narednih 20-tak godina, nedavno je podržala Županijska skupština.


Time je otklonjena i zadnja proceduralna prepreka za primjenu novog prostornog planiranja. Svekoliki razvitak Županije, jasno, glavna je njegova odrednica. 


  Gospodarski boljitak će prvenstveno donijeti naglašavanje komparativnih prednosti Županije. Prije svega, to su one već spominjane i dobro znane: iskorištavanje geostrateškog položaja kroz razvoj prometnog i energetskog hub-a za središnju i jugoistočnu Europu, ulaganja u obnovljive izvore energije (iskorištavanje potencijala voda, sunca i vjetra), zaštita i valorizacija prirodnih i kulturnih vrednota, stavljanje u funkciju ukupnih turističkih potencijala, očuvanje i razvoj industrije temeljene na znanju i novim tehnologijama… 





Ljudevit Krpan napominje da županijski Prostorni plan nije provedbeni, nego strateški dokument. Ipak, za razliku od ostalih prostornih planova županija u Hrvatskoj omogućeno je da se više od 20 njegovih projekta županijskog značaja može realizirati tzv. neposrednom provedbom; lokacijska i građevinska dozvola izdavat će se temeljem uvjeta koji su već propisani u županijskom Prostornom planu, a što će investitorima značajno skratiti rokove za realizaciju projekata. Za sve ostale projekte lokalnog značaja treba će ipak pričekati da se unesu korekcije u prostorne planove gradova i općina. 



Promet i industrija


Razvoj luke Rijeka (širenjem kapaciteta na postojećim terminalima ali i formiranjem novih bazena) i prateće infrastrukture, prije svega dogradnja i modernizacija postojeće željezničke pruge, a zatim i izgradnja željeznička pruga visoke učinkovitosti, nameću se kao razvojni temelji u narednom periodu. LNG terminal kao i prelazak TE Urinj na plin, kao pogonski energent, važni su energetski projekti.


Razvoj mreže poslovnih i proizvodnih zona u cilju unapređenja gospodarskih aktivnosti, ali i poduzetništva jednako su značajne strateške odrednice ovog dokumenta. Prema kazivanju onih koji su stvarali ovaj dokument, općenito se zagovara povratak osnovnoj gospodarskoj tradiciji ove Županije, a to je svakako industrijska proizvodnja. 


  Ljudevit Krpan, pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Primorsko-goranske županije i jedan iz tima ljudi koji su pisali ovaj županijski Prostorni plan, napominje da se ovakvim prostornim promišljanjem stvaraju pretpostavke za visoku stopu gospodarskog rasta.


Paralelno, tvrdi Krpan, očuvat će se kulturno-povijesno naslijeđe i biološka raznolikost ekosustava i na kopnenom i pomorskom dijelu. Sve to, objašnjava dalje pročelnik, otvorit će nova radna mjesta, što će povećati standard i kakvoću života građana. 



U poslovnu zonu Miklavija u Matuljima, koja je od državnog značenja, polažu se velike nade. Ljudevit Krpan vjeruje da će se tamo otvoriti pet tisuća novih radnih mjesta. Dakako, dodaje Krpan, to je dugoročna investicija.   – Namjera je Miklaviju što prije učiniti realnom, da se nakon deset godina priče počne nepregledna šuma pretvarati u radnu zonu. U tom smjeru, Općina Matulji učinila je prve korake – riješila je imovinsko-pravnu pripremu te zatvorila financijsku konstrukciju za otkup drvne mase, a što je i prva pretpostavka da do realizacije ovog projekta dođe. Županija će u transformaciji Miklavije kroz nastavak suradnje s Gradom Rijekom, Lučkom upravom Rijeka te Općinom Matulji ali i nacionalnim tijelima te potencijalnim ulagačima još više angažirati svakako nadalje aktivno sudjelovati. 


 Želimo vjerovati


– Prostornim planom pokušavaju se sačuvati sve one prirodne i kulturne vrijednosti Županije, a istovremeno omogućiti njezin dinamičan gospodarski razvoj. Cilj nam je bio osigurati punu zaposlenost u našoj Županiji u narednom periodu. Ekonomski analitičari govore o tome da rast BDP-a manji od tri posto godišnje ne može osigurati niti razinu sadašnje zaposlenosti, ovo osobito s aspekta sve prisutne inflacije i težnje povećanju produktivnosti i efikasnosti rada. Stoga je Ekonomski institut izradio nekoliko scenarija gospodarskog razvoja naše Županije, od kojih smo prihvatili onaj koji predviđa rast BDP-a od 3,4 posto. Jasno nam je da iz sadašnjeg trenutka gospodarske recesije ovakva predviđanja mogu zvučati nerealno, ali mi želimo vjerovati u to da i će ovaj Prostorni plan osigurati pretpostavke za planirani gospodarski rast, navodi Ljudevit Krpan. 


  Uz već spomenut razvoj prometnog i energetskog sustava, nastavak brodograditeljske tradicije, ali na novim osnovama, te zadržavanje odnosno povećanje proizvodnje, turizam se nameće kao glavni županijski razvojni zamašnjak. Premda je ovaj dio Hrvatske odavno poznat po turizmu, pa u nekim dijelovima Županije čini i glavnu gospodarsku aktivnost, s najnovijim Prostornim planom on bi mogao dobiti posve novu dimenziju. U Prostornom planu apostrofira se razvoj luka nautičkog turizma (marina), cijelog niza turističkih zona ali otvara i pretpostavka za realizaciju golf igrališta. To su turistički prioriteti. Prostornim planom, pojašnjava Krpan, točno se definira gdje će potencijalni investitor moći graditi i uz koje uvjete.



– Čak osamnaest luka nautičkog turizma dobilo je status građevina od državne važnosti. K tome, pet marina ima status županijske važnosti, a važno je spomenuti da su to Admiral u Opatiji, Kantrida i riječki Škver/Akademija, Valun na Cresu i Omišalj na Krku. Trostruko je povećan broj vezova u tim marinama, a predviđene su i zone za razvoj marikulture. S obzirom na strukturu Plana bilo je nužno definirati i turističke zone kojih je planirano 160, a određene su i lokacije za golf igrališta. Međutim, Planom je naglašeno da se turizam neće razvijati na način da se stvaraju turistička geta. Želja je, naime, pomiriti turizam i prirodu odnosno bogatu prirodnu i kulturnu baštinu našega kraja koja tako postaje i dodatna vrijednost u ukupnoj turističkoj ponudi, ocjenjuje Ljudevit Krpan. 



 Niz golf igrališta


U činjenici da Županija daje mogućnost izgradnje većeg broja golf igrališta, može se tražiti specifičnost ovog Prostornog plana. S obzirom na to da je golf u nas često bio paravan za apartmanizaciju, u ovom županijskom dokumentu navodi se tako da su »smještajni kapaciteti samo prateći sadržaj i isključivo su namijenjeni za igrače golfa«.


Planirano je da se samostalni golf teren izgradi u Jelenju (Dubina), kao dio šireg kompleksa zajedno s Automotodromom Grobnik, Streljanom Kovačevo te spojem na Regionalni sportsko rekreacijski i turistički centar Platak. Kombinirana golf igrališta moći će se pak graditi u Opatiji (Dobreć), Klani (Rojno), Dobrinju (Rudine), Novom Vinodolskom (Malo polje), Malom Lošinju (Ustrine), Vrbovskom (potez Rim – Zdihovo polje – Liplje) i Mošćeničkoj dragi (Brseč). 


  – Prijašnji zakon doista je omogućavao da se uz golf igrališta grade golemi i špekulativni smještajni kapaciteti. Novi zakon, međutim, to onemogućava. Naša mreža golf igrališta doista je nužnost za stvaranje dodatne ponude u turizmu, pa se želimo nametnuti, uz Istru, i kao vodeća golferska regija. Golferi ne vole sedam dana provesti na jednom terenu; oni vole putovati i zbog toga nam treba mreža igrališta koja će se prostirati u krugu od oko 150 kilometara. No treba naglasiti da prostorni plan daje samo glavne naznake, dok će se dokumentima nižeg reda dalje razrađivati ovakva naša ideja za golf, napominje Ljudevit Krpan. 



Rast BDP-a manji od tri posto godišnje ne može osigurati ni razinu sadašnje zaposlenosti. Ekonomski institut izradio je nekoliko scenarija gospodarskog razvoja naše Županije, od kojih smo prihvatili onaj koji predviđa rast BDP-a od 3,4 posto, kaže Ljudevit Krpan



 Urinj mora o(p)stati


Naravno, dodaje Krpan, uvijek je bitno istaknuti da će se u svakoj fazi provedbe projekata (kao i u izradi ovog plana) obavezno konzultirati struka ali i javnost. No, ovako turističko-ekološki obojeni Prostorni plan, tumače neki, kvari namjera Ine da gradi tzv. koking postrojenja. Bit će to druga faza modernizacije riječke Rafinerije u Urinju. Premda se napominje da ovakva tehnologija kokinga u Ini nije usporediva s bivšom u koksari Bakar, odnosno da će ona poboljšati kakvoću svih sastavnica okoliša, dio javnosti već dugo zbog ovakve odluke negoduje.


Ljudevit Krpan svjestan je polemika koje koking postrojenje izaziva u javnosti, ali napominje da se Prostornim planom ni ne može određivati tehnologija proizvodnje. 


  – Prostorni plan nameće svoj industriji važnost pridržavanja maksimalnih ekoloških standarda. Studija utjecaja na okoliš prihvatila je ovakvu tehnologiju u Urinju i prema njoj kvaliteta zraka bit će znatno bolja nego što je ona danas. Prve kategorije. Za ovaj dio Županije bilo bi doista pogubno kada bi Ina ostala na sadašnjoj tehnologiji. Osim toga, HEP je čvrsto obećao da će termoelektrana Urinj uskoro prijeći na plin. Ako se ova obećanja obistine, ne vidimo razloga za zabrinutost u pogledu ekološke budućnosti na ovom području. Doista ne razumijem one koji zagovaraju da je Prostornim planom trebalo zaustaviti daljnju industriju na Urinju; pa tamo je generator radnih mjesta i ne možemo se s time igrati. Zatvaranje Ine na Urinju najgori je mogući scenarij. Osim toga, kosi se s osnovnim idejama ovog Prostornog plana – novom zamahu industrijske proizvodnje, napominje Ljudevit Krpan. 


  Dakle, industrijska proizvodnja – da, u cilju zadržavanja postojećih i otvaranja novih radnih mjesta, ali uz primjenu najsuvremenijih dostupnih tehnologija i uz uvažavanje svih ekoloških standarda.  

Invest forum


Sve ove prostorno-planske ideje zvuče zanimljivo na papiru, ali nameće se dilema tko će biti financijeri gospodarskog razvitka Županije. To jest, tko će poslovni svijet uvjeriti da se isplati ovdje ulagati.


Ljudevit Krpan podsjeća da se Prostornim planom ne traže potencijalni investitori, nego se otvaraju i ostvaruju osnovne pretpostavke za investiranje. U želji da istakne svoje razvojne potencijale i mogućnosti Županija je u suradnji s Gradom Rijeka, ali i ostalim jedinicama lokalne samouprave, pripremila Katalog za investitore, a priprema i drugom Invest forum koji će se održati 30. listopada u Opatiji. 


  – Svjesni smo da će se bez investitora teško ostvariti gospodarski napretka i rast županijskog BDP-a od 3,4 posto. Stoga ulažemo izuzetne napore da se dodatno istaknemo i naglasimo kako je ova regija oduvijek, pa i danas, regija u kojoj se investitori mogu i osjećaju sigurno te u kojoj je dan naglasak na kontinuiranom podizanju konkurentnosti spram ostalih regija na razini EU. Stoga je svaki investitor dobrodošao, a svaka investicija pozdravljena, naravno uvijek temeljenja na uvažavanju vrijednosti prostora i u uvažavanjem svih mjera i kriterija zaštite okoliša i prirode, zaključuje pročelnik Krpan.