Predstojnik riječke Pedijatrije Prpić: Zbog štednje djeci nismo smjeli vaditi krv

Krv se mogla vaditi samo malim pacijentima u jednici intenzivnog liječenja, kaže prof. dr. Prpić, dodajući da je naposljetku sve riješeno, ali i da će se takve stvari zbog lošeg odnosa uprave prema dječjoj bolnici i nedostatnih sredstava ponavljati

RIJEKA Nekome očito ne odgovara da Klinika za pedijatriju bude najbolja klinika u Kliničkom bolničkom centru Rijeka – smatra prof. dr. Igor Prpić, još uvijek aktualni predstojnik Klinike za pedijatriju čiju skoru smjenu spominju brojni krugovi vezani uz riječko zdravstvo.

Prpić kaže da je »načelno upoznat« s mogućnošću svoje smjene, no razlog zbog kojeg se odlučio javno istupiti, nije kako kaže vezan uz njegovu smjenu, već uz činjenicu da se riječka dječja bolnica već godinama javnosti uporno predstavlja kao klinika slučaj, a to prema njegovom mišljenju naprosto nije istina.

Njegova istina je da je Klinika za pedijatriju, unatoč prepolovljenim sredstvima u odnosu na početak njegovog mandata, zadržala zavidan nivo stručnosti, uspostavljena je bolja organizacija rada na klinici i stvoreni su preduvjeti za način rada kakav ovu kliniku očekuje u novoj bolnici.

Mali pacijenti i njihovi roditelji nisu nikad osjetili posljedice financijskih rezova, tvrdi, ističući da je 350 tisuća kuna koliko sad iznosi mjesečni budžet klinike, daleko ispod minimuma potrebnog za normalno funkcioniranje dječje bolnice. Minimum mjesečnih sredstava prema njegovom bi mišljenju trebao biti barem 650 tisuća kuna da bi ova klinika koja se bavi liječenjem djece, od kojih su neka teško bolesna, mogla normalno funkcionirati.

– Unatoč nedostatnim sredstvima, ljudi na Kantridi, dakle cijeli kolektiv Klinike za pedijatriju, dali su sve od sebe i uz sve moguće napore dobro radili. To nije upitno, no i to se može do određene granice – smatra Prpić.   

Broje se i igle

Prostora za uštede više nema. Štednja je dovela do toga da se broje čak i igle pa tako na svakog malog pacijenta mogu doći tri igle, izuzev djece na Odjelu hematologije i onkologije gdje je taj broj sveden deset igala po djetetu. Osim takvih primjera, Prpić navodi nedavnu situaciju koja je u velikoj mjeri slična s krizom lijekova za djecu oboljelu od karcinoma koja se sad koristi kao povod za njegovu smjenu.

Predstojnik Klinike za pedijatriju želi istaknuti da je za njegovog trogodišnjeg mandata uspostavljeno transparentno poslovanje, a sve donacije idu preko KBC-a Rijeka. Uz pomoć donacija uređeni su pojedini odjeli, dječja hematoonkologija seli se u nove prostore, a Prpić već dulje vrijeme čeka na odgovor ravnatelja za uređenje dojenačkog odjela.    – Imamo donatora koji je spreman dati milijun kuna za uređenje dojenačkog odjela koji bi se tako povezao s jedinicom intenzivne njege. Donator je spreman, no ravnatelj zasad nije pokazao interes – kaže Prpić.

– Zbog nedostatka sredstava nedavno smo dobili dopis da se djeci ne vadi krv. Krv se mogla vaditi samo djeci koja su se nalazila u jednici intenzivnog liječenja – kaže Prpić, dodajući da je naposljetku sve riješeno, ali i da će se takve stvari zbog lošeg odnosa uprave prema dječjoj bolnici i nedostatnih sredstava ponavljati. Prpiću pritom nije jasno zašto se upravo Klinika pedijatriju koristi da bi se skrenula pažnja s lošeg stanja na ostalim klinikama pa se tako na sjednicama Stručnog vijeća KBC-a Rijeka donose instruirane odluke vezane uz Kantridu.

– Posljednja sjednica na kojoj je bilo riječi o lijekovima za djecu na Odjelu hematologije i onkologije nije bila pripremljena i zato su ljudi reagirali da Klinika za pedijatriju troši previše novca. Prije nekoliko sjednica isto je to vijeće i na isti način donijelo i odluku da se CT, koji je bio namijenjen našoj klinici, preusmjeri na riječki lokalitet. Nama je zauzvrat ponuđen njihov CT, što smatram neprihvatljivim – upozorava Prpić, dodajući da su dječje bolnice civilizacijski napredak i nije mu jasno zašto se ona u Rijeci sustavno negira i želi svesti na odjel u sklopu adultne medicine dok svi veći centri od Trsta, Ljubljane i Zagreba imaju svoje dječje bolnice.   

Hallerov čovjek

Prpić želi razjasniti i svoju navodnu nepopularnost na klinici čiji je predstojnik. Priznaje da je otpora u početku bilo, no samo iz razloga jer je mijenjao način rada što je prema njegovom mišljenju rezultiralo boljom organizacijom.

– Stalno se spominje odlazak specijalista i loša organizacija. Upravo suprotno, nastojao sam uspostaviti organizaciju, a otišao je samo jedan čovjek, vjerojatno iz financijskih razloga. Naime, kad sam postao predstojnik, ovdje je djelovalo deset ustrojbenih jedinica. Bilo je slučajeva gdje je netko bio šef sam sebi. Umjesto toga, ustrojena su tri zavoda i normalno je da kad se nekom ukine šefovsko mjesto, taj isti nije zadovoljan. Slažem se s ministrom zdravlja koji govori o malim feudima u našim bolnicama – upravo to sam zatekao na Kantridi i preustrojio s jednim ciljem – da radimo zajednički – ističe Prpić koji je na Kantridi ukinuo pripravnosti i revidirao dežurstva zahvaljujući čemu su pojedini specijalisti, kako kaže, imali i do 30.000 kuna plaće.

Predstojnik se želi osvrnuti i na etiketu koja ga prati od njegova dolaska na Kantridu, a to je da je Hallerov čovjek.

– Došao sam ovdje jer me zanima struka i napredak ove klinike. Nisam ovamo došao nekome kimati glavom – poručuje Prpić.