Razgovor s Mislavom Vučićem

Pričali smo s izvršnim direktorom uspješnog JGL-a: ‘Godine krize i oporavka su iza nas’

P. N.

U Rijeci imamo vrlo kvalitetnu suradnju s lokalnom zajednicom, kao i s Gradom Rijekom. Kroz povijest nam je Grad dosta pomagao i nadamo se da će se ta suradnja i dalje nastaviti i u budućnosti - Mislav Vučić / Snimio Marko GRACIN

U Rijeci imamo vrlo kvalitetnu suradnju s lokalnom zajednicom, kao i s Gradom Rijekom. Kroz povijest nam je Grad dosta pomagao i nadamo se da će se ta suradnja i dalje nastaviti i u budućnosti - Mislav Vučić / Snimio Marko GRACIN

Prošla godina bila je godina oporavka, dok je u ovoj godini u potpunosti realiziran naš planirani rast. Prvi dio ove godine imali smo 14 posto rasta, a u trećem kvartalu 15 posto rasta i 2019. godinu ćemo završiti s dvoznamenkastim rastom. Tržište i potrošači dobro reagiraju na naše aktivnosti i na tome smo im zahvalni jer je to jamac i za budućnost



Jadran-Galenski laboratorij (JGL) proteklog je tjedna zaključio izdanje korporativnih obveznica, izdavši 130 milijuna kuna obveznica s dospijećem 2024. godine. Nove obveznice nose fiksnu godišnju kamatnu stopu od 1,75 posto, što je znatno niže od kamatne stope postojećih obveznica s dospijećem u 2020., koja iznosi 5,8 posto, a kako kaže izvršni direktor JGL-a Mislav Vučić, radi se o najnižoj kamatnoj stopi u povijesti hrvatskog tržišta kapitala za korporativne obveznice, izvan financijskog sektora. Također, svi oni koji već imaju postojeće obveznice JGL-a mogli su ih zamijeniti u novom izdanju, što je većina i iskoristila, prodavši 63 posto starih obveznica u iznosu od 83,2 milijuna kuna.


– Recentno izdanje JGL-a predstavlja ujedno četvrto izdanje korporativnih obveznica na domaćem tržištu od 2007. godine, što JGL čini jednim od najdugovječnijih izdavatelja, koji opetovano doprinosi razvoju hrvatskoga tržišta kapitala. Knjiga upisa je bila otvorena nepuna tri dana, a ponuđeno je i izdano 130 milijuna kuna, što je uistinu respektabilan uspjeh za domaće tržište kapitala. Jako smo zadovoljni realiziranim izdanjem, velikim interesom i širokom strukturom ulagatelja. Potražnja za obveznicom, na ovoj razini prinosa, bila je veća od ponuđenog, što smatramo potvrdom povjerenja financijskog tržišta u našu strategiju. Izdanje dolazi u trenutku u kojemu kompanija bilježi dvoznamenkasti rast prihoda i najbolje polugodišnje rezultate u povijesti. U prvoj polovici godine na većini naših ključnih farmaceutskih tržišta i s ključnim brendovima rastemo brže od referentnog tržišta, a slične brojke očekujemo i do kraja 2019. godine. Dobri poslovni rezultati omogućili su nam značajno smanjenje duga, udvostručenje gotovine te smanjenje faktora zaduženosti na 3.0x EBITDA. Njime je finalizirana posljednja transakcija financijskog restrukturiranja što nam omogućuje daljnje strateško fokusiranje, investiranja i razvoj u godinama pred nama.


Pad potražnje


Tko su bili ulagatelji?


– Nakon što je HANFA odobrila naš prospekt mogli smo prezentirati informacije našim potencijalnim ulagateljima. Dio njih su naši postojeći vlasnici obveznica, a dio su novozainteresirani. Obavili smo razgovore sa 16 mirovinskih i investicijskih fondova te banaka, pokušavajući im iz prve ruke predstaviti podatke, trendove i naša razmišljanja.


Očekujete da će vaš neto dug i EBITDA-e do kraja godine biti manji od 3.0. Koji su sve uzroci vaše zaduženosti, je li to moderan kompleks Pharma Valley na Svilnom, kriza na ruskom tržištu ili nešto treće?




– Pharma Valley je sigurno bio najveći, ali opravdani razlog zaduženosti. JGL se zadužio kod HBOR-a, bio je to jedan vrlo povoljan i dugoročan aranžman s četverogodišnjim grace periodom. Ono što je bio problem, jest da je u trenutku kad je tvornica postala aktivna, dakle 2014. godine, krenuo sukob u Ukrajini te se iz toga dogodilo nekoliko financijskih i makroekonomskih posljedica. Kao prvo, naglo je narasla volatilnost rublje koja je izgubila na svojoj vrijednosti. Kao drugo, ukrajinsko farmaceutsko tržište se u tih godinu dana smanjilo za 60 posto, a radi se o tržištu od 40 milijuna ljudi, što znači da je taj gubitak dramatičan za farmaceutski biznis. U godinama iza toga, politička napetost između Rusije, Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država dovela je do toga da su uvedene ekonomske i trgovinske sankcije prema EU-a i Americi. Nakon svega, ruska ekonomija osjećala je neželjene posljedice sankcija. Time je smanjen ekonomski rast, a u kombinaciji s padom vrijednosti rublje, pritiska na prihode stanovništva te istu takvu situaciju u Ukrajini, došlo je do pada tržišta i pada potražnje. Međutim, kao što sam kazao ranije, s novim izdanjem obveznica finalizirali smo financijsko restrukturiranje kompanije, trenutne razine duga su podnošljive, te smo ušli u područje financijske sigurnosti.


Koliko je JGL izgubio na volatilnosti rublje?


– Većini valuta na svijetu svakodnevno se mijenjaju tečajevi. Mi pratimo odnos eura i rublje i taj odnos, kad se usporedi s drugim velikim valutama, poput dolara, »švicarca« ili jena, pokazuje izrazitu volatilnost u zadnjih pet godina zbog političkih rizika. Primjerice, 2014. godine rublja je bila na 40 da bi u jednom trenutku otišla na 90. U našem slučaju, što je veći broj to je gore po nas. Četiri godine zaredom hedgirali smo rublju i s tim smo prestali na kraju 2017. godine. Dakle, 2018. i 2019. godine nismo financijski osiguravali rublju. Prošle godine zbog toga smo imali određene gubitke, iako smo godinu završili pozitivno, no ove godine iz te situacije imamo pozitivne trendove zato što je u ovoj godini, u odnosu na prošlu, rublja snažnija.


Dosta ste optimistični, kako će JGL zaključiti godinu?


– Prošlu godinu smo na razini grupe zaključili sa 100 milijuna kuna dobiti, a ove godine vjerujem da ćemo biti jedno 20 posto bolji te možemo očekivati oko 120 milijuna kuna EBITDA-e. U farmaceutskom dijelu imali smo dvoznamenkasti rast u sva tri kvartala pa očekujem da ćemo cijelu godinu zaključiti s dvoznamenkastom stopom rasta. Nastavljamo s procesom razduživanja i ulazimo u razdoblje kraja i početka nove godine kada očekujemo dosta dobro razdoblje za nas.


Dugoročni projekti


Tijekom nedavnog posjeta veleposlanika Ruske Federacije Anvara Sarvaroviča Azimova Pharma Valleyju dosta je bilo riječi o sankcijama Rusiji. Kako su se one odrazile na JGL?


– Sankcije iz naše perspektive stvarno imaju utjecaj na ruski ekonomski rast koji je sigurno niži nego što je bio prije deset, dvadeset godina. Takva stvar koja traje četiri godine ima utjecaja i na raspoloživi dohodak, dakle rusko stanovništvo osjeća pritisak tih sankcija i osjećaju da imaju manje novca nego prije. Naše proizvode u Rusiji ljudi plaćaju iz vlastitog džepa. Naša prednost kod sankcija u odnosu na neke druge industrijske grane, poput poljoprivrede, u području lijekova i zdravstva sankcije nisu nikad uvedene.



Nedavno ste najavili da će na iduću godinu vaše poslovanje na ruskom tržištu obilježiti serijalizacija?


– Serijalizacija je u EU stupila na snagu u veljači ove godine, a u Rusiji bi trebala stupiti od početka iduće godine. Međutim u ruskoj Dumi odvija se procedura da se taj datum premjesti na 1. srpnja 2020. Na kutiju ćemo morati dodati kod koji se sastoji od 44 znaka i čitanjem tog koda garantira se da je proizvod originalan. To je ujedno i svrha serijalizacije. Mi nismo toliko izloženi falsificiranju kao ostatak farma industrije, no susrećemo se s kompanijama koje toliko vjerno kopiraju naše proizvode da to zbunjuje kupce. Inače, tržište krivotvorenih lijekova samo u Europi iznosi dvije milijarde eura.



Ove ste godine postali strateški partner s najvećim poljskim proizvođačem lijekova Polpharmom. Koja su vaša glavna područja suradnje?


– Imamo tri glavna područja suradnje. Prvi je iz naše perspektive da će Polpharma uzeti JGL-ove proizvode i prodavati ih u Poljskoj i na drugim svojim tržištima. Poljska je država s 40 milijuna ljudi, iznimno snažnom ekonomijom, jedina zemlja u Europi koja 20 godina nije bila u recesiji, zemlja koja ekonomski prosperira i koja je iskoristila europske fondove da bi investirala u svoj rast. U prvoj polovici sljedeće godine bit će i prva lansiranja naših proizvoda u Poljskoj. Drugi dio suradnje je što ćemo mi, de facto, napraviti obrnuti proces i uzeti proizvode Polpharme koji su nama zanimljivi i prodavati ih na svom tržištu. Treće područje je područje zajedničkog razvoja proizvoda za oči, oftalmike. To su dugoročni projekti. JGL je i ranije sklapao ovakve business to business suradnje, no ovo je puno veće, dugoročnije, ovo je jako široka i duboka suradnja od koje puno očekujemo. Također, sjajna prilika za naše ljude da kroz razmjenu iskustava i tehnologija puno nauče i osjete kako druge firme razmišljaju, kako gledaju na biznis. Dakle, ne očekujemo samo benefite na financijskoj razini, već kao industrija koja je bazirana na tehnologijama, inovativnosti i kreativnosti, koja mora stalno biti aktivna i oplemenjivati svoje znanje u interakciji s drugim kompanijama. Znanost i pamet ne mogu stajati.


Planirate li izlazak na još koje tržište?


– Trenutno smo poprilično zadovoljni tržištima na kojima se nalazimo i vjerujemo da na tržištima na kojima smo prisutni imamo još jako puno prilika za rast. Nisu nam nužna velika otvaranja nekih drugih tržišta da bismo nastavili uspješnu poslovnu priču. Trenutno nam je prioritet izvući najviše od onoga što imamo.


Usponi i padovi


JGL je prije krize dugo slovio kao atraktivan poslodavac, a paralelno s krizom kompanije, Hrvatskoj se unatrag nekoliko godinu dogodio egzodus mladih i stručnih ljudi. Osjećate li posljedice toga?


– To je jako važno pitanje. Kompanija je zadnjih deset godina prošla uspone i padove. Bila je vrlo poželjan poslodavac, no onda su se dogodile stvari o kojima smo govorili ranije i JGL je izgubio dio te atraktivnosti. Sada povratne informacije s tržišta rada kažu kako ponovno vrlo visoko kotiramo. Naime, farma industrija je mali svijet koji ima poželjnu fluktuaciju, jedna smo od rijetkih domaćih industrija koja je pokazala da može biti globalno konkurentna i ljudi koji žele, na ovom području imaju mogućnosti raditi dobre poslove. Uz činjenicu da se dio ljudi odselio, ovdje na moru je prisutan i drugi trend, a to je da dio ljudi vidi svoju financijsku sigurnost u poslovima vezanim uz turizam.


Igra li kakvu ulogu činjenica što je sjedište i uprava JGL-a u Rijeci? Rijeka ipak nije glavni grad.


– Igra kao što bi to bilo u slučaju bilo kojeg drugog grada. Ima pozitivnih i negativnih strana. Rijeka ima puno svojih prednosti, mi ovdje imamo dobru logistiku i transport. Ima nedostatka iz naše perspektive, u prvom redu što u Rijeci nemamo farmaceutski fakultet i farmaceutskih kompanija, kao niti puno drugih velikih firmi s međunarodnim operacijama, što znači da nemamo »pool« ljudi s takvim iskustvima.U Rijeci imamo vrlo kvalitetnu suradnju s lokalnom zajednicom, kao i s Gradom Rijekom. Kroz povijest nam je Grad dosta pomagao i nadamo se da će se ta suradnja i dalje nastaviti i u budućnosti.

Smatrate li da je JGL u ovom trenutku preživio krizu, da je ona iza vas?


– Prošla godina bila je godina oporavka, dok je u ovoj godini u potpunosti realiziran naš planirani rast. Mi smo sada mentalno u drugoj priči pa smo tako prvi dio ove godine imali 14 posto rasta, a u trećem kvartalu 15 posto rasta i 2019. godinu ćemo završiti s dvoznamenkastim rastom. Tržište i potrošači dobro reagiraju na naše aktivnosti i na tome smo im zahvalni jer je to jamac i za budućnost. Vidimo prilike u naša četiri područja: oko s bezreceptnim i receptnim proizvodima, proizvodi za nos, dermatologija, naročito akne, a imamo jako dobre reakcije na nove proizvode za alergičare. Ukratko, vidimo dobru poziciju za budućnost i novu fazu održivog rasta i razvoja kompanije.